Evropska komisija u
izveštaju o Srbiji za 2026. godinu, objavljenom 4. novembra 2026, ocenjuje da je civilno društvo, uključujući branitelje ljudskih prava,
"izloženo sve većim pritiscima i napadima, između ostalog i od najviših funkcionera, što dodatno sužava ionako ograničen građanski prostor".
Prema izveštaju,
"kampanje blaćenja orkestrirali su tabloidi i organizacije koje osniva vlast (GONGO)". Policijski pretres prostorija četiri organizacije civilnog društva u februaru 2025. nije doveo ni do jedne optužnice i
"široko je doživljen kao čin zastrašivanja civilnog društva". Organizacije nisu obaveštene o ishodu zahteva Uprave za sprečavanje pranja novca iz januara 2025. za poverljive bankovne podatke petoro njihovih zaposlenih. Broj strateških tužbi protiv javnog angažovanja (SLAPP) koje beleži Nacionalna radna grupa protiv SLAPP-a porastao je sa sedam u 2024. na 15 u 2025. Komisija navodi i da su, prema nalazima istraživačkih novinara, deo javnih sredstava dobile "fantomske organizacije ili GONGO organizacije".
Kada je reč o nadzoru, izveštaj beleži nove slučajeve nezakonite upotrebe špijunskog softvera i alata za forenziku mobilnih telefona protiv novinara, branitelja ljudskih prava, studentskih aktivista i opozicionih političara,
"uz malo sudskih epiloga za sada". Jedan predmet pokrenut 2025. i dalje je u predistražnoj fazi, dok su Poverenik za zaštitu podataka o ličnosti i Zaštitnik građana zatvorili svoje postupke. Komisija upozorava da
"ovakav nadzor ima zastrašujuće dejstvo i može dovesti do autocenzure".
Komisija upozorava da ovakav nadzor ima zastrašujuće dejstvo i može dovesti do autocenzure.
Izveštaj beleži i da je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) pozivala studente, aktiviste i tužioce na "informativne razgovore". Crta.Plus je objavila
hronologiju nadzora špijunskim softverom u Srbiji.
Imajući to u vidu, formalna saradnja civilnog društva i vlasti nije obnovljena, osim u Odboru za praćenje Instrumenta za reforme i rast. Nacionalni konvent o EU je u februaru 2025. suspendovao učešće u procesima sa nosiocima političkih odluka, a civilno društvo konsultacije doživljava "kao formalnost, a ne kao suštinski proces". Komisija preporučuje da najviši funkcioneri prestanu sa verbalnim napadima na novinare i predstavnike civilnog društva koji podrazumevaju
"zastrašivanje, stigmatizaciju i osporavanje legitimiteta", kao i da se na pretnje i napade špijunskim softverom brzo reaguje. Ostali tekstovi dostupni su na stranicama
Pritisci na NVO i
Tajni nadzor.