Birački spisak

Birački spisak temelj je integriteta izbornog procesa. U Srbiji su dokumentovane zloupotrebe - uključujući organizovanu migraciju birača i koncentraciju prijava na pojedinim adresama - koje su otvorile trajno pitanje da li izborni rezultati odražavaju stvarnu volju birača. Komisija za reviziju biračkog spiska osnovana je kako bi obezbedila nezavisnu proveru, ali joj je sistematski uskraćen pristup podacima koji su joj potrebni za rad. Čitave kategorije podataka i dalje su nedostupne, građani ne mogu smisleno da provere ko je prijavljen na njihovoj adresi. Proces revizije je lišen smisla pre nego što je imao prilike da da ikakve rezultate.
Crtina ocena procesa revizije biračkog spiska
oktobar

Komisija za reviziju biračkog spiska ogradila se od nalaza Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije, prema kojima se birački spisak i izvorne evidencije gotovo u potpunosti poklapaju. Komisija je potvrdila da je platforma razvijana u saradnji sa njom, ali je navela da nalazi Kancelarije nisu rezultat dosledne primene metodologije koju je ona utvrdila. Dodala je da ni nalazi drugih državnih organa, ni izjave pojedinih članova ne predstavljaju njene stavove, i da će Izveštaj o reviziji podneti Narodnoj skupštini.

Birački spisak je zaključen 9. oktobra, a za glasanje u inostranstvu na izborima 25. oktobra raspoređeno je 102.147 birača na 93 biračka mesta u 37 država - 2,6 puta više birača nego 2023, ali samo 15% više biračkih mesta. Prema odluci RIK-a, na svim biračkim mestima u inostranstvu glasa se od 7 do 20 časova po vremenu u Srbiji, pa će se na 13 mesta u Americi, Aziji i Okeaniji, sa 10.851 biračem, glasanje delom odvijati noću.

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave zaključilo je 9. oktobra 2026. Jedinstveni birački spisak za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra. U spisku je 6.450.523 birača, koji će glasati na 8.392 biračka mesta: 8.270 u zemlji, 93 u inostranstvu i 29 u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija. Spisak je zaključen pre nego što je završena njegova revizija; Komisija za reviziju prvi izveštaj treba da podnese 28. oktobra, tri dana posle izbora.

Koji su koraci u procesu revizije?

Cilj Komisije je da obnovi poverenje javnosti u birački spisak kroz sveobuhvatnu, činjenicama potkrepljenu reviziju. Proces obuhvata pet koraka. Komisija se trenutno nalazi na početku koraka 2.

Korak 1

Komisija počinje sa radom

Završeno
Korak 2

Obezbeđuje pristup relevantnim podacima

U tokuVlada opstruiše pristup podacima
Korak 3

Analizira podatke i usvaja preporuke

Predstoji
Korak 4

Nadležni organi sprovode preporuke

Predstoji
Korak 5

Tačniji i bezbedniji birački spisak

Cilj

Organizovana migracija birača

Na izborima 2023. godine, Crta je dokumentovala slučajeve organizovane migracije birača kao oblika izbornog inžinjeringa. Ova praksa podrazumeva koordinisano i privremeno preregistrovanje birača u druge opštine u cilju uticaja na ishod lokalnih izbora. Dokazi su ukazivali na sistemske obrasce - uključujući veliki broj birača prijavljenih na jednoj adresi i nagle poraste broja birača u pojedinim opštinama - koji su ozbiljno dovodili u pitanje verodostojnost biračkog spiska.

Ovi nalazi postali su jedan od ključnih okidača za zahteve za reviziju jedinstvenog biračkog spiska. Bez tačnog i transparentnog spiska, zaštitni mehanizmi od manipulacija ostaju slabi, a poverenje javnosti u izbore nastavlja da opada. Dokumentovani obim i organizovanost migracije birača 2023. godine ukazali su na hitnu potrebu za nezavisnim i temeljnim procesom verifikacije - onakvim koji može da identifikuje nepravilne unose, razjasni evidencije o prebivalištu i obnovi poverenje u integritet izbornog sistema.
Update
Komisija za reviziju biračkog spiska ogradila se od nalaza Kancelarije za IT
Nedelju dana nakon što je vladina Kancelarija za IT objavila da se birački spisak i izvorne evidencije gotovo u potpunosti poklapaju, Komisija za reviziju saopštila je da to nisu njeni nalazi.
Update
Zaključen birački spisak: 6.450.523 birača na 8.392 biračka mesta
Birački spisak za izbore 25. oktobra zaključen je pre nego što je završena najavljena revizija spiska. Svako biračko mesto sada može da se pronađe po ulici.
Update
Revizija Jedinstvenog biračkog spiska – stanje i izgledi pred izbornu kampanju
Članovi Komisije imenovani na predlog Crte procenjuju da će izveštaj koji se 28. oktobra podnosi Narodnoj skupštini biti skup nalaza delimičnih provera, a ne završena revizija.
Update
Revizija biračkog spiska: svrha, efekti i gde smo u ovom trenutku
Svrha revizije je da utvrdi, na osnovu dokaza, da li se Jedinstvenom biračkom spisku može verovati - i da ispravi probleme koje otkrije. To postiže testiranjem i tačnosti podataka i otpornosti sistema koji ga održava, napredujući redom od prvih indicija, kroz dublje provere, do nalaza i zaključaka.
Update
Šta se dešava sa Komisijom za reviziju biračkog spiska uoči roka 31. maja
Pet meseci po osnivanju, Komisija je usvojila metodologiju i započela prve aktivnosti, ali joj vlasti nisu omogućile pristup podacima koji zakon nalaže. Bez tog pristupa suštinska revizija ne može da počne - a telu preti gašenje krajem maja.
Update
Šta je Komisija za reviziju biračkog spiska?
Telo koje je osnovala Skupština da revidira jedinstveni birački spisak i pomogne obnovi poverenja javnosti u njega. Trebalo bi da okuplja predstavnike vladajuće većine, opozicije i civilnog društva, a da odluke donosi samo uz saglasnost sve tri grupe.
Brief
SSP predlaže novi okvir za glasanje dijaspore i evidenciju prebivališta
Predlozi bi proširili pravo glasa na nacionalnim izborima na državljane sa stvarnim prebivalištem u ...
Update
Izabran sastav Komisije za reviziju biračkog spiska
Skupština je 28. januara izabrala 10 članova i 10 zamenika Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska. Osam parova mesta pripalo je poslaničkim grupama, a dva predstavnicima civilnog društva - Crti i CESID-u.
Update
Za nered u biračkom spisku odgovorna je vlast
Nekažnjivost štiti delove institucija koji, umesto da sprovode i štite zakone, učestvuju u protivzakonitim aktivnostima.
CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.