Protesti u Srbiji

Srbija je od kraja 2024. godine zahvaćena najvećim protestnim pokretom u poslednjih nekoliko decenija, pokrenutim urušavanjem nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi. Ono što je počelo kao žalost i zahtev za odgovornošću preraslo je u trajnu, masovnu političku mobilizaciju širom zemlje - sa stotinama hiljada građana na ulicama i studentima koji su blokirali fakultete i univerzitete. Reakcija vlasti kombinovala je pokušaje diskreditacije pokreta sa sistemskom represijom: demonstranti su napadani, procesuirani i nadzirani, dok odgovornost za nasilje uglavnom nije utvrđena. Crta dokumentuje proteste, reakciju vlasti i demokratski značaj onoga što se odigrava.
Studentski zahtevi
maj

Nakon četvorodnevne posete Srbiji (18-21. maj 2026), komesar Saveta Evrope za ljudska prava Majkl O'Flaherty izdao je izjavu po završetku posete u kojoj zaključuje da se stanje ljudskih prava pogoršalo od njegove prethodne posete u aprilu 2025. Dokumentovao je porast nasilja prema novinarima i civilnom društvu, klimu nekažnjivosti za nezakonito postupanje policije i izostanak istrage o navodnom napadu akustičnim oružjem od 15. marta 2025. Komesar je pozvao srpske vlasti da sprovedu preporuke Venecijanske komisije o samostalnosti tužilaštva i da demonstracije zakazane za 23. maj obezbede u skladu sa standardima ljudskih prava. Tri sastanka s predstavnicima vlade otkazala je srpska strana.

Prvog maja, muškarac je automobilom udario 90-godišnjaka koji je učestvovao u svakodnevnom stajanju u tišini od 16 minuta na raskrsnici ispred Pravnog fakulteta u Beogradu, nanevši mu teške povrede. Prolaznici su sprečili napadača da pobegne i zadržali ga do dolaska policije. Tužilaštvo je naknadno saopštilo da će ga goniti zbog pokušaja ubistva.
april

Upad pripadnika UKP u Rektorat Univerziteta u Beogradu presedan je koji otvara krupna ustavnopravna i krivičnoprocesna pitanja, te dovodi u sumnju poštovanje Ustavom garantovane autonomije univerziteta. Kao posebna institucionalna vrednost, autonomija univerziteta podrazumeva ne samo slobodu naučnog i nastavnog rada, već i zaštitu od svakog neopravdanog, nesrazmernog ili politički motivisanog mešanja državnih organa u rad i funkcionisanje univerziteta i fakulteta, pri čemu je svako zadiranje u njihov prostor i delovanje dopušteno isključivo pod uslovima stroge zakonitosti, nužnosti i proporcionalnosti. Zakon o visokom obrazovanju afirmiše autonomiju univerziteta i isključuje mogućnost političkih pritisaka na njegovo funkcionisanje. Takav standard potvrđuju i međunarodni izvori, uključujući i praksu Evropskog suda za ljudska prava, po kojoj svaka intervencija države prema akademskoj zajednici mora da bude lišena bilo kakvog efekta zastrašivanja koji bi mogao da ugrozi akademske slobode. Posebno zabrinjava okolnost da su ulazak policije u Rektorat u huškačko-tabloidnom tonu pratili mediji bliski vlasti, čime se izlazi iz okvira svrsishodnog postupanja u krivičnom postupku, narušavaju ljudska prava i ulazi u sferu namerne javne diskreditacije akademskog integriteta.
Update
Komesar Saveta Evrope za ljudska prava upozorava na pogoršanje stanja ljudskih prava u Srbiji
Nakon četvorodnevne posete Srbiji, komesar Majkl O'Flaherty zaključio je da se stanje ljudskih prava pogoršalo od njegove prethodne posete u aprilu 2025, navodeći pojačan pritisak na novinare, civilno društvo i učesnike protesta, kao i produbljivanje klime nekažnjivosti.
Update
Ugrožena Ustavom garantovana autonomija univerziteta
Upad pripadnika UKP u Rektorat Univerziteta u Beogradu presedan je koji otvara krupna ustavnopravna i krivičnoprocesna pitanja, te dovodi u sumnju poštovanje Ustavom garantovane autonomije univerziteta.
Update
Većina za izbore, većina za promene
Gotovo dve trećine građana vide raspisivanje prevremenih izbora kao način da se izađe iz krize. I skoro svaki treći glasač partija na vlasti smatra da bi trebalo raspisati izbore – pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je Crta sprovela u periodu od 13. do 27. septembra.
Update
Podnete krivične prijave u vezi sa događajima na protestima
Crta je podnela tri krivične prijave u vezi s događanjima na protestima u Novom Sadu, Beogradu i Vrbasu.
Update
Earshot izveštaj o dešavanjima 15. marta: Zvučni napad na tiho odavanje počasti
„I onda, iz potpune tišine, čuo sam taj zvuk.” (Svedok 05)
Update
Studentska blokada javnog servisa primorala parlament da ponovi postupak izbora Saveta REM-a
Nakon dve nedelje blokade zgrada RTS-a u Beogradu, Odbor za kulturu i informisanje Narodne skupštine jednoglasno je poništio prethodni neuspeli postupak izbora i naložio pokretanje novog.
Update
Evropski sud za ljudska prava naložio Srbiji da se uzdrži od upotrebe zvučnih uređaja za kontrolu ok...
"Privremena mera predstavlja važnu opomenu državi Srbiji i još jedan argument protiv tvrdnje vlasti da se 15. marta „ništa značajno nije dogodilo“."
Brief
Napad zvučnim topom 15. marta
Protest održan 15. marta 2025. najveći je u istoriji Srbije. Oko 300 hiljada građana iz svih delova...
Update
Specijalni izvestioci UN-a: Komunikacija o protestu 15. marta 2025. u Beogradu
Komunikacija izražava zabrinutost zbog ozbiljnih povreda povezanih s policijskim postupanjem prema protestima, uključujući navodnu upotrebu akustičnog ili soničnog oružja za rasturanje mirnog skupa.
CRTA+ je deo Crtinog rada na dokumentovanju događaja u vezi sa demokratijom, vladavinom prava i odgovornošću u Srbiji.
Crta @ 2026. All rights reserved.