Vlast i opozicija u komisiji, izbori 25. oktobra
vlast 17 liste sumnjive autentičnosti 5 opozicija 13
Stalni sastav: vlast 11, opozicija 6. Prošireni sastav: vlast 6, sumnjive autentičnosti 5, opozicija 7.
Opozicija ovde znači samo da lista, odnosno poslanička grupa, nije deo vladajuće većine. To nije ocena njenog političkog delovanja ni njene nezavisnosti od vlasti. Razvrstavanje je Crtino i privremeno: Posmatračka misija Crte nastavlja da prati sve izborne liste, a razvrstavanje će biti izmenjeno ako nalazi to budu pokazali.
Komisija odlučuje većinom glasova svih članova, stalnog i proširenog sastava zajedno; isprekidana linija označava 18 od 35 glasova. Članovi stalnog sastava razvrstani su prema poslaničkoj grupi koja ih je predložila, a članovi proširenog prema izbornoj listi. Stranačku pripadnost prikupila je Crta.
Kako je komisija ustrojena
Članove predlažu poslaničke grupe srazmerno broju poslanika koje imaju, a nijedna grupa ne može da predloži više od polovine članova. Ta zaštita je uža nego što deluje: Venecijanska komisija i ODIHR su još 2022. upozorili da ona "ne sprečava formalnu ili neformalnu koaliciju stranaka da predloži većinu članova RIK-a".
Odluke se donose većinom od ukupnog broja članova, što u stalnom sastavu znači devet od sedamnaest. O svakom spornom pitanju članovi koje je predložila vladajuća većina mogu, dakle, da odluče bez ijednog glasa opozicije, pa se politički osetljive teme rešavaju preglasavanjem, a ne dogovorom ili stručnom raspravom.
U stalnom sastavu imenovanom u novembru 2024. SNS ima najviše članova - osam od sedamnaest (47,06 odsto) - i sedam zamenika članova (41,18 odsto). Stranke vladajuće većine imaju jedanaest članova i jedanaest zamenika članova, po 64,71 odsto, a opozicione stranke po šest (35,29 odsto), odnosno 12 od ukupno 34 mesta.
Članovi 12. i 18. Zakona o izboru narodnih poslanika
Izvori: Zakon o izboru narodnih poslanika · Zajedničko mišljenje Venecijanske komisije i ODIHR-a, CDL-AD(2022)046
Kada se proglase izborne liste, komisija radi u proširenom sastavu: svaki podnosilac proglašene liste predlaže po jednog člana i jednog zamenika, koje komisija zatim imenuje. Prošireni sastav radi sve dok ukupan izveštaj o rezultatima izbora ne postane konačan.
Zamisao je uzajamna kontrola učesnika u izborima. Ishod je da telo koje odlučuje o prigovorima, o zapisnicima biračkih odbora i o rezultatima čine gotovo isključivo predstavnici stranaka koje se na tim izborima takmiče. Venecijanska komisija i ODIHR su 2022. preporučili "preispitivanje opravdanosti i funkcije proširenog sastava". Do takvog preispitivanja nije došlo.
Za izbore 25. oktobra prošireni sastav je formiran. Svaka od 18 izbornih lista na listiću ima svog člana u komisiji, koja zato odlučuje u sastavu od 35 članova, pa je za odluku potrebno 18 glasova. Isto pravo važi i za svaki od 8.392 biračka odbora, zbog čega se isplati izaći na izbore i bez namere da se pobedi - o tome u sledećoj tački.
Član 22. Zakona o izboru narodnih poslanika
Pošto svaka proglašena lista dobija člana i zamenika u proširenom sastavu komisije i u svakom od 8.392 biračka odbora, podnošenje liste nešto vredi i onima koji nemaju nameru da osvoje glasove. Računica je jednostavna: jedna lista koja izađe na izbore može da predloži 16.784 osobe u biračke odbore, pa stranka iza koje stoji još nekoliko fantomskih lista višestruko uvećava svoje prisustvo u telima koja sprovode glasanje i broje listiće. Kako se taj rad plaća iz budžeta, za to je i plaćena.
Crta je takve liste dokumentovala u svakom skorašnjem ciklusu koji je posmatrala. Uoči lokalnih izbora 29. marta 2026. ocenila je da 19 od 50 proglašenih lista pokazuje jasne pokazatelje da je reč o fantomskim listama: nema vidljivih aktivnosti tokom kampanje ni između izbora, nema objašnjenja ko je finansirao prikupljanje potpisa, nema javnih poziva kandidatima ni štandova, imena su građena tako da liče na imena stvarnih lista, a pojedine liste nominalno predstavljaju nacionalnu manjinu koje u toj opštini nema.
Izmene iz maja 2026. to olakšavaju, a ne otežavaju. Ukinuto je ograničenje po kojem je birač mogao da podrži samo jednu izbornu listu, pa je potrebne potpise sada lakše prikupiti svakom akteru. U procesu koji je već opterećen učesnicima upitne autentičnosti, a u kojem zloupotrebe potpisa podrške s prethodnih izbora nisu procesuirane, Crta ocenjuje da ovako usvojeno rešenje rizikuje da podstakne prijavljivanje lista čija je autentičnost sporna. Istovremeno je ukinuta i obaveza polaganja izbornog jemstva, pa takve liste lakše stiču i pravo na prvi deo javnih sredstava (40 odsto), čime se srazmerno umanjuje iznos koji ostaje onima koji se legitimno takmiče.
Članovi 22. i 39. Zakona o izboru narodnih poslanika
Izvori: Crta o predizbornoj kampanji, 25. mart 2026. · BBC News na srpskom, maj 2026. · Danas, 10. mart 2026.
RIK nema nijednog zaposlenog. Stručne i administrativne poslove za komisiju obavlja Služba Narodne skupštine, a sekretar RIK-a je istovremeno generalni sekretar Narodne skupštine. Sekretara i zamenika sekretara imenuje Skupština na predlog predsednika Skupštine, iz reda svojih zaposlenih.
Venecijanska komisija i ODIHR su 2022. opisali posledicu: komisija "nema sopstveni stalni sekretarijat, već se oslanja na tehničku pomoć zaposlenih i službi Narodne skupštine", pa joj "kapacitet sekretarijata i postojeći model političkog imenovanja ne obezbeđuju stručni autoritet".
Preporuka ODIHR-a da RIK dobije dovoljne administrativne i tehničke kapacitete, uključujući sopstveni stalni sekretarijat, vodi se pod brojem 9. ODIHR ju je ponovio u aprilu 2024, pa ponovo u martu 2026, ocenjujući izmene usvojene u maju. Nije sprovedena.
Član 21. Zakona o izboru narodnih poslanika
Izvori: Pravno mišljenje ODIHR-a, 6. mart 2026. · CDL-AD(2022)046 · RIK, sastav komisije
Svaki novi saziv Narodne skupštine dužan je da imenuje nov stalni sastav komisije u roku od šest meseci od konstituisanja. Telo koje sprovodi izbore tako se sastavlja iznova posle svakih izbora, a uz ovoliko vanrednih izbora jedan sastav retko ostane blizu punih četiri godine.
Aktuelni sastav imenovan je 27. novembra 2024, u sazivu koji je raspušten 9. septembra 2026. On sprovodi izbore 25. oktobra i ostaje na dužnosti dok ga ne zameni naredni saziv.
Član 17. Zakona o izboru narodnih poslanika
Izvor: Odluka o imenovanju stalnog sastava RIK-a, "Službeni glasnik RS" 94/2024
Rad u komisiji nikome nije posao. Članovi zadržavaju svoja radna mesta i angažovani su uz njih, pa se po okončanju izbornog ciklusa vraćaju svakodnevnim poslovima. Komisija nije dužna da se između izbora sastaje, radi i odlučuje o izbornim pitanjima.
Tako je i zamišljeno. Od dvadeset dve nadležnosti iz člana 24, gotovo sve se tiču sprovođenja izbora. Van izbornog ciklusa primenjuje se tek nekoliko:
- praćenje primene zakona i davanje mišljenja o njegovoj primeni
- imenovanje i razrešenje članova organa za sprovođenje izbora
- propisivanje programa obuke i sprovođenje obuka za rad u lokalnim izbornim komisijama i biračkim odborima
- informisanje i edukacija birača o ostvarivanju biračkog prava
- propisivanje kodeksa ponašanja članova organa za sprovođenje izbora
Najozbiljnije trajno ovlašćenje komisije, drugim rečima, jeste edukativno.
Član 24. Zakona o izboru narodnih poslanika
Da bi neko bio imenovan za člana ili zamenika člana, potrebno mu je visoko obrazovanje u oblasti pravnih nauka. Ništa više. Ne traži se poznavanje izbornog prava ni iskustvo u izbornoj administraciji. Venecijanska komisija i ODIHR su primetili da diploma prava "sama po sebi teško da garantuje stručnost i profesionalne veštine u izbornoj administraciji" i preporučili jačanje stručnih kvalifikacija članova komisije.
Izmene usvojene u maju 2026. jesu uvele obaveznu obuku i sertifikaciju, sa potvrdom koja važi tri godine - ali za rad u lokalnim izbornim komisijama i biračkim odborima, i to tek od 1. januara 2028. Članovi same Republičke izborne komisije njome nisu obuhvaćeni.
Članovi 16. i 24a Zakona o izboru narodnih poslanika
Izvor: Pravno mišljenje ODIHR-a, dodatak od 17. aprila 2026.
Šta to donosi u praksi
Primer 1: Novembar 2023 - primedbe koje ne uđu u zapisnik. Na sednici 6. novembra 2023. članovi koje su predložile opozicione stranke zajednički su predložili da primedbe članova biračkih odbora na nepravilnosti budu sastavni deo zapisnika o radu biračkog odbora, umesto zaseban list. Obrazloženje je bilo da su se takve primedbe sistematski gubile na putu od biračkog mesta do komisije, pa o nepravilnosti ne ostane nikakav zvaničan trag. Predlog je odbijen.
Primer 2: Mart 2022 - predsednik komisije staje na jednu stranu. Predsednik RIK-a Vladimir Dimitrijević se 25. marta 2022, nekoliko dana pred izbore, obratio predsednici Evropske komisije i odbacio kao "zlonamerne i tendenciozne" tvrdnje 38 organizacija civilnog društva i 36 profesora o unapred isplaniranoj prevari birača, uz ocenu da su navodi o planiranoj izbornoj krađi "apsolutno netačni i tendenciozno plasirani kako bi se unapred opravdao loš rezultat opozicije". Čovek koji predsedava telom odgovornim za nepristrasno sprovođenje izbora zastupao je stav jedne strane u tim izborima.
Izvori: Danas, 7. novembar 2023. · RIK, saopštenje od 25. marta 2022.
Komisija je zamišljena kao upravno-tehničko telo za organizaciju glasanja i njene nadležnosti tome odgovaraju. Nema ovlašćenja nad biračkim spiskom, nad medijskim izveštavanjem o kampanji, ni nad finansiranjem kampanje - dakle nad tri oblasti u kojima dugogodišnje preporuke ODIHR-a Srbiji ostaju nesprovedene.
Te oblasti pripadaju drugim institucijama: birački spisak Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, izveštavanje elektronskih medija Regulatornom telu za elektronske medije, finansiranje kampanje Agenciji za sprečavanje korupcije. Širenje ovlašćenja komisije, bez prethodne promene načina na koji se ona sastavlja i kadrovski opslužuje, ta pitanja samo premešta u telo iste političke zavisnosti.
Izvor: Izveštaj misije ODIHR-a za procenu potreba, 28. jul 2026.
Jedinstveni birački spisak vodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, a ažuriraju ga opštinske i gradske uprave. Komisija nad njim nema nadležnost i ne sprovodi njegovu reviziju.
Izmene usvojene 7. novembra 2025. promenile su dve stvari. Članovi i zamenici članova komisije od tada imaju pravo uvida u sve podatke iz biračkog spiska osim jedinstvenog matičnog broja, preko posebnog modula sa dvofaktorskom autentifikacijom, i mogu da podnose prigovore na njegovu tačnost i ažurnost. Odvojeno od toga, zakon je osnovao stalnu komisiju za reviziju biračkog spiska: deset članova koje imenuje Skupština, osam na predlog poslaničkih grupa i dvoje na predlog udruženja ovlašćenih za posmatranje izbora, sa mandatom od pet godina. Članovi Republičke izborne komisije ne mogu da budu njeni članovi, a RIK u njoj ima jednog predstavnika bez prava glasa.
Ta komisija konstituisana je 28. februara 2026, a njeni članovi su pun pristup podacima dobili 6. jula 2026.
Članovi 21. i 22a-22o Zakona o jedinstvenom biračkom spisku
Izvor: Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, "Službeni glasnik RS" 104/2009, 99/2011, 44/2024, 96/2025
Šta se promenilo, a šta nije
Skupština je 20. maja 2026. usvojila izmene izbornih zakona. One uvode obaveznu obuku i sertifikaciju za rad u lokalnim izbornim komisijama i biračkim odborima od 1. januara 2028; omogućavaju biraču da potpisom podrži više izbornih lista; dozvoljavaju grupama građana da podnesu manjinsku listu; ukidaju automatsko odbacivanje liste zbog nedostatka; i skraćuju rokove Ustavnog suda u izbornim sporovima.
Ono što nisu dotakle: način na koji se komisija sastavlja, ko predlaže njene članove, prošireni sastav i nepostojanje sopstvenog sekretarijata. Ocenjujući nacrte u martu 2026, ODIHR je "sastav izborne administracije" naveo na prvom mestu među preporukama koje su i dalje nesprovedene i podsetio na zajedničko mišljenje sa Venecijanskom komisijom iz 2022.
"Službeni glasnik RS" 47/2026
Zajedničko mišljenje Venecijanske komisije i ODIHR-a iz 2022. celu reformu svodi na jednu preporuku:
O sastavu i radu izborne administracije: jačanje stručnih kvalifikacija i ekspertize njenih članova, ravnoteže između stranaka koje podržavaju vlast i opozicije, kao i razmatranje mogućeg uključivanja nezavisnih članova koje stranke ne imenuju neposredno ili za čije je predlaganje potreban širok konsenzus; preispitivanje opravdanosti i funkcije proširenog sastava. Venecijanska komisija i OEBS/ODIHR, CDL-AD(2022)046, tačka 20
U obrazloženju mišljenja navedene su i konkretne mogućnosti: uključivanje članova iz institucija koje se doživljavaju kao neutralne, odvajanje imenovanja od skupštinskog mandata ili njihovo raspoređivanje tako da se ne imenuju svi članovi u istom sazivu, i uvođenje kvalifikovane većine za pojedine odluke.
Ništa od toga nije urađeno. Misija ODIHR-a za procenu potreba je u julu 2026. izvestila da je "više sagovornika misije dovelo u pitanje nepristrasnost i političku neutralnost izborne administracije na svim nivoima" i preporučila punu posmatračku misiju sa 32 dugoročna i 300 kratkoročnih posmatrača za izbore 25. oktobra.
Izvori: CDL-AD(2022)046 · Izveštaj misije ODIHR-a za procenu potreba, 28. jul 2026.
Ko čini komisiju
Za izbore 25. oktobra komisija radi u proširenom sastavu: 17 članova stalnog sastava, koje je imenovala Skupština, i po jedan član za svaku od 18 izbornih lista na listiću - ukupno 35 članova. Za odluku je potrebno 18 glasova. Svaki član ima zamenika, koji glasa samo kada člana nema.
Imenovala ga je Narodna skupština 27. novembra 2024. (odluka, "Službeni glasnik RS" 94/2024); jedan član zamenjen je 10. jula 2026. (odluka, "Službeni glasnik RS" 63/2026).
Sekretar: Srđan Smiljanić, generalni sekretar Narodne skupštine. Zamenica sekretara: Dragana Odović. Oboje učestvuju u radu komisije bez prava odlučivanja, kao i predstavnik Republičkog zavoda za statistiku.
Odluke o imenovanju ne navode koga je predložila koja poslanička grupa; stranačku pripadnost prikupila je Crta. Ruska stranka je u poslaničkoj grupi Zdrava Srbija - Ruska stranka - Ujedinjena seljačka stranka.
- Imenovanje 14. 9. 2026.
- Imenovanje 15. 9. 2026.
- Imenovanje 15. 9. 2026.
- Imenovanje 17. 9. 2026.
- Imenovanje 18. 9. 2026.
- Imenovanje člana 18. 9. 2026.
- Imenovanje zamenika 29. 9. 2026.
- Prvo imenovanje 26. 9. 2026.
- Razrešenje (ostavke) 29. 9. 2026.
- Imenovanje 29. 9. 2026.
- Prvo imenovanje 26. 9. 2026.
- Prestanak funkcije 30. 9. 2026.
- Ponovno imenovanje 2. 10. 2026.
- Imenovanje 1. 10. 2026.
- Imenovanje 1. 10. 2026.
- Imenovanje 1. 10. 2026.
- Imenovanje 2. 10. 2026.
- Imenovanje 4. 10. 2026.
- Imenovanje 7. 10. 2026.
Stanje prema rešenjima RIK-a objavljenim do 16. oktobra 2026. Podnosilac svake proglašene liste može da predloži po jednog člana i zamenika člana. Nazivi lista navedeni su onako kako su zvanično proglašeni. Razvrstavanje lista je Crtino i privremeno; opozicija znači samo da lista nije deo vladajuće većine.
Izvor: Republička izborna komisija, dokumenti izbornih komisija.
Pravni okvir zaključno sa 10. septembrom 2026: Zakon o izboru narodnih poslanika ("Službeni glasnik RS" 14/2022 i 47/2026) i Zakon o jedinstvenom biračkom spisku ("Službeni glasnik RS" 104/2009, 99/2011, 44/2024 i 96/2025).

