Većina pokazatelja pogoršala se u odnosu na prvi deo kampanje: izbori po nerevidiranom biračkom spisku, 116 incidenata s nasiljem i pretnjama i sve dublja neravnoteža u medijima.
Tok izborne kampanje obeležile su okolnosti koje su ugrožavale slobodno učešće u izborima, a ogledale su se u pokušaju ograničenja slobode informisanja, ostvarenja biračkog prava, učešća u kampanji, izražavanja, udruživanja i nezavisnog posmatranja izbora. Zabeleženi su napori da se protok informacija stavi pod kontrolu u korist vlasti, od kontrole medija, napada na kanale društvenih mreža, do produbljivanja nepoverenja u nezavisne domaće i međunarodne ocene izbora.
Većina pokazatelja pogoršala se u odnosu na prvi deo kampanje, koji je već bio ocenjen kao bez presedana. Umesto jednake primene zakona i omogućavanja ravnopravnih uslova svim izbornim učesnicima, pojedine institucije - od ministarstava do opština - učestvovale su u inženjeringu izborne infrastrukture i izborne ponude. To se videlo u organizovanju izbora i u postupanju prema bezbednosti učesnika, dok su medijski i antikorupcijski nadzor ostali bez učinka.
Nakon kontroverznih odluka izborne administracije da netransparentno i diskriminatorno suzi prostor biračima u inostranstvu da glasaju 25. oktobra, Republička izborna komisija - koja je sve druge aktivnosti sprovodila u zakonskim rokovima - nije blagovremeno postupala po prigovorima „Studentske liste - Studenti pobeđuju“ u vezi sa ovim odlukama, čije je odbijanje izglasano. Model i sastav izborne administracije još jednom je pokazao da u donošenju ili nedonošenju odluka glavnu ulogu ima političko preglasavanje, koje i kroz prošireni sastav pogoduje većini. Republička izborna komisija tako nije usvojila predlog dela svojih članova da se precizira način prijave i evidencije prijava za glasanje van biračkog mesta. Time je otvoren prostor za neujednačenu, ali i nezakonitu praksu u različitim delovima Srbije. Kao posledica, zabeležen je prvi slučaj (Zaječar) u kom je lokalna izborna komisija odlučila da politička stranka može da prijavljuje birače za glasanje od kuće umesto samih birača - što potencijalno otvara prostor za nedozvoljene uticaje na birače i narušavanje njihove slobodne volje.
Ovaj izborni proces prate sumnje da je, prilikom sprovođenja izbornih radnji, došlo do različitih nivoa zloupotreba u institucijama i državnim organima, od kojih neka mogu biti i krivična dela. Zloupotrebe se odnose na kandidovanje, gde je cilj bio da se utiče na to ko će se naći na listićima, i na glasanje, gde je nepoznatom broju birača u zemlji i inostranstvu praktično otežano da ostvare biračko pravo.
Posmatračkoj misiji Crte se javio veći broj birača koji dokumentovano tvrde da su, bez svoje saglasnosti, prebačeni iz mesta prebivališta u Srbiji da glasaju u Banjaluci, na osnovu krivotvorenih zahteva podnetih u njihovo ime, pri čemu su korišćeni i nevažeći lični dokumenti.
Zvanični podaci o overama potpisa pokazuju da je skoro polovina proglašenih izbornih lista pod sumnjom njihove autentičnosti i regularnosti prikupljanja potpisa podrške za kandidaturu.7. Ruska stranka, 12. Liberalna zelena stranka, 13. Biram pravdu - Biram budućnost - Koalicija SNAGA, 14. Stranka rusko-srpskog jedinstva, 15. Ćale ovo je za tebe, 16. Vladimir Gajić - Alternativa za Srbiju, 18. Majka Gruda. U proseku 98 odsto njihovih overa dolazi iz opštinskih uprava, u sredinama bez zabeleženih aktivnosti lista, a raspodela overenih potpisa liči na unapred zadate kvote. U 16 od 17 beogradskih opština javljaju se „okrugli“ ili gotovo identični brojevi, dok se među drugim mestima sa nelogičnim obrascima overe posebno izdvajaju i Požarevac, Kragujevac, Kraljevo.
Izbori 25. oktobra održavaju se po biračkom spisku koji nije revidiran, jer nadležni organi Komisiji za reviziju nisu obezbedili pun pristup podacima ni uslove za delotvoran rad. Sistem vođenja Jedinstvenog biračkog spiska i dalje ne razlikuje grešku od zloupotrebe, od dvostrukih upisa do fiktivnog prebivališta. Podatak o poklapanju od 98%, koji je Kancelarija za IT objavila bez odobrenja Komisije, nije tačan i ne meri nijednu od tih pojava. Članovi Komisije su uvidom u evidencije potvrdili obrasce organizovanog upisa birača pred izbore 2023, a time i ranije ocene Crte o beogradskim izborima; isti signali su prisutni i u 2026, pa Posmatračka misija Crte smatra da rizik od manipulacija biračkim spiskom postoji i u ovim izborima.
Pregled uzorka izvoda iz biračkog spiska nije pokazao da su birači dodati ili izostavljeni. Međutim, utvrđeno je da se više od 30.000 birača ne nalazi u izvodima po azbučnom redu prezimena, kako ih birački odbor traži. Zbog toga postoji rizik da oni budu onemogućeni da glasaju, ako ih birački odbor ne pronađe. Posmatračka misija Crte poziva RIK da uputi biračke odbore da, kada ne pronađu birača na očekivanom mestu, provere i druga mesta u izvodu. Poziva i birače koji ne budu pronađeni da zatraže dodatnu proveru celog izvoda.
Rasprostranjenost incidenata u izbornoj kampanji narušavala je uslove za slobodno učešće. Do poslednje nedelje kampanje je zabeleženo 116 incidenata na terenu s elementima fizičkog nasilja i verbalnim pretnjama - u proseku tri dnevno od raspisivanja izbora. Okupljanje aktivista i građana na različitim aktivnostima u kampanji širom zemlje stavljalo je umesto programa izborne liste u prvi plan bezbednost učesnika.
Umesto da pruži jednaku i neupitnu zaštitu svim učesnicima izbornog procesa, policija je postupala nedosledno i često kasno u situacijama od rizika za opozicione kandidate, dok je istovremeno bila efikasno i preventivno angažovana u obezbeđivanju aktivnosti vladajuće liste. Nije zabeleženo da su pripadnici policije procesuirali i utvrđivali odgovornost za napade na opozicione aktiviste i građane. Ovome doprinosi i činjenica da su opozicioni aktivisti, pre svega Studentske liste, bili predmet nadzora, presretanja, pretresanja i privođenja na informativne razgovore. Ovi nalazi ne omogućavaju da se u svakom pojedinačnom slučaju zaključi da je policija postupala nezakonito, ali ukazuju na potrebu da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) pruži jasne informacije o osnovu svojih postupaka i obezbedi jednaku zaštitu svih građana, u skladu sa članovima 5. i 67. Zakona o policiji.
U finišu kampanje, sa najavljenim završnim skupovima dva najveća rivala na ovim izborima, Posmatračka misija Crte je zabeležila da je „Studentska lista - Studenti pobeđuju“ javno pozvala građane Novog Sada da ne reaguju na skup liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, koji je u ovom gradu održan 16. oktobra, u uglavnom mirnoj atmosferi sa pojedinačnim incidentima. Predstavnici „Ujedinjene Srbije“ povremeno su tokom kampanje pozivali na smirivanje tenzija, ali su istovremeno optuživali drugu stranu za nasilje.
Takođe, zbog tvrdnji u javnosti, u medijima naklonjenim vlasti, koje podstiču netrpeljivost prema posmatračima izbora jer ih predstavljaju kao učesnike navodne sabotaže i rušenja vlasti i najavljuju njihovo povlačenje na izborni dan, Posmatračka misija Crte se u tri navrata pismom obratila Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) sa molbom za sastanak povodom bezbednosnih rizika po njene posmatrače. MUP je odgovorio na treći poziv, 20. oktobra, predlogom da se sastanak održi 21. oktobra.
Granice između države i vladajuće liste nije bilo, dok ostavka Aleksandra Vučića na mesto predsednika države na sredini kampanje nije doprinela promeni ponašanja i narativa koji bi razdvojili ova dva entiteta pred javnošću. Kampanju je obeležilo više od 1.500 aktivnosti javnih funkcionera, kao i više od 650 slučajeva sa elementima zloupotrebe javnih resursa i funkcija - u kojima su učestvovali i javni funkcioneri i ustanove, kao i lista „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“ čija je trećina aktivnosti sadržala potencijalnu zloupotrebu ili manipulaciju zakonom.
Slobodu i ravnopravnost u ovim izborima urušavali su i slučajevi pritisaka na birače, kao i pokušaj da se njihova podrška stekne materijalno. U više od 250 slučajeva posao, ugovori, pomoć i javne usluge korišćeni su kao poluga za pridobijanje podrške, najčešće u javnim ustanovama i preduzećima.
Neravnoteža u medijima se produbila do kraja kampanje. Na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću udeo vlasti porastao je sa oko dve trećine na gotovo tri četvrtine vremena. Osim ukupnog vremena, povećala se količina pozitivnog predstavljanja vlasti na preko 50 odsto, u poređenju sa 38 odsto u prvoj polovini kampanje. „Studentska lista“, kojoj konstantno pripada najviše opozicionog vremena, i dalje je u više od 80 odsto vremena predstavljena negativno.
Na Radio-televiziji Srbije je zabeležena promena u zastupljenosti opozicije, ali je izražena neravnoteža u redovnom programu ostala. Udeo vremena namenjenog opoziciji porastao je sa 15 na 28 odsto. Međutim, ravnomernija zastupljenost političkih aktera ograničena je na izborne blokove. U redovnom programu, koji čini 43 odsto ukupnog vremena u proširenom udarnom terminu, predstavnicima vlasti pripalo je čak 94 odsto vremena namenjenog političkim akterima.
Posle ostavke na mesto predsednika Republike, ukupna zastupljenost Aleksandra Vučića na svim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću smanjena je sa preko polovine na trećinu vremena - prvenstveno zahvaljujući promeni u izveštavanju Radio-televizije Srbije gde se pojavljuje samo u izbornom programu. Smanjenje zastupljenosti zabeleženo je i na drugim televizijama, ali Aleksandru Vučiću u njihovom programu i dalje pripada skoro svaka druga sekunda (43 odsto). Aleksandar Vučić je ostao akter kom je opredeljeno najviše medijskog prostora. Zauzeo je više vremena nego cela opozicija, dok se broj njegovih direktnih uključenja gotovo utrostručio posle ostavke, sa 27 u prvom delu kampanje na 78 pred kraj drugog dela. Takođe, glorifikacija Aleksandra Vučića je na portalima naklonjenim vlasti posebno intenzivirana u drugoj polovini kampanje, kada se broj takvih tekstova udvostručio.
Mediji naklonjeni vlasti nisu samo promovisali vlast. U onlajn izdanjima sistematski je građena slika opozicije i nezavisnih aktera kao pretnje. Broj tekstova u kojima su predstavljeni kao izvor nasilja i destabilizacije porastao je sa 1.500 u prvom delu kampanje na najmanje 2.700. Skoro 300 tekstova koristilo je narativ o „obojenoj revoluciji“. Informer je emitovao najmanje 16 snimaka prisluškivanih razgovora od početka kampanje. Kritički orijentisani mediji izveštavali su kritički prema vlasti, ali uravnoteženije. Polarizacija medijskog prostora zato nije simetrična.
U političkom oglašavanju dominirala je lista „Ujedinjena Srbija“, kojoj je pripalo čak 93 odsto ukupnog vremena emitovanih reklama na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću. Koalicija „SPS - Faktor stabilnosti“ imala je četiri odsto, „Studentska lista“ dva, a Autentična desnica svega jedan odsto reklamnog vremena.
Vlast i mediji naklonjeni vlasti sistematski diskredituju kredibilne domaće i međunarodne posmatrače i aktivno rade na produbljivanju nepoverenja u njihove nalaze, kako bi unapred osporili svako kredibilno tumačenje izbornog dana i izbornog ishoda. Time se stvara ozbiljan rizik da nezavisni nalazi o izbornom danu budu relativizovani, pa čak i diskvalifikovani, pre nego što uopšte budu objavljeni. Ovu kampanju predvode najviši predstavnici vlasti, vršiteljka dužnosti predsednice Republike i bivši predsednik, ujedno lider vladajuće koalicije. Zajedno sa medijima naklonjenim vlasti, oni najavljuju „haos“ na izborni dan, uključujući i nasilje, i šire neosnovane tvrdnje o Posmatračkoj misiji Crte, uključujući i da planira da povuče svoje posmatrače. Istovremeno dovode u pitanje kredibilitet međunarodnih posmatračkih misija ODIHR-a, Saveta Evrope i Evropskog parlamenta.
Zajednički imenitelj nalaza o nadzornim institucijama je formalno funkcionisanje bez stvarnog učinka. Regulatorno telo za elektronske medije je primilo više desetina prijava, ali nije donelo nijednu odluku zbog političke blokade Saveta. Agencija za sprečavanje korupcije usvojila je tumačenje da funkcioner koji koristi resurse iz drugog resora - ne zloupotrebljava javne resurse.
Do zaključenja izveštaja Crta je podnela 65 prijava zbog nepravilnosti i kršenja zakona u izborima: 28 Regulatornom telu za elektronske medije i 37 Agenciji za sprečavanje korupcije. REM nije doneo nijednu odluku. Agencija je odlučila o 12 prijava i u više od polovine nije utvrdila povredu zakona.
Posmatračkoj misiji Crte se u ovoj kampanji obratio rekordan broj građana - 1.600. Građani su od Crte najčešće tražili informacije i podršku u vezi sa glasanjem u inostranstvu, biračkim spiskom i drugim pitanjima ostvarivanja biračkog prava. Obraćali su se i zbog sumnji na izborne manipulacije, pre svega na kupovinu glasova.