Brif

Predložene izmene zakona o javnim medijskim servisima jačaju politički uticaj i ostavljaju ključne reforme nedovršenim

Predložene izmene Zakona o javnim medijskim servisima donose određena formalna poboljšanja, ali ne obezbeđuju stvarnu nezavisnost RTS-a i RTV-a. Politička kontrola nad organima upravljanja se jača umesto da se smanjuje, novi Poverenik za zaštitu interesa gledalaca, slušalaca i čitalaca nema stvarna ovlašćenja, a model finansiranja zadržava uticaj
29.05.2025.
7 MINUTA ČITANJA

U ovom članku

Ovaj članak u jednom minutu
Predložene izmene Zakona o javnim medijskim servisima menjaju strukturu upravljanja javnim servisima u Srbiji - RTS-om i RTV-om - ali ne donose suštinsku reformu. Najveća promena izbor članova Programskog saveta u potpunosti prenosi na nadležni skupštinski odbor, čime se dodatno učvršćuje politički uticaj na telo koje bi trebalo da zastupa interes javnosti i štiti programski pluralizam. Izmene formalno uvode dva nova načela - pluralizam sadržaja i mišljenja i saradnju sa publikom - ali ne predviđaju konkretne mehanizme za njihovo sprovođenje. Uvodi se Poverenik za zaštitu interesa gledalaca, slušalaca i čitalaca, koji prima njihove pritužbe, ali je njegova nezavisnost ugrožena od samog početka: Programski savet, koji i sam bira Narodna skupština, Poverenika i imenuje i može da ga razreši, a njegovi nalazi ne obavezuju urednike. Kada je reč o finansiranju, izmene dosadašnji sistem posebnih zakona koji se donose svake godine zamenjuju automatskim godišnjim usklađivanjem takse prema inflaciji, uz donju granicu vezanu za minimalnu zaradu. Iako se time povećava predvidivost, konačnu reč o visini takse i dalje ima ministarstvo, pa ostaje otvoren kanal za politički pritisak. Budžetsko sufinansiranje se zadržava, a svrhe za koje se sredstva mogu koristiti proširuju se i na investiciona ulaganja. U celini, izmene predstavljaju postepena prilagođavanja, a ne strukturnu reformu. Formalna poboljšanja - posebno izričita obaveza generalnog direktora da štiti institucionalnu autonomiju - u potpunosti zavise od dosledne i nezavisne primene u praksi, koju zakon gotovo ničim ne obezbeđuje.

Institucionalna nezavisnost javnih medijskih servisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima predviđa nekoliko izmena koje se odnose na institucionalni okvir i organe upravljanja RTS-a i RTV-a. Iako se neke odredbe odnose na formalno preciziranje nadležnosti i odgovornosti ključnih aktera, izmene ne donose suštinski napredak kada je reč o unapređenju nezavisnosti javnih servisa od političkog uticaja.

Najveća promena tiče se načina izbora članova Programskog saveta, kojim se taj postupak u potpunosti stavlja pod kontrolu zakonodavne vlasti, odnosno nadležnog odbora Narodne skupštine. Time se dodatno učvršćuje politički uticaj na ključni organ koji bi trebalo da zastupa interes publike i garantuje programski pluralizam. Takođe, iako su kriterijumi za izbor članova organa upravljanja dodatno pooštreni, njihova sadržinska širina i nepreciznost ne garantuju izbor kvalitetnih i nezavisnih kandidata.

Kao pozitivna novina ističe se jasnije normiranje obaveze generalnog direktora da se stara o institucionalnoj autonomiji i uređivačkoj nezavisnosti JMS. Ipak, bez sistemske promene načina izbora i jačanja kontrolnih mehanizama, ove odredbe ostaju više deklarativnog karaktera.

Način izbora članova Programskog saveta i njegove nadležnosti

Predlog zakona predviđa da Programski savet RTS-a i RTV-a broji po 11 članova, umesto dosadašnjih 15. Članove bira nadležni odbor Narodne skupštine i Skupštine AP Vojvodine na osnovu javnog konkursa. Konkurs se raspisuje šest meseci pre isteka mandata postojećih članova i traje 30 dana.

Kriterijumi za izbor su postavljeni široko: predviđena je mogućnost kandidature za stručnjake iz oblasti kulture, umetnosti, nauke, kao i predstavnike udruženja koja se bave zaštitom ljudskih prava i demokratije. Iako zakon uvodi institut nespojivosti funkcija, nedovoljno precizna odredba o predlagačima kandidata (koje institucije konkretno imaju to ovlašćenje) i široka tumačenja kvalifikacija otvaraju prostor za arbitrarnost i politizaciju izbora.

Mandat članova Programskog saveta traje četiri godine, bez mogućnosti reizbora. Novina je da Programski savet dobija nadležnost za izbor Poverenika za zaštitu interesa gledalaca, slušalaca i čitalaca. Međutim, imajući u vidu način izbora samog Saveta, nezavisnost tog tela i dalje ostaje upitna.

Prelaznim odredbama predviđeno je da članovima sadašnjeg Saveta mandat prestaje u roku od šest meseci od stupanja zakona na snagu, te da će se sprovesti novi izbori prema izmenjenoj proceduri.

Upravni odbor

Članove Upravnog odbora i dalje bira Savet Regulatornog tela za elektronske medije dvotrećinskom većinom. Predlog zakona precizira uslove za kandidate: neophodno je najmanje deset godina iskustva u relevantnim medijskim ili naučnim oblastima i 240 ESPB bodova stečenih tokom akademske karijere.

Upravni odbor i dalje ima nadležnost da imenuje generalnog direktora, ali više ne bira članove Programskog saveta, niti imenuje glavne i odgovorne urednike - ove nadležnosti sada su prenesene na generalnog direktora. Time se dodatno menja unutrašnja struktura odlučivanja u okviru JMS, ali bez jasnih mehanizama kontrole i zaštite od političkog upliva.

Generalni direktor

Predlog zakona precizira kriterijume za izbor generalnog direktora, koji su gotovo identični onima za članove Upravnog odbora. Generalni direktor dobija dodatne nadležnosti, uključujući imenovanje urednika i direktora programa, kao i internog revizora, te predlaganje statuta Upravnom odboru.

Važna novina jeste izričita obaveza da se generalni direktor stara o institucionalnoj autonomiji i uređivačkoj nezavisnosti javnog servisa, kao i o ostvarivanju javnog interesa, javnosti rada i nediskriminatornosti sadržaja. Ove odredbe predstavljaju formalni korak napred, ali njihova praktična vrednost zavisi od dosledne i nezavisne primene u praksi.

Zakonom je precizirano i postupanje u slučaju imenovanja vršioca dužnosti, uključujući trajanje mandata (najduže šest meseci), kao i obavezu paralelnog pokretanja konkursa za izbor novog generalnog direktora. Ova rešenja predstavljaju korak u pravcu stabilizacije upravljanja, ali ne rešavaju osnovni problem - politički uticaj na izbor rukovodstva.

Osnovna načela rada JMS (javnost rada i pluralizam sadržaja)

Predlog zakona o Izmenama i dopunama Zakona o javnim medijskim servisima uvodi dva nova načela na kojima bi trebalo da se zasniva rad javnih medijskih servisa - pluralizam sadržaja i mišljenja, kao i saradnja sa publikom. Međutim, normativna rešenja ostaju u domenu deklarativnog. U pogledu pluralizma, predlog zakona ne donosi kvalitativne novine, bez konkretizacije načina na koji bi se pluralizam osnažio unutar programskih politika JMS.

U segmentu saradnje sa gledaocima, slušaocima i čitaocima, predviđeno je uvođenje instituta Poverenika za zaštitu njihovih prava. Cilj ove novine jeste da se poveća odgovornost JMS prema javnosti i omogući građanima veće učešće u uređivačkoj politici. Ipak, zakon ne uspeva da obezbedi punu nezavisnost Poverenika, niti da precizno definiše njegovu nadležnost i ovlašćenja, čime se propušta prilika da se ovaj institut učini suštinski delotvornim.

Izbor Poverenika

Predlog zakona predviđa da Poverenika bira Programski savet na osnovu javnog konkursa, na mandat od četiri godine bez mogućnosti reizbora. Odluka se donosi dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova Programskog saveta. Međutim, imajući u vidu da sve članove Programskog saveta bira isključivo nadležni Odbor Narodne skupštine, proces izbora Poverenika ostaje u domenu političkog uticaja, bez stvarnih garancija institucionalne autonomije.

Zakonom se dodatno propisuju uslovi koje kandidat mora da ispunjava - državljanstvo i prebivalište u Republici Srbiji, najmanje deset godina novinarskog ili uredničkog iskustva u medijima, kao i 240 ESPB bodova stečenih tokom studija. Takođe je predviđena nespojivost funkcije sa javnim službama, funkcijama u organima JMS i drugim ulogama koje bi mogle izazvati sukob interesa.

Iako se nominalno uvodi funkcionalna nezavisnost Poverenika, mehanizmi razrešenja dodatno problematizuju njegovu poziciju. Programski savet koji ga imenuje ujedno je ovlašćen i da ga razreši, iz razloga kao što su nesavesno vršenje dužnosti, povreda zabrane sukoba interesa, bolest ili izrečena kazna zatvora duža od šest meseci. Ovakva rešenja ne omogućavaju stabilnost mandata i otvaraju prostor za političku manipulaciju imajući u vidu način izbora Programskog saveta.

Nadležnosti Poverenika

Nadležnosti Poverenika definisane su na opšti način, bez obavezujućih procedura ili konkretnih ovlašćenja. Zakon propisuje da Poverenik prima, razmatra i vodi evidenciju o pritužbama, predlozima i sugestijama gledalaca, slušalaca i čitalaca, o čemu obaveštava glavne urednike i podnosi kvartalne izveštaje Generalnom direktoru, Upravnom odboru i Programskom savetu.

Postoji opasnost da u praksi, ovakvo normativno rešenje svodi ulogu Poverenika na administrativno-tehnički zadatak - prijem pritužbi i informisanje drugih organa JMS - bez stvarnog kapaciteta da utiče na programski sadržaj i uvaži kritike gledalaca, slušalaca i čitalaca. Poverenik ima mogućnost da samoinicijativno predlaže poboljšanja, ali zakon ne predviđa obavezu JMS da na te inicijative odgovori, niti sankcije u slučaju ignorisanja njegovih nalaza.

Nedostatak rokova za postupanje, odsustvo jasne metodologije obrade pritužbi i izostanak obavezujućeg karaktera njegovih nalaza čine da institut Poverenika ostane simboličan - bez konkretne moći da štiti prava publike ili da doprinese suštinskoj javnosti rada JMS.

Finansiranje javnih medijskih servisa

Predloženi model finansiranja donosi određene pozitivne pomake - posebno kroz predvidivost usklađivanja takse i vezivanje za objektivne ekonomske pokazatelje. Ipak, odsustvo potpune nezavisnosti u odlučivanju o visini takse kao i zadržavanje budžetskog sufinansiranja i dalje ostavlja prostor za politički pritisak.

Takse kao osnovni izvor prihoda - novi model usklađivanja

Predlog izmena i dopuna Zakona o javnim medijskim servisima uvodi mehanizam redovnog godišnjeg usklađivanja iznosa takse kao osnovnog izvora finansiranja RTS-a i RTV-a. Time se napušta dosadašnja praksa donošenja posebnog zakona svake godine, što je predstavljalo nepredvidiv i politički zavisan model finansiranja. Prema predlogu zakona, visina takse se određuje u iznosu od 349 dinara mesečno na dan stupanja zakona na snagu, uz mehanizam njenog godišnjeg usklađivanja. Usklađivanje se vrši:
  • u skladu sa stopom rasta inflacije u prethodnoj godini,
  • uz dodatnu garanciju da taksa ne može biti niža od 0,6% minimalne mesečne zarade za datu godinu.
Upravni odbori RTS-a i RTV-a zajednički predlažu izmenu visine takse, a konačnu odluku donosi resorno ministarstvo.

U poređenju sa prethodnim modelom, ovaj sistem je predvidiviji i stabilniji, budući da eliminiše potrebu za godišnjim posebnim zakonima i smanjuje prostor za političke intervencije. Takođe, novi model uspostavlja osnov za automatsko usklađivanje u skladu s ekonomskim kretanjima, čime se jača finansijska održivost.

Međutim, zadržana je izvršna kontrola nad konačnom visinom takse preko ministarstva, čime se ostavlja otvoren prostor za politički uticaj, posebno ukoliko predlozi Upravnih odbora budu odbijani ili ignorisani iz političkih razloga.

Budžetsko sufinansiranje i dalje prisutno

Predlog zakona zadržava mogućnost budžetskog sufinansiranja JMS, ali precizira i proširuje svrhe za koje se budžetska sredstva mogu koristiti. Osim već postojećih:
  1. proizvodnje i distribucije programa za inostranstvo, dijasporu i teritoriju AP Kosovo i Metohija,
  2. razvoja novih tehnologija, digitalizacije arhiva i opreme,
  3. projekata od posebnog društvenog značaja,
novina je da se budžetsko sufinansiranje može koristiti i za investiciona ulaganja. Ovo proširenje može doprineti modernizaciji i razvoju infrastrukture, ali takođe otvara dodatni prostor za zavisnost od političkih odluka o raspodeli budžetskih sredstava. Doduše, predlogom zakona jeste uneta odredba čiji je cilj da spreči institucionalnu zavisnost i uslovljavanje finansijskim sredstvima ali njena delotvornost tek će se oceniti u praksi.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.