Republička izborna komisija je većinu izbornih radnji sprovela u zakonskim rokovima. Međutim, poverenje javnosti u integritet i nadležnosti RIK-a ugroženo je u postupku donošenja kontroverzne odluke da izbori u inostranstvu budu sprovedeni u srpskoj vremenskoj zoni, kao i odnosima s Ministarstvom spoljnih poslova u procesu određivanja infrastrukture biračkih mesta u inostranstvu. Ovaj slučaj je Posmatračka misija Crte detaljno obradila i ocenila u izveštaju o posmatranju prvog dela izborne kampanje: Crta, Izveštaj o posmatranju prvog dela izborne kampanje (Beograd: Crta, 2026),. https://link.crta.rs/14m RIK nije usvojio uputstvo za glasanje van biračkog mesta čime je otvorio prostor neujednačenim, ali i nezakonitim praksama lokalnih komisija. Zabeleženi su slučajevi da se odlučivanju o prigovorima pristupalo pri samom isteku roka, što je ograničilo raspravu o njima.
Agencija za sprečavanje korupcije nije pokazala da primenom novih zakonskih mehanizama sprovodi delotvoran nadzor nad kampanjom. U pojedinim slučajevima, Agencija je utvrdila da nije bilo povrede zakona, uz obrazloženje da resurs koji je pod sumnjom zloupotrebe nije u vlasništvu institucije koju predstavlja funkcioner. Iz takvog tumačenja proizlazi da javni funkcioner može da zloupotrebi samo resurs institucije/državnog organa u kojem je na funkciji i nijedan više. Takvo tumačenje sužava pojam zloupotrebe javnog resursa, nasuprot zakonskom rešenju. Zakon o sprečavanju korupcije, čl.50 st.4: „Funkcioner ne sme da koristi javne resurse za promociju stranaka, odnosno političkih subjekata, njihovih lista i kandidata“).
Uprkos nastavku rada Saveta Regulatornog tela za elektronske medije i pokušajima razmatranja pristiglih prijava u izbornoj kampanji, podele među članovima i izostanak potrebne većine sprečili su donošenje odluka o mogućim povredama zakona u izveštavanju medija.
Akcije policije u izborima otvorile su pitanja jednakosti u postupanju prema kandidatima, pravovremenosti i proporcionalnosti intervencija i opravdanosti pojedinih mera.
Republička izborna komisija
Kriterijumi za određivanje biračkih mesta u inostranstvu i vreme glasanja za birače iz dijaspore i dalje su sporni. O prigovorima „Studentske liste - Studenti pobeđuju“ RIK je odlučio tek po isteku zakonskog roka iako za kašnjenje nije bilo objektivnih razloga. Takođe, RIK nije usvojio ni uputstvo koje bi ujednačilo postupanje izbornih komisija pri prijavljivanju za glasanje van biračkog mesta, jer su članovi iz redova parlamentarne većine bili uzdržani. Time je ostavljen prostor za nezakonite prakse - Lokalna izborna komisija u Zaječaru je omogućila političkim akterima da prijavljuju birače za glasanje van biračkog mesta iako prema propisima takvu prijavu može podneti samo birač lično.
Prošireni sastav RIK-a je u celosti formiran pošto su svi podnosioci proglašenih izbornih lista predložili predstavnike. RIK čini 67 lica - članova i zamenika članova u stalnom i proširenom sastavu. Stalni sastav RIK-a čine predsednik, zamenik predsednika, 16 članova i njihovi zamenici, što je ukupno 34 osobe. U stalnom sastavu su 22 predstavnika parlamentarne većine i 12 predstavnika opozicije. U proširenom sastavu su 33 člana i zamenika članova.
Da bi neka odluka bila usvojena, potrebno je da za nju glasa 18 od 35 članova.
Sednice i odluke RIK-a
RIK je pravovremeno donosio akte organizacione i tehničke prirode, koji se odnose na pripremu glasanja i sprovođenje posebnih izbornih procedura. 12. Liberalno zelena stranka, 13. Biram pravdu - Koalicija Snaga, 14. Stranka rusko-srpskog jedinstva, 15. Ćale, ovo je za tebe, 16. Gajić - Alternativa za Srbiju, 17. Albanska koalicija, 18. Majka Srbija - Gruda
Zbirna izborna lista, na kojoj je 18 proglašenih izbornih lista sa kandidatima za narodne poslanike, usvojena je na sednici RIK-a 8. oktobra 2026.
Novi podaci produbljuju sumnju u integritet overenih potpisa kandidature
Republička izborna komisija je 17. oktobra učinila dostupnim podatke o overi potpisa za sedam lista koje su kandidature podnele nakon 25. septembra, a koje su proglašene po sledećem redosledu: 12. Liberalno zelenu stranku (LZS), 13. koaliciju „Snaga“, 14. Stranku rusko-srpskog jedinstva, 15. „Ćale, ovo je za tebe“, 16. koaliciju „Vladimir Gajić - Alternativa za Srbiju“, 17. Albansku koaliciju i 18. „Majka Srbija - Gruda“. Podaci potvrđuju ranije uočene obrasce: gotovo isključivo oslanjanje na gradske i opštinske uprave, veliki broj potpisa u sredinama bez zabeleženih aktivnosti lista i podudarnosti u teritorijalnoj raspodeli overe.
Gradske i opštinske uprave overile su između 96 i 100% izjava za svaku od sedam lista. Poređenja radi, kod ranije podnetih lista taj udeo iznosio je 97% za Rusku stranku, 81% za Ujedinjenu Srbiju i 22% za Studentsku listu.
Razlike su posebno značajne u upravama u kojima je Crta prethodno beležila odbijanje ili odlaganje overe za opozicione liste. U tim upravama overene su 73 izjave za Gajićevu listu u Alibunaru, 918 za „Ćaleta“ i Grudu u Somboru, 204 za Grudu u Smederevskoj Palanci i 2.327 za Grudu i Gajića u Kragujevcu. U Požarevcu, Novom Sadu, Nišu, Kraljevu i Kragujevcu, mestima koja su ovim listama donela najviše izjava, posmatrači Crte do 16. oktobra nisu zabeležili nijednu njihovu terensku aktivnost.
Požarevac se izdvaja i obimom overe i ranije zabeleženim navodima o podršci Srpske napredne stranke prilikom prikupljanja potpisa za druge liste. Gradska uprava overila je ukupno 2.720 izjava za Liberalno zelenu stranku, „Ćaleta“ i Vladimira Gajića, više nego Novi Sad za iste liste (2.119). Prema tri nezavisna izvora navedena u drugom izveštaju, aktivisti SNS-a u Požarevcu prikupljali su potpise za „Ćaleta“. Podaci RIK-a potvrđuju da je Požarevac najveće pojedinačno mesto overe za tu listu i da je sve izjave overila Gradska uprava.
U 16 od 17 beogradskih opština vidljiv je šablon overe potpisa za četiri liste. Osim slučajeva ravnomerne distribucije overe potpisa za ove liste, primetna je sličnost broja overenih potpisa i između lista. Brojevi za „Ćaleta“ i Gajića razlikuju se za najviše tri izjave na Voždovcu (402 i 400), Zvezdari (403 i 400) i Čukarici (400 i 398), uz slična podudaranja u Grockoj.
U „Službenom glasniku“ je objavljen ukupan broj birača u Republici Srbiji, koji je utvrđen na sednici RIK-a 10. oktobra, a koji iznosi 6.450.523. U istom broju se pripremaju i glasački listići za izborni dan Članom 45. Zakona o izboru narodnih poslanika („Službeni glasnik RS“, br. 14/2022) propisano je da broj glasačkih listića koji se štampaju mora biti jednak ukupnom broju birača upisanih u birački spisak. Raniji Zakon o izboru narodnih poslanika („Službeni glasnik RS“, br. 35/2000, 57/2003 - odluka US, 72/2003 - dr. zakon, 18/2004, 85/2005 - dr. zakon, 101/2005 - dr. zakon, 104/2009 - dr. zakon, 28/2011 - odluka US, 36/2011, 12/2020 i 68/2020, čl. 60) predviđao je da Republička izborna komisija utvrđuje broj glasačkih listića, koji mora biti jednak broju upisanih birača, ali i da određuje broj rezervnih glasačkih listića. Na izborima 2020. godine rezerva je iznosila 0,5% od ukupnog broja birača (Republička izborna komisija, Rešenje o utvrđivanju broja glasačkih listića za glasanje na izborima za narodne poslanike Narodne skupštine, raspisanim za 21. jun 2020. godine, 02 br. 013-314/20, Beograd, 7. jun 2020). .
Glasanje u inostranstvu
Odluka Ustavnog suda o glasačkim kabinama
Ustavni sud je nadležan da oceni da li je opšti akt u skladu sa Ustavom i zakonom. Nije nadležan da ocenjuje njegovu celishodnost niti način na koji će se primenjivati u praksi. To je potvrdio i predsednik suda Vladan Petrov, navodeći da se sud nije bavio, niti se može baviti, primenom propisa i mogućim poteškoćama i zloupotrebama tokom glasanja. Ipak, on je u istoj izjavi „Ustavni sud odbio predlog za osporavanje glasačkih kabina“, Politika, 14. oktobar 2026, pristupljeno 17. oktobra 2026, https://link.crta.rs/14k , pre nego što je odluka sa obrazloženjem uopšte izrađena, ocenio da kabine nisu samo zakonite već i korisne, jer obezbeđuju viši nivo tajnosti glasanja, pozivajući se na njihovu upotrebu u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji, pominjući i da se tako realizuje jedna od ODIHR preporuka. Takva ocena ne proizlazi iz onoga o čemu je sud odlučivao. U javnosti može stvoriti utisak da je potvrđena i opravdanost novog rešenja, a ne samo njegova zakonitost.
Odluka kojom se konstatuje zakonitost ovog normativnog rešenja stoga ne otklanja potencijalne poteškoće u korišćenju glasačkih kabina. Ne otklanja ni mogućnost da će takva promena dovesti do novih nepravilnosti i zloupotreba tokom glasanja. Nove kabine su aluminijumske konstrukcije visine oko dva metra, širine i dubine po jedan metar, a postavljaju se uz postojeće kartonske paravane. To na manjim biračkim mestima otvara pitanje prostora i rasporeda. Rešenje je uvedeno kratko pred izbore i primenjuje se prvi put. Birački odbori će morati istovremeno da štite tajnost glasanja i da spreče da se zatvoreni prostor kabine koristi za kontrolisano glasanje, poput fotografisanja popunjenog listića.
Zaštita izbornog prava
Prigovori i žalbe povodom glasanja u inostranstvu
Na odluke RIK-a donete na predlog Ministarstva spoljnih poslova o određivanju biračkih mesta u inostranstvu podneto je šest prigovora. Četiri prigovora su odbijena, dok su dva odbačena. Posebno su značajna dva prigovora koja je podnela „Studentska lista - Studenti pobeđuju“: protiv odluke o određivanju biračkih mesta u inostranstvu i protiv odluke kojom je određeno vreme početka i završetka glasanja na tim biračkim mestima.
RIK je sednicu za odlučivanje o prigovorima Studentske liste zakazala neposredno pred istek propisanog roka za donošenje odluke (tako da do trenutka isteka roka rasprava o prvom prigovoru još nije ni započela), uz dodatno kašnjenje.
Takvo postupanje odstupa od dosadašnje prakse i ukazuje na neblagovremeno i neefikasno postupanje RIK-a u konkretnom slučaju, posebno imajući u vidu da odugovlačenje nije bilo uslovljeno obimom posla ili drugim objektivnim okolnostima. Budući da je ovo prvi takav slučaj u ovom izbornom procesu i to prilikom odlučivanja o prigovorima koji se odnose na određivanje biračkih mesta u inostranstvu i određivanju vremena glasanja, stvara se prostor za sumnju o motivima ovakve odluke.
Uprkos propuštanju roka, prigovori su stavljeni na odlučivanje na sednici - nisu dobili potrebnu većinu članova RIK-a i odbijeni su. Upravni sud je odbio žalbe koje je potom podnela Studentska lista.
Prigovore su izjavili i birači iz Ženeve, osporavajući odluku da se ne otvori biračko mesto u tom gradu. RIK je prigovore odbacio uz obrazloženje da su ih podnela neovlašćena lica, zbog toga što birač po zakonu ne može da uloži prigovor na tu vrstu odluke.
Glasanje van biračkog mesta: otvoren put nezakonitoj praksi i ugrožavanju slobodne volje birača
Po zakonu, birač koji zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta ne može da dođe na biračko mesto može da glasa van njega ako o tome na vreme obavesti izbornu komisiju ili birački odbor.
Agencija za sprečavanje korupcije: izostanak delotvornog nadzora nad izbornom kampanjom
Praćenje aktivnosti javnih funkcionera
U navedenim izveštajima praćenja funkcionera, isključivo onih iz slučajnog uzorka,49 objavljeno je da je Agencija pokrenula još samo dva postupka za dve nedelje izborne kampanje, uz nepotpune informacije o njihovom sadržaju i osnovu.
49 „Izmenama Zakona o sprečavanju korupcije uvedena su dva mehanizma praćenja javnih funkcionera tokom izborne kampanje - praćenje slučajnog uzorka od najmanje 60 funkcionera na parlamentarnim i predsedničkim izborima i obavezno praćenje predsednika Republike i članova Vlade, nezavisno od slučajnog uzorka.“ Crta, Izveštaj o posmatranju prvog dela izborne kampanje (Beograd: Crta, 2026),. https://link.crta.rs/14m
Promotivne aktivnosti organa javne vlasti
Prema podacima Transparentnosti Srbije50, uočene su promotivne aktivnosti organa javne vlasti koje su održane, a da prethodno nisu bile prijavljene Agenciji. Do preseka za ovaj izveštaj nije bilo javno dostupnih informacija da je Agencija tim povodom reagovala.
50 Transparentnost Srbija, „Planovi promotivnih aktivnosti obesmislili zabranu funkcionerske kampanje“, veb-prezentacija Transparentnosti Srbija, https://link.crta.rs/14n
Kampanja trećih lica
Navedena prijava je podneta protiv SNS, umesto protiv trećeg lica. U odluci Agencija je utvrdila da politički subjekt nema vezu sa navedenim „trećim licem“, te da nije prekršio ZFPA. Takođe, navedeno je da će Agencija ispitati mogućnost pokretanja postupka protiv administratora naloga „Naprednjaci“, ali o tome ne postoji nikakva informacija.
Dodatno, u registru prijava postoji podatak da je podneta jedna prijava zbog kampanje trećih lica - protiv trećeg lica, ali bez dodatnih podataka.
Osim navedenog, Agencija nije preduzela nijednu drugu radnju, zbog čega se ne može oceniti efekat nove zakonske odredbe.
Finansiranje izborne kampanje
U ovom izveštajnom periodu isplaćena je prva tranša sredstava iz javnih izvora, u iznosu od 40% ukupno opredeljenih sredstava, što bi prema dostupnim podacima iznosilo oko 34,7 miliona dinara po izbornoj listi koja je ispunila zakonske uslove.
Javno dostupne odluke Agencije
Tabela 3.1. Statistika javno objavljenih prijava
| Prekršena odredba | Broj objavljenih rešenja | Utvrđena povreda | Nije utvrđena povreda |
|---|---|---|---|
| Član 50. ZSK koji se odnosi na zloupotrebu javne funkcije | 22 | 22 | 0 |
| Član 23. ZFPA koji se odnosi na zloupotrebu javnih resursa od strane političkog subjekta | 13 | 4 | 9 |
Crtine prijave Agenciji
Tabela 3.2. Pregled podnetih Crtinih prijava Agenciji
| Prekršena odredba | Broj podnetih prijava | Utvrđena povreda | Nije utvrđena povreda | Nije odlučeno |
|---|---|---|---|---|
| Član 50. ZSK koji se odnosi na zloupotrebu javne funkcije | 11 | 2 | 4 | 5 |
| Član 23. ZFPA koji se odnosi na zloupotrebu javnih resursa od strane političkog subjekta | 26 | 3 | 3 | 20 |
Agencija je utvrdila povrede ZFPA u tri slučaja koja su se odnosila na objave SNS-a u Barajevu, Lučanima i Smederevu kojima su renoviranje škole, asfaltiranje lokalnog puta i korišćenje ambulante doma zdravlja predstavljeni na stranačkim profilima. U još dva slučaja, protiv Žarka Mićina i Dušana Kozareva, utvrđena je povreda ZSK zbog objavljivanja stranačkih aktivnosti na nalozima koje koriste u svojstvu javnih funkcionera.
Posebno su sporne odluke Agencije da ne utvrdi povredu Zakona o sprečavanju korupcije u slučajevima Siniše Malog i Miloša Vučevića. Obe prijave odnosile su se na sumnje u korišćenje javnih resursa za promociju izborne liste SNS-a, suprotno članu 50. stav 4. ZSK.
U slučaju Malog, koji se pojavio u promotivnom spotu snimljenom u „Ložionici“, Agencija je odbila prijavu kao neosnovanu, iako je potvrdila da je reč o javnom resursu, uz obrazloženje da njime ne upravlja Ministarstvo finansija. Slično tome, u slučaju Vučevića, koji je na stranačkom nalogu objavio snimak posete mobilnoj ambulanti sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom, Agencija nije utvrdila povredu jer ambulanta nije resurs organa u kojem Vučević obavlja funkciju savetnika predsednika Republike.
Regulatorno telo za elektronske medije: institucionalna blokada, bez epiloga po prijavama
Nakon izbora predsednika Saveta, održano je još šest sednica - tri redovne i tri vanredne. REM je pokrenuo i svoj YouTube kanal, omogućivši javnosti da prati prenose sednica. Međutim, Savet na prvoj vanrednoj sednici nije podržao unapređenje metodologije nadzora niti proširenje uzorka televizija koje prati. Na narednim sednicama razmatrani su izveštaji Službe za nadzor i analizu i prijave građana, ali su duboke podele među članovima Saveta sprečile donošenje konačnih odluka.
Odnosi unutar Saveta dodatno su se pogoršali usled međusobnih optužbi i osporavanja rada stručne službe. Dok se jedna grupa članova obraćala međunarodnim organizacijama ukazujući na nepravilnosti, druga je, pozivajući se na postupanje članova iz suprotstavljenog tabora, obrazlagala postojanje razloga za njihovo razrešenje.
Postupanje REM-a po prijavama
Na osnovu izveštaja Službe za nadzor i analizu, Savet je razmatrao pokretanje ispitnih postupaka u više od 20 slučajeva. Iako je u pojedinim predmetima postupao u relativno kratkom roku, izostale su konačne odluke o izricanju mera ili obustavljanju postupaka. Istovremeno, većina primljenih prijava i dalje je čekala na obradu ili odlučivanje.
Na Drugoj vanrednoj sednici, održanoj 7. oktobra 2026. godine, Savet je razmatrao izveštaje o predizbornom sadržaju u kojem se nosilac liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“ pojavljivao sa decom.
Služba za nadzor i analizu ukazala je na osnovanu sumnju da su maloletnici u programima više televizija korišćeni u političke svrhe, suprotno članu 66. stav 5. Zakona o elektronskim medijima56.
56 Zakon o elektronskim medijima („Službeni glasnik RS“, br. 92/2023, čl. 66 st. 5) propisuje: „Zabranjeno je koristiti učešće maloletnika u programskom sadržaju u političke svrhe ili ga zloupotrebiti.“
Na redovnoj sednici održanoj 9. oktobra, Savet je razmatrao ispitne postupke pokrenute po prijavama građana i pojedinih članova Saveta protiv Informer TV, TV Prve, TV B92 i K1 Studija, zbog mogućih povreda izbornih pravila, prikrivenog političkog marketinga i korišćenja maloletnika u političke svrhe. Sednicu su obeležili oštri verbalni sukobi i proceduralne opstrukcije. Dragan Vučićević, predstavnik Informer TV, osporavao je legitimitet podnosilaca prijava i optuživao stručnu službu za političku pristrasnost. Istovremeno, pojedini članovi Saveta osporavali su nalaze stručne službe, dok su drugi insistirali na doslednoj primeni zakona.
Savet na kraju nije uspeo da donese nijednu konačnu odluku: potrebnu većinu nisu dobili ni predlozi za izricanje mera, uključujući opomenu i privremenu zabranu objavljivanja programskog sadržaja, ni predlozi za obustavljanje postupaka.
Slučaj TV Informer: izostanak odluke uprkos nalazima stručne službe
Nalazi stručne službe odnosili su se na korišćenje maloletnika u političke svrhe57,; prikriveni predizborni program i narušavanje objektivnosti informisanja, kroz predstavljanje političko-propagandnih sadržaja kao redovnih informativnih vesti bez odgovarajućeg označavanja58; diskriminatorno i omalovažavajuće izveštavanje i kršenje pravila predstavljanja druge strane, uključujući upotrebu pežorativnog izraza „blokaderi“ i montiranje snimaka opozicionih kandidata59; kao i povrede dostojanstva ličnosti60. Stručna služba ukazala je i na propagandno i neetičko izveštavanje o nasilju, u kojem su izostajale osnovne informativne činjenice, a sadržaji poprimali karakter političkih parola.
57 Pravilnik o zaštiti prava maloletnika u oblasti pružanja medijskih usluga, „Službeni glasnik RS“, br. 43/2024, čl. 24.
58 Zakon o elektronskim medijima, „Službeni glasnik RS“, br. 92/2023, čl. 61 i 62.
59 Zakon o elektronskim medijima, čl. 62; Pravilnik o zaštiti ljudskih prava u oblasti pružanja medijskih usluga, „Službeni glasnik RS“, br. 43/2024, čl. 7 i 8.
60 Zakon o elektronskim medijima, čl. 70.
Na istoj sednici, nijedan predlog nije dobio potrebnu većinu - ni predlozi za izricanje mera ni predlozi za obustavljanje postupka. Protiv izricanja mera bili su oni članovi Saveta koji su prethodno i sprečili uključivanje TV Informer u redovan nadzor. Takav ishod, uprkos nalazima stručne službe o mogućim povredama više zakonskih i podzakonskih odredaba, dodatno ukazuje na teškoće Saveta da obezbedi doslednu primenu propisa tokom izborne kampanje.
Pokušaj diskreditacije Crte: Tužba i predlog za određivanje privremene mere protiv portala Informer
Viši sud u Beogradu usvojio je predlog Crte za određivanje privremene mere i zabranio portalu Informer da do okončanja parničnog postupka ponovo objavljuje tvrdnje da je Crta „kriminalna organizacija“ i „obaveštajno-diverzantska ispostava“, koja priprema krvoproliće, uz pretnju plaćanja sudskih penala u iznosu od 100.000 dinara. Odluka je značajna imajući u vidu da su sporni sadržaji objavljeni 20 dana pre izbora, u vreme kada je Crta bila akreditovana za posmatranje izbornog procesa, i da su je povezivali sa navodnim nasiljem i kriminalnim aktivnostima. Određivanjem privremene mere sud je, na nivou verovatnosti koji se zahteva u ovoj fazi postupka, prepoznao postojanje konkretne opasnosti od ponovnog objavljivanja spornih tvrdnji i mogućnosti da se time dodatno naruši ugled Crte. Ova odluka, međutim, ne predstavlja konačnu ocenu osnovanosti tužbe niti znači da je sud već utvrdio neistinitost spornih tvrdnji, o čemu će odlučiti u presudi.61
61 „Crta je 6. oktobra 2026. godine podnela Višem sudu u Beogradu tužbu protiv glavnog urednika portala Informer, zbog povrede prava na ugled, uz predlog za određivanje privremene mere zabrane ponovnog objavljivanja spornih sadržaja. Povod za tužbu bile su tri objave Informera od 4. oktobra, u kojima je Crta dovedena u vezu sa snimkom na kojem advokat Vladimir Tupanjac navodno podučava studente kako da napadaju policiju. U tim objavama Crta je označena kao ‚kriminalna organizacija‘ i ‚obaveštajno-diverzantska ispostava‘, uz tvrdnje da podstiče sukobe, krvoproliće i građanski rat.“ Crta, Izveštaj o posmatranju prvog dela izborne kampanje, (Beograd: Crta, 2026) https://link.crta.rs/14m
Postupanje Ministarstva unutrašnjih poslova u izbornoj kampanji
Ovakve mere nastavljene su i u završnici kampanje: dva dana pred završni skup Studentske liste na Slaviji, 20. oktobra, Studentska lista je saopštila da je policija počela da „pretresa objekte radi hapšenja studenata“ i da traže njihovog aktivistu Lazara Mišića, što su ocenili kao zastrašivanje. https://x.com/studentblokade/status/2112536809766834443 https://x.com/agrifblokira/status/2112532888142921857?s=46 MUP do zaključenja ovog izveštaja nije javno obrazložio razloge pretresa.
Terenski izveštaji Posmatračke misije Crte i medijski izvori beleže slučajeve u kojima je policija razdvajala suprotstavljene grupe i brzo hapsila osumnjičene, ali i navode o izostanku neposredne zaštite napadnutih građana i novinara, ograničavanju političkih aktivnosti i primeni policijskih ovlašćenja bez javno dostupnog obrazloženja. Ovi nalazi ne omogućavaju da se u svakom pojedinačnom slučaju zaključi da je policija postupala nezakonito, ali ukazuju na potrebu da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) pruži jasne informacije o osnovu svojih postupaka i obezbedi jednaku zaštitu svih građana, u skladu sa članovima 5. i 67. Zakona o policiji (ZP).
Dostupni podaci o postupanju po prijavama nasilja ukazuju na moguće razlike u brzini i vidljivosti policijskog reagovanja. Od šest izdvojenih slučajeva napada ili prijava napada na aktiviste i kandidate vladajuće liste, u četiri su zabeležena hapšenja osumnjičenih u roku od dva dana, uz javno obaveštavanje policije. Nasuprot tome, među 13 javno zabeleženih slučajeva nasilja, pretnji i ometanja studenata, opozicionih aktera, novinara i drugih građana, u tri slučaja zabeleženo je privođenje ili zadržavanje osumnjičenog, dok do 18. oktobra za preostalih deset nije bila dostupna javna potvrda o hapšenjima. Ova razlika sama po sebi ne dokazuje nejednako postupanje, jer dostupni podaci ne obuhvataju nužno sve faze policijskih postupaka, ali otvara pitanje da li su prijave različitih aktera razmatrane sa jednakom hitnošću i da li je javnost bila podjednako informisana o preduzetim merama.
Na terenu je policija u više slučajeva sprečavala direktne sukobe, ali postoje i navodi o zakasneloj ili izostaloj zaštiti ugroženih. Tokom paralelnih okupljanja „Ujedinjene Srbije“ i „Studentske liste“ policijski kordoni su na više mesta razdvajali grupe. Istovremeno, zabeleženi su navodi o izostanku reakcije na napade ili uključivanju policije tek nakon eskalacije, između ostalog u Nišu, Zaječaru, Beogradu i Novom Sadu. Posebno je važno razjasniti navode o izostanku ili neadekvatnoj reakciji kada su novinari bili napadnuti ili sprečavani da izveštavaju. Zabeleženo je najmanje 4 slučaja kada su novinari napadnuti (Valjevo, Niš, Beograd) i najmanje 3 kada su bili sprečavani i ometani u izveštavanju (Zaječar, Zrenjanin, Bečej). Napadi i zastrašivanje obuhvatali su napad na novinarku Informera u Valjevu (6. oktobar), gađanje dopisnika Zoomera predmetom u glavu u Nišu (8. oktobar), pretnje i nasrtaj na novinara N1 u Beogradu (3. oktobar) i opkoljavanje novinarke u Nišu (18. septembar). Ometanje izveštavanja uključivalo je guranje novinara i udarac u kameru u Zaječaru (13. oktobar), ograničavanje kretanja i guranje ekipe KTV policijskim štitovima u Zrenjaninu (11. oktobar) i oduzimanje telefona novinarki u Bečeju (3. oktobar). Član 61. ZP obavezuje policiju da preduzme hitne mere potrebne za otklanjanje neposredne opasnosti po ljude, dok član 67. stav 2. propisuje da se pri primeni policijskih ovlašćenja daje prednost pravima ugroženog u odnosu na lice koje ta prava ugrožava. U slučaju napada na novinare, relevantan je i član 138. stav 3. Krivičnog zakonika, koji propisuje teži oblik krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti lica koje obavlja poslove od javnog značaja u oblasti informisanja. Budući da se ovo delo goni po službenoj dužnosti, relevantna je i obaveza policije da, u skladu sa članom 286. Zakonika o krivičnom postupku, preduzima mere radi otkrivanja krivičnih dela i njihovih učinilaca.
Postupanje policije uticalo je i na uslove za održavanje političkih okupljanja i korišćenje javnog prostora. U najmanje sedam mesta skupovi Ujedinjene Srbije organizovani su u vreme ili na lokacijama na kojima su bile najavljene aktivnosti Studentske liste. Policija je uglavnom razdvajala grupe, ali su pojedine intervencije obuhvatale i udaljavanje učesnika, legitimisanje i zadržavanje aktivista. U Valjevu i Zrenjaninu kordoni su ograničavali kretanje učesnika i novinara, dok su u Zrenjaninu dvoje aktivista zadržana u stanici do završetka skupa SNS-a. U pojedinim mestima studenti su izmeštali aktivnosti zbog paralelnih okupljanja pristalica vlasti. Prema izveštaju posmatrača Crte, policija je u Paraćinu 27. septembra tražila od predstavnika Studentske liste da premeste najavljeni skup, uz obrazloženje da su se okolnosti promenile, nakon što su pristalice Ujedinjene Srbije ranije zauzele taj prostor. U drugim zabeleženim slučajevima izmeštanja studentskih aktivnosti nije potvrđeno da je to zahtevala policija.
Postupanje MUP-a prema Crti - nema odgovora na poziv za sastanak
Crta je 8. oktobra 2026. uputila dopis Kabinetu ministra unutrašnjih poslova sa zahtevom za sastanak sa temom bezbednosti zaposlenih i posmatrača tokom izbora. Povod su bile tvrdnje u medijima naklonjenim vlasti da Crta planira da na dan izbora povuče posmatrače kako bi izazvala „haos“ i „rušenje vlasti“. Crta je predložila MUP-u da se razgovara o tome da li MUP ima saznanja o ugroženosti posmatrača, koje mere može da preduzme za njihovu bezbednost i kako će policija postupati u slučaju pretnji ili napada. Ponovljeni poziv upućen je 15. oktobra, a zatim i treći. MUP je odgovorio na treći poziv, 20. oktobra, predlogom da se sastanak održi 21. oktobra.
Prijave građana Crti
Najveći broj prijava odnosio se na građane iz dijaspore. Oni su najčešće ukazivali na to da biračka mesta u inostranstvu nisu otvorena, iako je za njihovo otvaranje postojao interes građana i ispunjen uslov od najmanje 100 birača. Značajan broj prijava odnosio se i na slučajeve u kojima su građani blagovremeno i uredno podneli zahtev za upis u birački spisak u inostranstvu, ali uprkos tome nisu bili upisani, čime im je onemogućeno da ostvare svoje biračko pravo u inostranstvu.
Preko trećine prijava odnosilo se na sumnje u nepravilnosti u biračkom spisku. Prijavljivani su slučajevi u kojima je, prilikom uvida u broj birača prijavljenih na određenoj adresi, utvrđeno da je evidentiran veći broj birača nego što ih zaista živi na toj adresi. Građani su takođe, u velikom broju slučajeva prijavljivali da na njihove kućne adrese stižu pozivi za glasanje namenjeni osobama koje ne poznaju i koje, prema njihovim saznanjima, ne žive na tim adresama. Posebno zabrinjavaju prijave koje se odnose na dostavljanje poziva za glasanje preminulim licima, što dodatno otvara pitanja o tačnosti i ažurnosti biračkog spiska.
Preostale prijave odnosile su se na sumnje u kupovinu glasova, uključujući i kupovinu glasova u inostranstvu, nuđenje novca za odlazak na miting SNS-a u Areni, navode o organizovanoj kupovini glasova među pripadnicima romske zajednice, kao i različite oblike pritisaka na birače, pre svega u javnim preduzećima, Fondu PIO i predškolskim ustanovama.

