Položaj posmatrača

Osporavanje nezavisnog posmatranja preraslo je od tvrdnji o pristrasnosti u zahteve za hapšenje i zabranu rada, a vlast je unapred osporavala nepristrasnost međunarodnih misija.
22.10.2026.
4 MINUTA ČITANJA

Položaj domaćih posmatrača

U drugom delu kampanje položaj domaćih posmatrača dodatno se pogoršao. Negativna kampanja vlasti i njoj naklonjenih medija stigmatizuje nezavisno posmatranje izbora.

Osporavanje nezavisnog posmatranja preraslo je od tvrdnji o pristrasnosti u zahteve za hapšenje, zabranu rada i finansijsku proveru Posmatračke misije Crte. Te poruke dolazile su sa najviših političkih adresa, mediji naklonjeni vlasti prenosili su ih u koordinisanim talasima, a na terenu su zabeleženi incidenti u kojima su posmatrači ometani u radu.

Aleksandar Vučić je u više navrata Crtu predstavio kao političkog aktera, a ne kao posmatrača. Krajem septembra izjavio je da Crta „nije nikakav objektivni posmatrač“ i da su njeni ljudi „aktivni učesnici obojene revolucije“, a početkom oktobra da „oni iz Crte su značajan deo obojene revolucije“. Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić poručila je građanima: „ne slušajte ocene Crte“, a 8. oktobra, na konferenciji za medije ispred Skupštine, zatražila je da Agencija za sprečavanje korupcije ispita aktivnosti Crte, uz tvrdnje o stranom finansiranju i podršci Studentskoj listi. Ove izjave pratili su i zahtevi drugih aktera: udruženje Savet za monitoring pozvalo je: „hitno uhapsiti predstavnika Crte“, a autor kampanje „NVO Hidra“ Vukša Dragović, koji je u avgustu dva puta primljen kod predsednice Narodne skupštine, izjavio je da „rad ove kriminalne organizacije mora da se zabrani“.

Mediji naklonjeni vlasti ove poruke su prenosili i umnožavali. Crta je od 1. do 18. oktobra pomenuta u 274 teksta u najuticajnijim onlajn medijima naklonjenim vlasti - 85 odsto objava bilo je negativno, dok su svega deset odsto činile izjave same organizacije. Crta je gotovo uvek predstavljana zajedno sa Studentskom listom i „blokaderima“, čime se posmatračka organizacija prevodila u izbornog učesnika i protivnika vlasti. Talasi izveštavanja bili su koordinisani: isti naslovi pojavljivali su se na četiri do šest portala u razmaku od nekoliko sati, kao u slučaju naslova „CRTA objavljuje izveštaj namenjen da prevari narod“, objavljenog 7. oktobra, dan pre nego što je Posmatračka misija Crte objavila prvi izveštaj o posmatranju kampanje.

Položaj domaćih posmatrača izbora u zakonu i praksi

Domaći posmatrači prate izbore u Srbiji od 1997. godine, ali su zakonski status dobili tek izbornim zakonima iz 2022. Akreditaciju mogu da dobiju udruženja registrovana u Srbiji čiji su ciljevi u oblasti izbora. Njihovi posmatrači mogu da prate rad svih izbornih organa i postupanje sa glasačkim listićima, ali ne mogu sami da pokreću zaštitu izbornog prava. Iako je zakonsko uređenje bilo veliki iskorak, položaj posmatrača se u praksi pogoršava. Najviši zvaničnici i mediji naklonjeni vlasti ih diskredituju u poslednjim izbornim ciklusima, između ostalog tvrdnjama da rade na „rušenju ustavnog poretka Srbije“. Posmatrači Crte su ranije bili i fizički napadnuti, kao u Odžacima na izborni dan 2023, a izostanak reakcije institucija ostavlja utisak nekažnjivosti. Na lokalnim izborima 2025. i 2026. pojavio se veliki broj domaćih i stranih posmatračkih misija povezanih i sa vlašću i sa opozicijom. Posmatračka misija Crte je zato upozorila na sve češću zloupotrebu nezavisnog posmatranja.

Međunarodna misija za posmatranje izbora (IEOM)

Međunarodna posmatračka misija će u punom sastavu posmatrati izbore u Srbiji. Posmatračkoj misiji ODIHR-a koja je dugoročno posmatranje počela 16. septembra, na izborni dan će se pridružiti posmatrači Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PACE), Parlamentarne skupštine OEBS-a i Evropskog parlamenta.

Preliminarni izveštaj ODIHR-a

ODIHR je 9. oktobra 2026. objavio preliminarni izveštaj, u kom konstatuje da se izbori održavaju u senci dugotrajne političke krize i duboke polarizacije.110 Iako je izborni zakonodavni okvir menjan četiri puta, više ranijih preporuka, uključujući i prioritetne, i dalje nije ispunjeno, pre svega one koje se odnose na pritiske na birače, zloupotrebu javnih resursa, nadzor nad finansiranjem kampanje, nezavisnost REM-a i bezbednost novinara. Izveštaj beleži i zabrinutost zbog neuobičajeno velikog broja birača prijavljenih u pojedinim opštinama i na pojedinim adresama, a nadležno ministarstvo te nepravilnosti nije javno objasnilo. Posebno se ističe sve neprijateljskije okruženje za civilno društvo: domaći posmatrači prijavljuju javne pritiske, kao i verbalne i fizičke napade predstavnika vladajućih stranaka, uz podsećanje na napade na posmatrače u Mionici (novembar 2025) i Boru (mart 2026). ODIHR navodi i da je Aleksandar Vučić 29. septembra na TV Informer domaće posmatrače optužio da predstavlja „zapadne službe“ i učestvuje u „obojenoj revoluciji“.

110  OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights, Republic of Serbia, Early Parliamentary Elections, 25 October 2026: ODIHR Election Observation Mission Interim Report, https://link.crta.rs/nterim26

Saopštenje predizborne misije PACE

Delegacija Parlamentarne skupštine Saveta Evrope sprovela je dvodnevnu predizbornu posetu Srbiji 12. i 13. oktobra i ocenila da se kampanja za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra odvija u duboko polarizovanom ambijentu nalik referendumu, koji može da ugrozi jednake uslove za učesnike.111 Kao glavne probleme istakla je duboko ukorenjenu praksu vanrednih izbora, nedovoljno sprovedene preporuke ODIHR-a i Venecijanske komisije, zloupotrebu javnih resursa, pritiske na birače, zloupotrebu odredbi o manjinskim listama i medijsko izveštavanje naklonjeno SNS-u. Pored toga, ukazala je na sumnje u tačnost biračkog spiska, rizik da birači u inostranstvu ostanu bez prava glasa zbog premalo biračkih mesta, kao i na neprijateljsku retoriku i kampanje blaćenja protiv opozicije, civilnog društva i novinara, uz verodostojne navode o tome da se oni nadziru i prisluškuju.

111  Parliamentary Assembly of the Council of Europe, „A PACE pre-electoral delegation highlights a highly polarised campaign ahead of Serbia’s early parliamentary elections“, https://link.crta.rs/17r

Za Aleksandra Vučića i zvaničnike vlasti strane posmatračke misije koje primenjuju međunarodnu metodologiju su se u završnici kampanje pojavljivale kao još jedna potencijalna pretnja integritetu izbora, a ne kao garancija tog integriteta. Unapred je osporavana njihova nepristrasnost. Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić najavila je 17. oktobra zvanični prigovor Evropskom parlamentu. Ocenila je da je njegova misija „sve osim nepristrasna“, da šef delegacije Andreas Šider „otvoreno radi protiv Vučića“ i da „pola ili više od pola“ članova ne ispunjava uslove za posmatranje. Kao razlog za reakciju pre izbornog dana navela je da „ne bude sutra, kada oni izađu sa nekim rezultatima, da mi nismo rekli“. U istom nastupu u isti red je stavila ODIHR, Parlamentarnu skupštinu Saveta Evrope i misije ruske Dume i parlamenta Azerbejdžana, kao da je reč o jednako merodavnim posmatračima, https://link.crta.rs/17s Aleksandar Vučić je izjavio i da ODIHR i Savet Evrope navodno ne posmatraju izbore već da koriste „izveštaje koje im Crta pošalje“, tvrdeći da sa njim ne žele da se sastanu i da se zbog toga niko sa liste „Ujedinjena Srbija“ neće videti sa predstavnicima ovih misija. Republika, „NIKO SA NAŠE LISTE NEĆE DA PRIMI ODIHR I SAVEZ EVROPE, JER NE ŽELE DA SE VIDE SA MNOM: Vučić poručio pred izbore“, https://link.crta.rs/17t

ODIHR je u izveštaju procene potreba za parlamentarne izbore u Srbiji upozorio na rizik od politički pristrasnih posmatrača. OEBS/ODIHR, Srbija - parlamentarni izbori 2026: Izveštaj misije za procenu potreba, 30. jul 2026. Sporno nije samo njihovo prisustvo, već mogućnost da se njihove izjave predstave kao ocena „međunarodnih posmatrača“ i time relativizuju nalazi misija koje primenjuju međunarodne standarde. Crta poziva medije i institucije da jasno razlikuju ove dve vrste ocena, a RIK da za svaku akreditovanu organizaciju objavi sedište, registarske podatke, broj posmatrača i subjekt na čiji su poziv došli.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.