Birački spisak

Birački spisak zaključen je 9. oktobra sa 6.450.523 birača, bez revizije; službene beleške članova Komisije prvi put ga opisuju iznutra i ukazuju na desetine hiljada zapisa koje treba proveriti.
22.10.2026.
38 MINUTA ČITANJA
Birački spisak za izbore 25. oktobra zaključen je 9. oktobra sa 6.450.523 birača, bez sprovedene revizije. U osam meseci rada Komisije za reviziju biračkog spiska, ona nije dobila pristup koji bi reviziju omogućio. Članovi Komisije su ipak, u deset službenih beleški, uvidom u osnovne podatke, prvi put opisali spisak iznutra. Spisak sadrži desetine hiljada upitnih zapisa koje treba proveriti, a sistem njegovog vođenja je takav da se teško može oceniti šta je greška, a šta zloupotreba. Detaljnim uvidom potvrđeni su obrasci organizovanog upisa birača pred izbore 2023, a za 2026. isti signali su merljivi - velika većina birača iz ove grupe nalazi se u biračkom spisku i za predstojeće izbore.

Reakcije na podatak MUP-a o broju važećih ličnih karata, naknadno proglašen za grešku, pokazuju jasno razmere nepoverenja u institucije. Broj novih birača u biračkom spisku jeste naglo porastao u poslednjih 90 dana, ali za oko 10 hiljada više od očekivanog. Provera na uzorku upućuje na to da su izvodi, koji će biti na biralištima 25. oktobra, u skladu sa zaključenim biračkim spiskom, ali da se 30.000 birača u njima ne nalazi na pravom mestu po prezimenu što bi moglo otežati biračkom odboru njihovo pronalaženje na izborni dan.

Za više od 13.000 od 102.147 birača u inostranstvu biračko mesto je udaljeno preko 50 kilometara od mesta prijave, 11.000 glasa delom noću, a zloupotreba zahteva za glasanje iz inostranstva u tuđe ime iz 2023. ponavlja se opet.

Uprkos pravnim mehanizmima i institucijama, svi prepoznati problemi ostaju nerešivi u odsustvu političke volje, a njeno trajno odsustvo probleme prevodi kao lošu nameru.

Ključne poruke

1. Izbori 25. oktobra održavaju se po biračkom spisku koji nije revidiran, jer nadležni organi nisu obezbedili Komisiji za reviziju pun pristup neophodnim podacima i uslove za efikasnu reviziju.

2. Sistem vođenja spiska ne razlikuje grešku od zloupotrebe, od dvostrukih upisa do fiktivnog prebivališta, a poklapanje od 98% koje je bez odobrenja Komisije saopštila Kancelarija za IT ne meri nijednu od tih pojava, niti je tačno.

3. Članovi Komisije su uvidom u evidencije potvrdili obrasce organizovanog upisa birača pred izbore 2023, čime su potvrđene i ranije ocene Crte o beogradskim izborima; za 2026. isti signali su merljivi, velika većina birača iz ove grupe nalazi se u biračkom spisku i za predstojeće izbore.

Status revizije i rad Komisije

Birački spisak po kome se glasa 25. oktobra zaključen je 9. oktobra bez sprovedene revizije. Komisija za reviziju biračkog spiska, prvo telo sa tim zadatkom, u osam meseci nije dobila uslove da je sprovede. Ono što su članovi Komisije ipak utvrdili kroz deset službenih beleški, dovoljno je za zaključak da spisak sadrži desetine hiljada zapisa koje treba proveriti i da je sistem njegovog vođenja takav da se teško može reći šta je greška, a šta zloupotreba.

Revizija nije sprovedena

Akt o postupku revizije, koji je Komisija jednoglasno usvojila 3. aprila, predviđa dva koraka bez kojih revizije nema: poređenje spiska sa izvornim evidencijama u oba smera, da bi se utvrdilo ko je u spisku a ne bi trebalo da bude i ko nije a trebalo bi, i proveru izvoda po kojima se glasa. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, Akt o postupku revizije Jedinstvenog biračkog spiska (Beograd, 3. april 2026). Nijedan Komisija nije mogla da sprovede sama. Kancelarija za IT i eUpravu (KIT) uputila ju je u martu na ministarstva; Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave (MDULS) zauzelo je stav da za širi uvid u aplikaciju spiska i za pristup matičnim knjigama nema ni pravnog osnova ni tehničkih mogućnosti, a Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da su mogući samo pojedinačni uvidi. Komisija za reviziju biračkog spiska, Službena beleška o toku obezbeđivanja pristupa podacima neophodnim za obavljanje revizije JBS (Beograd, 5. oktobar 2026). Hronologija u ovom odeljku preuzeta je iz te beleške, ako nije drugačije navedeno. Pristup izvornim evidencijama Komisija je dobila 5. maja, kao pojedinačni upit po matičnom broju kroz sistem eZUP, četiri do pet minuta po biraču; zahtev da se pretraga proširi odbijen je. Izvoz podataka iz samog spiska dobila je tek 6. jula, a tehničke mogućnosti da samostalno obavlja analize podataka o biračima iz JBS u avgustu.

Ukrštanje spiska sa izvornim evidencijama ostalo je u rukama KIT-a: test na nivou cele zemlje predložen je 9. septembra, na dan raspisivanja izbora, a platforma predstavljena 9. oktobra, na dan zaključenja spiska. Podaci za drugi smer provere, o licima koja ispunjavaju uslove za upis a u spisku ih nema, Komisiji nisu dostavljeni ni za probnu opštinu Sevojno. Isto. Komisija je drugi smer razlike za Sevojno (prema dopisu KIT-a 123 lica) zatražila 2. septembra; do početka oktobra podaci nisu dostavljeni. Članovi Komisije imenovani na predlog opozicije javno su ocenili da je rad Komisije opstruiran; MDULS navodi da je Komisiji omogućen pristup svim relevantnim podacima. „BIRN: Birački spisak i dalje nije revidiran, ODIHR preporuke ignorisane 15 godina“, Nova.rs, 19. oktobar 2026, pristupljeno 20. oktobra 2026, https://link.crta.rs/17y; Zakon o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, „Službeni glasnik RS“, br. 96/2025, čl. 8. Crtina ocena je da uslovi za reviziju nisu izostali zbog tehničkih prepreka, već zato što organi koji drže podatke nisu odlučili da ih uklone. Prvi izveštaj Narodnoj skupštini, koji Komisija mora da podnese do 28. oktobra, konstatovaće da revizija nije sprovedena.

Deset beleški o stanju spiska

Članovi Komisije imenovani na predlog Crte pripremili su i tokom oktobra dostavili Komisiji deset službenih beleški o nalazima iz podataka koji su Komisiji bili na raspolaganju. Komisiju čini deset članova: pet imenovanih na predlog poslaničkih grupa vladajuće većine, tri na predlog opozicionih poslaničkih grupa i dva na predlog udruženja (CeSID i Crta). U pripremi pojedinih beleški učestvovali su i članovi i zamenici članova imenovani na predlog drugih predlagača. Beleške su preliminarni nalazi članova, o kojima se Komisija još nije izjasnila, ali prvi put opisuju spisak iznutra, iz podataka a ne iz pretpostavki. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, službene beleške članova: Službena beleška o toku obezbeđivanja pristupa podacima neophodnim za obavljanje revizije JBS; Opis podataka iz Jedinstvenog biračkog spiska; Višestruki upisi u Jedinstvenom biračkom spisku: nalazi analiza P0-P5; Provera tačnosti podataka na osnovu uzorka u 10 JLS: pregled procesa i preliminarni rezultati (sve 5. oktobar 2026); Rešenja u Jedinstvenom biračkom spisku, decembar 2011 - oktobar 2026: mesečni pregled; Promene u Jedinstvenom biračkom spisku u 2026. godini: od 1. januara do zaključenja biračkog spiska 9. oktobra 2026 (obe 13. oktobar 2026); Podudarnost podataka iz JBS, eksporta po biračkim mestima i izvoda iz biračkog spiska za izbore za narodne poslanike 25. oktobra 2026 (18. oktobar 2026); Dopuna službene beleške od 18. oktobra 2026: razmaci ispred i iza prezimena u JBS, po jedinicama lokalne samouprave (19. oktobar 2026); Mesta prijave birača za glasanje u inostranstvu i određena biračka mesta (19. oktobar 2026); Organizovani upisi u Jedinstveni birački spisak (20. oktobar 2026). Komisija je 16. oktobra saopštila da stavovi njenih članova izneti u javnim nastupima nisu nalazi Komisije dok se ona o njima ne izjasni, i da će izveštaj o reviziji podneti Narodnoj skupštini.

Četiri od pomenutih deset beleški su opisane u prethodnom izveštaju: o pristupu podacima, o opisu podataka iz spiska, o višestrukim upisima i o proveri tačnosti podataka na uzorcima u deset opština. Usledile su beleške o rešenjima u spisku od 2011. do 2026, o promenama u 2026. do zaključenja, o podudarnosti spiska, izvoza po biračkim mestima i izvoda, o razmacima u prezimenima, o mestima prijave za glasanje u inostranstvu i o organizovanim upisima.

Prva grupa nalaza, koju je Crta opisala u prethodnom izveštaju, tiče se kvaliteta podataka: Crta, Izveštaj o posmatranju prvog dela predizborne kampanje, 9-30. septembar 2026 (Beograd: Crta, oktobar 2026), 45-46; Komisija za reviziju biračkog spiska, Opis podataka iz Jedinstvenog biračkog spiska, presek 2. oktobra 2026. Svi brojevi u pasusu su iz te beleške; procena RZS odnosi se na 31. decembar 2025. i na stanovnike rođene 2007. i ranije (116 birača na 100 punoletnih stanovnika). 248.042 zapisa u šest opština na Kosovu i Metohiji koje od 2012. nisu obuhvaćene ni izborima ni javnim podacima, bez pravnog osnova poznatog Komisiji; 1.466 birača starijih od 100 godina, šest puta više nego što bi ih trebalo da bude živih; 488.095 birača bez obaveznog podatka o mestu rođenja; 79 zapisa sa istim matičnim brojem; adrese kao slobodan tekst, bez veze sa evidencijom prebivališta i Adresnim registrom. Iznad svega, van Kosova i Metohije spisak sadrži oko 879.000 birača više nego punoletnih stanovnika. Razliku najverovatnije čine građani koji žive u inostranstvu a nisu odjavili prebivalište i lica koja su posle sticanja državljanstva formalno prijavila prebivalište u Srbiji, a žive u matičnoj državi, pre svega u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Taj višak je mogući izvor za manipulacije, a njegova struktura može se utvrditi tek potpunom revizijom, uz sistematičan uvid u izvorne i pomoćne evidencije, koji Komisija nije dobila.

Druga grupa nalaza tiče se višestrukih upisa iste osobe pod različitim matičnim brojevima, što zakon zabranjuje. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, „Službeni glasnik RS“, br. 104/2009, 99/2011, 44/2024 i 96/2025, čl. 1 st. 4. Brojevi su iz beleške Višestruki upisi u Jedinstvenom biračkom spisku, presek 18. avgusta 2026; nijedan slučaj nije pojedinačno proveren u izvornim evidencijama. U 1.025 slučajeva dva zapisa podudaraju se u svih pet ličnih obeležja: imenu, imenu roditelja, prezimenu, datumu i mestu rođenja. Kada se dopuste razlike u jednom obeležju, analiza izdvaja 4.662 grupe zapisa kod kojih je verovatno reč o istoj osobi i još 3.301 grupu kod kojih su potrebne dodatne provere. Ovih 8.988 verovatnih duplih unosa u biračkom spisku su najkonzervativnija procena: metod hvata samo zapise koji se razlikuju u najviše jednom obeležju, pa ukrštanjem drugih kriterijuma duplikata može biti i znatno više. Provera na uzorcima potvrdila je obim: u Smederevskoj Palanci su među 399 nasumično izabranih birača nađena dva dvostruko upisana i dva koja su preminula pre lokalnih izbora u martu, a brisana tek posle njih, a u obe proverene opštine bar jedan nalaz, najčešće nepotpunu evidenciju državljanstva ili neslaganje adrese sa evidencijom prebivališta, ima 22 do 26% birača iz uzorka. Komisija za reviziju biračkog spiska, Provera tačnosti podataka na osnovu uzorka u 10 JLS. Uzorci od oko 400 birača po opštini, stratifikovani po biračkim mestima; preliminarni rezultati, bez provere kod referenata.

Platforma Kancelarije za IT: šta 98% poklapanja pokazuje, a šta ne

Na dan zaključenja spiska Kancelarija za IT i eUpravu saopštila je da se birački spisak sa izvornim evidencijama poklapa „najmanje 98 odsto“, a mediji naklonjeni vlasti su to preneli kao dokaz da je spisak uredan. Komisija, na čiji je zahtev platforma napravljena, do tog dana nije videla ni platformu ni rezultate. Kancelarija je saopštenjem izašla iz uloge tehničkog izvršioca i javnosti ponudila nepotpun rezultat koji ne odgovara ni na jedno pitanje zbog kojeg je revizija tražena.

Kancelarija za IT i eUpravu (KIT) saopštila je 9. oktobra da je, na zahtev Komisije, uspostavila platformu koja spisak poredi sa evidencijom prebivališta MUP-a i matičnim knjigama rođenih i umrlih. Prema saopštenju, podaci sa presekom na 1. septembar poklapaju se najmanje 98%, posle provera nadležnih institucija očekuje se usklađenost veća od 99%, a u probnom testu u Sevojnu neusklađenih 1,75% podataka svedeno je dodatnom analizom na jednog birača. Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, „Predstavljena platforma za analizu, kontrolu i ocenu kvaliteta podataka Jedinstvenog biračkog spiska“, 9. oktobar 2026, pristupljeno 20. oktobra 2026, https://link.crta.rs/17x Istog dana mediji naklonjeni vlasti preneli su saopštenje pod naslovima da je spisak „tačan i uredan“ i da je „stavljena tačka na sve spekulacije“. „Stavljena tačka na sve spekulacije: Potvrđeno da je birački spisak uredan i precizan“, Večernje novosti, 9. oktobar 2026, https://link.crta.rs/17w; „Birački spisak je tačan i uredan! Digitalna platforma pokopala sve spekulacije“, Kurir, 9. oktobar 2026, https://link.crta.rs/17z; Informer, 9. oktobar 2026, https://link.crta.rs/17v; sve pristupljeno 20. oktobra 2026.

Komisija je platformu zatražila još u martu, kao okruženje u kome bi sama ukrštala podatke, a dobila je rešenje u kome ukrštanje, kao nametnuti posrednik, obavlja KIT. Do 9. oktobra nije imala uvid ni u platformu ni u rezultate; predstavljanje je bilo zakazano upravo za taj dan. Komisija za reviziju biračkog spiska, Službena beleška o toku obezbeđivanja pristupa podacima: zahtev za analitičko okruženje upućen je KIT-u 25. maja 2026; predstavljanje platforme najavljeno je 2. oktobra za 9. oktobar. Saopštenje je javnosti ponudilo zaključak pre nego što ga je videlo telo za koje je analiza rađena i koje jedino ima zakonsko ovlašćenje da ocenjuje tačnost spiska. Komisija je 16. oktobra saopštila da nalazi KIT-a nisu rezultat dosledne primene metodologije koju je Komisija utvrdila, da nalazi drugih državnih organa nisu nalazi Komisije i da će svoj izveštaj podneti Narodnoj skupštini. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, „Saopštenje povodom platforme za analizu, kontrolu i ocenu kvaliteta podataka Jedinstvenog biračkog spiska“, 16. oktobar 2026, pristupljeno 20. oktobra 2026, https://link.crta.rs/18a Dalja saradnja Komisije sa Kancelarijom time je dovedena u pitanje.

Važnije od procedure je šta brojka od 98% meri. Prvo, na nivou celog biračkog spiska „dva odsto“ je 130.000 birača, dovoljno za prelazak cenzusa na parlamentarnim izborima. Drugo, rezultat ne obuhvata uopšte birače sa teritorije Kosova i Metohije i ne proverava evidenciju državljanstva. Treće, test usklađenosti, kao osnovni i samo prvi u nizu dijagnostičkih koraka u reviziji, posmatra samo trenutno poklapanje zapisa između izvornih evidencija i spiska: da li za birača postoji odgovarajući zapis u evidenciji prebivališta, u matičnoj knjizi rođenih i u evidenciji državljanstva, a nema ga u matičnoj knjizi umrlih. Taj test ne otkriva mnoge druge probleme koji govore o tačnosti spiska: status birača čija smrt nije evidentirana, višestruke upise, materijalno pogrešne upise, pogrešne adrese. Birač koji je formalno prijavljen na adresi na kojoj ne živi; birač koji je preminuo u inostranstvu ili na Kosovu i Metohiji, odakle podaci o smrti ne stižu u matične knjige Srbije; osoba upisana dva puta pod dva matična broja - svi ovi slučajevi prolaze test usklađenosti. Poseban problem je što se drugi smer provere - lica koja ispunjavaju uslove a nisu u spisku - u saopštenju uopšte ne pominje. Bez provere drugog smera potpunost spiska ne može se oceniti. Dodatno, ovaj test ništa ne govori o tome kako će birački spisak izgledati već narednog dana. Prema nalazima članova Komisije birački spisak u proseku „istrpi“ mesečno preko 60.000 promena.

Izvodi iz biračkog spiska: provera na uzorku

Članovi Komisije pregledali su uzorak odštampanih izvoda koji su dostavljeni Republičkoj izbornoj komisiji. Na 304 biračka mesta izvodi se slažu sa spiskom: nema dodatih ni izostavljenih birača. Pregled je, međutim, otkrio grešku zbog koje se više od 30.000 birača u izvodima ne nalazi tamo gde bi ih birački odbor tražio.

Izvod je spisak birača jednog biračkog mesta u koji birač upisuje potpis kada glasa, poslednja karika između baze podataka i biračkog mesta. Crta je u prethodnom izveštaju opisala kako je 6. oktobra odbijen predlog da se izvodi u elektronskom obliku dostave Komisiji, uz kompromisni predlog članova iz redova većine da Komisija pregleda uzorak izvoda u RIK-u. Crta, Izveštaj o posmatranju prvog dela predizborne kampanje, 9-30. septembar 2026 (Beograd: Crta, oktobar 2026), 46-47. Tako je i urađeno: 18. oktobra članovi Komisije su u RIK-u ručno uporedili po uzorku štampane izvode sa elektronskim izvozom zaključenog spiska po biračkim mestima koji je Komisija dobila od MDULS-a. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, Podudarnost podataka iz JBS, eksporta po biračkim mestima i izvoda iz biračkog spiska za izbore za narodne poslanike 25. oktobra 2026 (Beograd, 18. oktobar 2026). U proveri izvoda učestvovalo je deset članova i zamenika članova imenovanih na predlog sve tri grupe predlagača. Za 6.448.822 birača matični brojevi se podudaraju u oba izvoza; 1.697 birača iz šest kosovskih opština nije raspoređeno ni na jedno biračko mesto.

Najpre su matični brojevi svih birača iz izvoza spiska upoređeni sa izvozom po biračkim mestima. Zatim je iz svih 8.392 biračkih mesta slučajnim izborom, srazmerno po Beogradu, upravnim okruzima, inostranstvu i zavodima, izabrano 304 biračka mesta, a na svakom tri birača na unapred određenim rednim brojevima i ukupan broj birača. Na proverenih 912 pozicija pronađeni su birači iz izvoza, sva odstupanja u rednom broju objašnjena su razlikama u redosledu opisanim u nastavku, a ukupan broj birača odgovara rešenju o zaključenju. U pregledanim izvodima, dakle, nema dodatih ni izostavljenih birača. Provera ima dve granice: odnosi se na izvode u RIK-u, a ne na one koji će biti na biračkim mestima, i zamenu jednog birača drugim uočila bi samo ako pomera redosled na proverenim pozicijama.

Uočena neslaganja imaju tehnički uzrok sa ozbiljnim posledicama. Kada u spisku ispred prezimena stoji suvišan razmak, birač se u azbučno sortiranom izvodu nalazi na samom kraju izvoda. Kada razmak stoji iza prezimena, birač se pomera na kraj niza birača sa istim prezimenom. Podaci su tačni, ali birač nije tamo gde bi ga odbor tražio. Razmak ispred prezimena ima 478 birača, a iza prezimena 30.553, na više od polovine biračkih mesta u zemlji. Komisija za reviziju biračkog spiska, Dopuna službene beleške od 18. oktobra 2026: razmaci ispred i iza prezimena u JBS, po jedinicama lokalne samouprave (Beograd, 19. oktobar 2026); osnova je izvoz MDULS po biračkim mestima pri zaključenju spiska. U Novom Pazaru je zahvaćeno 7.462 birača (7,9%), na Čukarici 7.420, u Novom Kneževcu svaki deseti birač, a na jedinom biračkom mestu za izmeštenu opštinu Istok više od polovine. Takva raspodela po celim opštinama upućuje na način unosa podataka u tim upravama, a ne na slučajne greške.

Posledica je praktična: birač bez poziva za glasanje, na kome je redni broj, može biti odbijen jer ga odbor ne nalazi na očekivanom mestu. Prema nalazima Crte, na predsedničkim izborima 2017. godine na 16% biračkih mesta zabeležene su prijave birača da se nalaze u elektronskom biračkom spisku, ali ih nema u izvodu na biračkom mestu. Prema izveštaju, ova nepravilnost odnosila se na 0,2% birača. Članovi Komisije predložili su da RIK pre izbora obavesti lokalne izborne komisije da naglase odborima da, kada birača ne nađu, provere kraj niza istog prezimena i poslednju stranu izvoda, a da MDULS ubuduće podatke za štampu predaje očišćene od suvišnih razmaka i sa verifikovanim ispravnim rasporedom birača po prezimenu pre numeracije. Do zaključenja ovog izveštaja RIK takvo obaveštenje nije uputio.

Broj ličnih karata: podatak koji je pokazao koliko je poverenja ostalo

Dva podatka Ministarstva unutrašnjih poslova o broju važećih ličnih karata, koji su se razlikovali za 236.000 u četiri meseca, dospela su u javnost dve nedelje pred izbore i izazvala uznemirenost kakvu je retko koji podatak o biračkom spisku izazvao. MUP je potom saopštio da je prvi podatak bio pogrešan, ali priznanje greške nije umirilo sumnju: posle osam meseci u kojima su institucije reviziju više otežavale nego omogućavale, javnost pre veruje da država krije birače nego da je prilikom brojanja isprava načinila grešku.

Broj važećih ličnih karata punoletnih građana najbliža je dostupna mera skupa lica koja treba da budu u spisku, pa je član Komisije od MUP-a dva puta zatražio taj podatak. Prema odgovoru iz juna, 18. maja bilo je 5.988.749 važećih ličnih karata punoletnih građana; prema odgovoru od 9. oktobra, 28. septembra bilo ih je 6.225.029. Ministarstvo unutrašnjih poslova, akt 01 broj 021-1113/26-4 od 4. juna 2026. (na zahtev Komisije 30 broj 208-63/26 od 18. maja 2026) i akt 01 broj 021-282/26-154 od 9. oktobra 2026. (na zahtev 30 broj 208-195/26 od 28. septembra 2026), prema dopisu MUP-a Komisiji 01 broj 021-282/26-164 od 15. oktobra 2026. Maloletnih građana sa važećom ličnom kartom bilo je 111.229, odnosno 119.048. Razlika od više od 236.000 isprava za četiri meseca nije imala para u spisku, u koji je u istom periodu upisano oko 10.000 novih birača, a MUP je na prvi upit odgovorio da u porastu nema ničeg spornog. Kada su članovi Komisije razliku izneli na sednici 13. oktobra i u javnosti, usledili su naslovi o 235.000 novih ličnih karata pred izbore i zahtev da MUP odgovori pre izbora. „Broj važećih ličnih karata porastao za više od 200.000: ‚Odakle ti ljudi tu i ko su?’“, N1, 15. oktobar 2026, https://link.crta.rs/18b; „MUP Srbije bi trebalo da objasni kako je broj ličnih karata za četiri meseca porastao za 235.000“, Nova.rs, 14. oktobar 2026, https://link.crta.rs/18c; oba pristupljena 20. oktobra 2026. Rast spiska od oko 10.000 navodi MUP u dopisu od 15. oktobra.

MUP je 15. oktobra obavestio Komisiju da je 18. maja zapravo bilo 6.211.724 važećih ličnih karata punoletnih građana, a da greškom upit obrađivača nije obuhvatio 222.975 trajnih ličnih karata, bez upisanog datuma isteka. Ministarstvo unutrašnjih poslova, Kabinet ministra, dopis Komisiji 01 broj 021-282/26-164 od 15. oktobra 2026. Trajna lična karta izdaje se građanima starijim od 65 godina. Usled ograničenog pristupa, članovi Komisije nisu mogli da verifikuju ovaj odgovor MUP, ali su pojedini članovi konstatovali da je ispravljeni podatak o rastu od oko 13.000 isprava u skladu sa redovnim izdavanjem i promenama koje vide u biračkom spisku. Reakcija javnosti na ispravku ukazala je na dramatično stanje poverenja u nadležne institucije: pitanje nije bilo da li je MUP pogrešio, nego koji je od dva broja lažan. „Rašuo: Policija tvrdi da je zbog tehničke greške dostavila pogrešan podatak o broju važećih ličnih karata“, Insajder, 18. oktobar 2026, pristupljeno 20. oktobra 2026, https://link.crta.rs/18d. Komisija je pet meseci radila sa podatkom koji je organ vlasti izdao kao tačan, na ponovljeni zahtev potvrdio kao nesporan, a ispravio tek kada je postao javan. Isti organ i isti informacioni sistem izvor su podataka o prebivalištu koji se preuzimaju u spisak i koji, prema nalazima na uzorcima, od spiska najčešće odstupaju. Komisija za reviziju biračkog spiska, Provera tačnosti podataka na osnovu uzorka u 10 JLS: u Aranđelovcu i Smederevskoj Palanci najveći deo neslaganja odnosi se na adresu između spiska i evidencije prebivališta. Kada upit može da ispusti 223.000 zapisa a da to niko ne primeti, uveravanje da su podaci tačni nije dovoljno nikome ko je dužan da ih proveri, posebno budući da MUP do zaključenja ovog izveštaja nije ni Komisiji ni javnosti dostavio detaljnije podatke koji bi sumnje dodatno smirili.

Ispravljeni podatak otvara i poređenje koje je Komisija prvobitno tražila. Spisak je zaključen sa 6.450.523 birača, a punoletnih građana sa važećom ličnom kartom bilo je 6.225.029: oko 225.000 manje. U spisku mogu biti i građani kojima je lična karta istekla, ali to ne objašnjava razliku ovog reda veličine. Pošto lična karta prestaje da važi sa upisom smrti u evidenciju prebivališta, Zakon o ličnoj karti, čl. 20 st. 1 tač. 2 i st. 3, prema dopisu MUP-a od 15. oktobra 2026. birač bez važeće isprave je ili građanin koji je godinama nije obnovio, najčešće zato što živi u inostranstvu, ili lice čija smrt nije evidentirana; među najstarijim biračima članovi Komisije našli su više od 180 lica bez ijedne važeće lične karte. „Komisija o biračkom spisku: Ne znamo koliko je preminulih“, Bujanovačke, 8. oktobar 2026, prema izjavi člana Komisije za N1, pristupljeno 20. oktobra 2026, https://link.crta.rs/18e. Razlika od 225.000 nije broj nepostojećih birača, ali jeste red veličine onoga što bi revizija morala i mogla lako da objasni kada bi Komisija imala zakonom propisan pristup svim evidencijama od značaja za birački spisak.

Organizovani upisi: obrasci iz 2023. potvrđeni, isti tragovi u 2026.

Beleška članova Komisije o organizovanim upisima u birački spisak opisuje dva načina na koje je spisak oblikovan pred ranije izbore: pomeranje već upisanih birača u opštinu sa lokalnim izborima i upis novih birača, pretežno rođenih u inostranstvu, u grupama na mali broj adresa i pred izbore. Analiza je potvrdila da su oba obrasca postojala i da su bila najizraženija pred izbore u decembru 2023. Nalazi snažno potvrđuju ocenu Crte iz završnog izveštaja o beogradskim izborima 2023: da izborni rezultat nije odražavao izbornu volju građana i da su prepoznate manipulacije uticale na konačnu raspodelu mandata, a time moguće i na to ko vrši vlast u Beogradu. Zakon iz 2024. ograničio je prvi obrazac, ali ne i drugi. U biračkom spisku za 25. oktobar 2026. se i dalje nalaze birači koji su masovno upisivani na brojne adrese radi uticaja na izbore.

Članovi Komisije analizu su radili na rešenjima o promenama u biračkom spisku, kroz koja se vidi svaka promena statusa birača od 2011. godine, sa datumom i osnovom. Preseljenje između opština i prvi upis u spisak redovne su pojave; znak organizovane aktivnosti postaju kada su grupisani: više lica na istoj adresi u kratkom roku, u danima pred izbore, lica koja se posle izbora odjavljuju ili bivaju brisana, ili koja na prijavljenoj adresi po svemu sudeći ne žive. Takvi obrasci traženi su oko svakih od 598 lokalnih izbora od 2012. do 2023, a izdvojeni uzorak adresa rangiran je po verovatnoći i proverene u izvornim evidencijama. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, Organizovani upisi u Jedinstveni birački spisak (Beograd, 20. oktobar 2026), presek 9. oktobra 2026. Osnova: sva rešenja za 246.566 birača koji su se najmanje dva puta selili između opština i za 387.271 lice prvi put upisano od 2012. Beleška nastavlja belešku Rešenja u Jedinstvenom biračkom spisku, decembar 2011 - oktobar 2026: mesečni pregled (13. oktobar 2026). Ocena Crte o beogradskim izborima: Crta, Izbori 2023: Završni izveštaj (Beograd: Crta, februar 2024). Važe dve ograde. Indikatori hvataju samo upise grupisane iznad zadatih pragova, pa je sve što sledi donja granica: organizovanih upisa stopljenih sa redovnim može biti znatno više. A „preseljenje“ ovde znači pomeranje birača u spisku na osnovu prijavljenog prebivališta; da li se birač zaista preselio, može se utvrditi samo masovnom proverom u evidenciji prebivališta.

Prvi obrazac, prijava prebivališta pred lokalne izbore i odjava posle njih, ne menja broj birača, već opštinu u kojoj birač glasa. Od 598 lokalnih izbora izdvaja se dvadeset, a četiri petine viška otpada na pet opština sa vanrednim izborima 17. decembra 2023. U Beogradu se pred izbore za Skupštinu grada prijavljivalo 1,7 puta više birača iz drugih opština nego u uporedivim periodima, dok republički izbori, na koje ovakvo preseljenje ne može da utiče, ne pokazuju višak. Prelazno pravilo zakona iz 2024. vratilo je gotovo 90% takvih birača pred lokalne izbore u junu 2024, a posle izbora oni su se, gotovo svi, ponovo upisali na iste adrese. Zakon o dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, „Službeni glasnik RS“, br. 44/2024, čl. 2 i čl. 6 st. 2. Prema belešci, vraćeno je 52.017 od 59.207 birača; 3.947 nije, od čega 2.040 zbog praznine u pravilu i 1.684 bez objašnjenja u podacima. Oko lokalnih izbora 2025. i 2026. obrazac se više ne izdvaja.

Drugi obrazac, prvi upisi sa obeležjima organizovanog upisa, dodaje birače, deluje jednako na republičkim i lokalnim izborima, i zakon ga nije uredio. Nalaz izdvaja oko 2.100 adresa sa oko 19.000 upisanih lica, više od 7.000 u Beogradu, i još oko 1.100 sela i ulica bez kućnog broja. Među biračima upisanim u grupama ili neposredno pred izbore 89% je rođeno u inostranstvu, tri četvrtine u Bosni i Hercegovini, gotovo polovina je potom zatražila glasanje u inostranstvu, a svaki deseti je bar jednom brisan po službenoj dužnosti, često grupno, više meseci posle izbora. Obrazac počinje 2021, vrhunac ima 2022. i 2023, a nastavlja se 2026, sa manje grupisanja na jednoj adresi. U spisku za 25. oktobar na izdvojenim adresama upisano je 9.507 ovih lica; na 25 biračkih mesta, 21 u Podrinju, ona čine 5% i više birača.

Potvrda je došla iz provere po stanovima, odnosno porodičnim kućama. Za dvadeset adresa za pet beogradskih opština i u Malom Zvorniku članovi Komisije uporedili su prijave prebivališta po stanovima i podatke katastra o veličini i vlasništvu sa rešenjima iz spiska. Nalaz je svuda isti: desetine birača prijavljenih u stanovima od 23 do 130 kvadratnih metara, sa različitim prezimenima i mestima rođenja koja ne odgovaraju jednom domaćinstvu, upisanih istog dana uzastopnim rešenjima i u nedeljama pred izbore; u Beogradu većina sa zahtevom za glasanje u inostranstvu, u Malom Zvorniku sa grupnim brisanjima po službenoj dužnosti posle izbora, sprovedenim na jednim adresama, a ne i na drugim sa istim obrascem. Na tim adresama u uzorku prijavljeno je oko 500 birača i veliki deo njih može da glasa i 25. oktobra. Provera po stanovima zasnovana je na podacima evidencije prebivališta i katastra nepokretnosti dostupnim članovima Komisije; lični podaci i podaci o vlasnicima nisu deo beleške. Beleška ne tvrdi da su upisana lica glasala niti kako; pokazuje da je red veličine izdvojenih upisa u Beogradu uporediv sa brojem glasova koji bi na izborima za Skupštinu grada 2023. promenio raspodelu mandata.

Za ocenu izbora 2026. slede tri zaključka. Prvo, obrasci iz 2023. godine potvrđeni su na osnovu evidencija koje vode nadležni organi - manipulacije prebivalištem radi uticaja na izbore je bilo. Drugo, uprkos činjenici da je rok od šest meseci značajno uticao na smanjenje uticaja preseljenja unutar zemlje pred lokalne izbore, svi prvi upisi ostali su van ovog pravila, mogući do dana zaključenja biračkog spiska i bez dokaza o stvarnom stanovanju. Treće, u 2026. isti signali su prisutni - većina prvih upisa za koje su u prethodnim izbornim ciklusima upisivana prebivališta radi uticaja na izbore su prisutni u biračkom spisku i moći će da glasaju na izborima 25. oktobra.

Birački spisak u 2026: šta se menjalo do zaključenja

Spisak je zaključen sa 6.450.523 birača, 49.642 manje nego za izbore 2023. Ipak, u godini izbora porastao je, umesto da se smanji kao prethodne godine, a cela razlika, najviše 14.100 birača, nastala je u poslednjih 90 dana pred zaključenje. U tom periodu spisak su punili novi birači koji ranije nisu bili ni u jednoj opštini, birači koji glasaju van mesta prebivališta i, na Kosovu i Metohiji, birači premešteni odlukama uprave. Sa novim upisima i nasleđenim stanjem iz 2022. i 2023. na izdvojenim adresama sa obrascima organizovanih upisa nalazi se 13.900 birača.

Beleška članova Komisije o promenama u spisku od 1. januara do zaključenja zasniva se na 755.796 pojedinačnih rešenja donetih u 2026. i na mesečnoj statistici od 2011. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, Promene u Jedinstvenom biračkom spisku u 2026. godini: od 1. januara do zaključenja biračkog spiska 9. oktobra 2026 (Beograd, 13. oktobar 2026), presek 10. oktobra 2026. Svi brojevi u odeljku su iz te beleške, bez šest opština na Kosovu i Metohiji u kojima se izbori ne sprovode. Poslednjih 90 dana: 12. jul - 9. oktobar. Prethodni izveštaj Crte merio je rast od februara (+6.994 do 28. septembra); beleška od 23. decembra 2025. Od 23. decembra 2025. do zaključenja spisak je porastao za 1.202 birača; da se nastavio pad iz 2025, bio bi manji za oko 12.900. Razlika u odnosu na godinu bez izbora iznosi najviše 14.100 birača, a najmanje 8.700 ako se porede isti meseci, i cela je nastala u poslednjih 90 dana, kada su upisi premašili brisanja za 11.943. Rast pred zaključenje nije nov, ali je veći nego 2020, 2022. i 2023. i ne potiče od zaostatka u brisanju preminulih.

Prvi upisi u opštem smislu, lica koja od 2012. nikada nisu bila u spisku ni u jednoj opštini, upisana po osnovu prijave prebivališta ili prijema u državljanstvo, glavni su izvor rasta. Takvih je u 2026. bilo 21.315, polovina u poslednjih 90 dana. U tromesečnom prozoru pred zaključenje bilo ih je dnevno 2,1 puta više nego u prethodnih dvanaest meseci, prema 1,4 do 1,7 puta na izborima od 2014. do 2023, osim 2016. Udeo prvih upisa na lični zahtev skočio je sa 2,6% na 40,9%, delom zato što građani posle raspisivanja imaju pravo da zahtevaju upis (Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 14). Na Kosovu i Metohiji 91% ovogodišnjih prvih upisa doneto je u poslednjih 90 dana; van Kosova i Metohije najveći višak imaju Bujanovac, Prijepolje, Mali Zvornik i Vranje. Svaki sedmi prvi put upisani u poslednjih 90 dana potom je zatražio glasanje u inostranstvu. Rok od šest meseci na prve upise se ne primenjuje, pa su mogući do samog zaključenja.

U poslednjih 90 dana, u odnosu na period 2022-2023, obrasci organizovanih upisa najizraženiji su u Bujanovcu, Gnjilanu, Prištini, Vitini i Obiliću, ali i u Vranju, gde je na 33 izdvojene adrese prvi put upisano 218 birača, od kojih je više od 180 rođeno u Severnoj Makedoniji. Od njih se 138 prijavilo za glasanje u inostranstvu odmah po upisu. Ipak, po obimu, glavni rizik za izbore 25. oktobra nije novi talas upisa, već stanje nasleđeno iz perioda 2021-2023. Na izdvojenim adresama sa obrascima organizovanih upisa nalazi se 13.900 birača, od kojih se 4.413 (32%) prijavilo za glasanje u inostranstvu.

Interno raseljenim licima sa Kosova i Metohije u 2026. obrisano je 7.380 boravišta, najviše od 2018; samo u septembru 3.381, tri puta više nego u bilo kom ranijem mesecu. Birač kome je boravište obrisano ostaje u spisku, ali se vraća u izvod opštine prebivališta na Kosovu i Metohiji, pa menja mesto glasanja, a ako rešenje ne dobije, o tome ne zna. Nijedno rešenje nije doneto na zahtev birača, pet opština donelo je 43% brisanja od avgusta, a u Vrnjačkoj Banji rešenja nisu dostavljena licima sa prebivalištem na Kosovu i Metohiji, pa ona nisu imala ni mogućnost žalbe. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, Priručnik za sprovođenje Zakona o jedinstvenom biračkom spisku (Beograd, 2019), gl. V, 4.2.3; odgovori opština na dopise članova Komisije, prema belešci. Pet opština: Novi Pazar, Subotica, Kragujevac, Vrnjačka Banja i Prokuplje; serije brisanja vremenski slede vebinar MDULS-a za opštine 2. septembra i mere upravne inspekcije.

Glasanje van mesta prebivališta dostiglo je razmere bez presedana: za glasanje u inostranstvu raspoređeno je 102.147 birača, 2,6 puta više nego 2023, a za glasanje po boravištu u zemlji upisano je 26.843, dvostruko više nego 2023, više od četvrtine u 23 opštine na Kosovu i Metohiji koje učestvuju na izborima. Broj birača u inostranstvu: tabela MDULS o rasporedu po biračkim mestima, 17. oktobar 2026 (vidi odeljak 7); upisa za glasanje u inostranstvu bilo je 105.513, ali za oko 3.000 nije određeno biračko mesto. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 7 st. 1.

Referenti u opštinama koji rade na održavanju biračkog spiska, u mesecu od raspisivanja do zaključenja, doneli su trećinu svih ovogodišnjih rešenja, četiri puta više dnevno nego u prvoj polovini godine, pri čemu su najbrže rasle promene koje građani ne pokreću: ispravke tehničkih grešaka, potvrde o izbornom pravu, brisanja boravišta raseljenih lica, brisanja zbog gubitka poslovne sposobnosti. U trideset dana od raspisivanja do dana pred zaključenje doneto je 240.062 rešenja, 31,8% godišnjeg broja (8.002 dnevno prema 2.027). Ispravke tehničkih grešaka rasle su 35 puta (Preševo: 76% svih u zemlji, za 15% svojih birača), potvrde o izbornom pravu 7,8 puta (Ražanj: 639, od toga 513 na dan zaključenja, iako ih Zakon o izboru narodnih poslanika, čl. 71, ne traži ni uz kandidaturu), brisanja boravišta raseljenih lica 5,5 puta, brisanja zbog gubitka poslovne sposobnosti 4,4 puta (1.134 u godini, dvostruko više nego u celoj 2025), promene ličnih podataka 3,3 puta; brisanja zbog smrti i promene adrese nisu rasle. Beleška izdvaja i manje brojeve koji traže pojedinačnu proveru: 13 lica kojima je posle brisanja zbog smrti doneto novo rešenje, 1.393 upisa lica koja žive u inostranstvu po osnovu poslednjeg prebivališta, gotovo svi u poslednjih 90 dana, i oko 600 lica koja se vode kao prvi upis, a već su bila u spisku. Za nijedan od ovih nalaza nadležni organi do izbora nisu ponudili objašnjenje.

Glasanje u inostranstvu: Petnaest puta do Meseca i nazad

Crta je u prethodnom izveštaju ostavila otvoreno pitanje gde će glasati oko 23.000 birača koje odluka o biračkim mestima u inostranstvu nije obuhvatila. Odgovor je stigao kroz izvode: na 93 biračka mesta raspoređeno je 102.147 birača, ali tako da je za tri grupe ostvarivanje biračkog prava ozbiljno otežano: više od 13.000 birača raspoređeno je preko 50 kilometara od mesta koje su naveli u prijavi, skoro 300 birača iz gradova sa otvorenim biračkim mestom upućeno je bez objašnjenja u drugi grad ili državu, a skoro 11.000 moraće da glasa delom noću. Posebno je oštećeno 4.800 birača iz čak 19 gradova u kojima je prijavljeno više od 100 birača, čime je ostvaren zakonski uslov, a nije otvoreno biračko mesto. Da bi ostvarili svoje pravo, oni će zajedno morati da pređu kilometražu koja odgovara rastojanju od 15 putovanja do Meseca i nazad.

Članovi Komisije analizirali su tabelu MDULS-a sa 102.147 birača raspoređenih na biračka mesta u inostranstvu, sa stanjem 17. oktobra. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, Mesta prijave birača za glasanje u inostranstvu i određena biračka mesta (Beograd, 19. oktobar 2026). Analiza je rađena na podacima bez ličnih podataka birača. Broj od 102.147 odnosi se na birače sa važećim rešenjem raspoređene na biračko mesto; za oko 3.000 birača sa važećim rešenjem biračko mesto nije određeno, a od 106.306 zahteva oko 700 nije prihvaćeno. Prethodni izveštaj Crte koristio je broj zahteva. Mesto u kome birač želi da glasa upisuje se u zahtev kao slobodan tekst, pa je za analizu svedeno na jedinstven naziv: 512 mesta u 55 država, prema 93 biračka mesta u 37 država.

Prvu grupu čine birači raspoređeni daleko od mesta prijave. Njih 13.485 (13,2%) upućeno je na biračko mesto udaljeno više od 50 kilometara vazdušnom linijom, 5.878 više od 200, a 2.213 više od hiljadu kilometara. Polovinu udaljenih birača dalo je deset gradova, među njima Vićenca, Bratislava, Vankuver, Majami, Barselona, Ženeva i Herceg Novi; u većini njih biračko mesto je postojalo 2023, a ukinuto je odlukom od 5. oktobra. Republička izborna komisija, Odluka o određivanju biračkih mesta u inostranstvu, 02 broj 013-319/26-3 (5. oktobar 2026). Udaljenosti u belešci merene su vazdušnom linijom između središta mesta; putna udaljenost je po pravilu veća. Birači iz Vankuvera raspoređeni su u Toronto, na 3.355 kilometara, iz Majamija u Vašington, iz Barselone u Madrid. Iz šesnaest država bez biračkog mesta 1.208 birača upućeno je u drugu državu, a za 473 birača u istoj državi postojalo je i bliže biračko mesto: iz Hjustona je 176 birača upućeno u Los Anđeles, iako je Čikago 700 kilometara bliže. Posebno su pogođeni birači iz 19 mesta u kojima je ispunjen zakonski minimum od najmanje 100 prijavljenih birača - biračka mesta u njima nisu otvorena, pa su 4.824 birača raspoređena na 13 drugih biračkih mesta. Da bi ostvarili svoje biračko pravo, moraće da pređu u oba smera ukupno 11.693.558 kilometara, što odgovara više od 15 putovanja do Meseca i nazad.

Drugu grupu čini 291 birač iz 48 gradova u kojima biračko mesto postoji, a koji su raspoređeni u drugi grad, od toga 44 u drugu državu, iz Dablina u London i iz Luksemburga u Brisel. Od 266 birača iz Dablina 246 glasa u Dablinu, a 20 u Londonu, sa istim podacima u zahtevu. U zemlji je to nemoguće, jer svaka adresa pripada području tačno jednog biračkog mesta; u inostranstvu takvo pravilo nije primenjeno.

Treću grupu stvorila je odluka RIK-a da se na svim biračkim mestima u inostranstvu glasa od 7 do 20 časova po vremenu u Srbiji, za koju je Crta već ocenila da prekoračuje ovlašćenje RIK-a. Republička izborna komisija, Odluka o određivanju vremena početka i završetka glasanja na biračkim mestima u inostranstvu (5. oktobar 2026); Crta, Glasanje u inostranstvu: RIK napustila desetogodišnju praksu i dijaspori nametnula noćno glasanje, izjava za medije (Beograd, 5. oktobar 2026). Na 13 biračkih mesta, sa 10.851 biračem, glasa se delom između 22 i 6 časova po lokalnom vremenu: u Los Anđelesu glasanje počinje u subotu u 23 časa, na istočnoj obali Sjedinjenih Država i u Kanadi u dva posle ponoći, a u Australiji i na Novom Zelandu završava se u ponedeljak ujutru. Birači koji su već raspoređeni predaleko ovom odlukom su pogođeni drugi put.

Zakon o izboru narodnih poslanika ne pravi razliku između biračkih mesta u zemlji i u inostranstvu: biračko mesto mora da bude pristupačno biračima, za svako se određuje područje, a biračko mesto može da se odredi i za manje od sto birača ako bi im glasanje na drugom zbog udaljenosti bilo znatno otežano. Zakon o izboru narodnih poslanika, čl. 57 st. 1, 3 i 4; čl. 91 st. 4. Posledice greške u raspoređivanju teže su nego u zemlji: birač upisan za glasanje u inostranstvu briše se iz izvoda po prebivalištu i može da glasa samo tamo gde je raspoređen, a taj podatak se do okončanja izbora ne može menjati. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 19 st. 3; Uputstvo za sprovođenje Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, tačka 8. Članovi Komisije predložili su Komisiji da o ovim odlukama zauzme stav; do zaključenja ovog izveštaja Komisija to nije učinila.

Ponovljena zloupotreba: birači iz Novog Sada ponovo upisani za glasanje u Banjaluci

Pred izbore 2023. Crta je zabeležila slučaj birača iz Novog Sada koji su bez svog znanja upisani u spisak kao birači koji glasaju u inostranstvu, u Banjaluci. Pred izbore 25. oktobra ista stvar dogodila se dvoma biračima iz iste grupe, iako su zbog prethodne zloupotrebe podneli krivične prijave. Nekažnjivost jedne zloupotrebe proizvela je sledeću.

Pred izbore održane 17. decembra 2023. grupa birača iz Novog Sada otkrila je da je u birački spisak upisan podatak da glasaju u inostranstvu, u Banjaluci, iako takav zahtev nikada nisu podneli. Uz pravnu pomoć Crte, četvoro od njih podnelo je u januaru 2024. krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja protiv nadležnih službenika, uključujući Konzulat Republike Srbije u Banjaluci. Crta, evidencija pravne pomoći građanima; krivične prijave podnete u januaru 2024. Krivični zakonik, „Službeni glasnik RS“, br. 85/2005 do 94/2024, čl. 359 (zloupotreba službenog položaja). Prijave su do danas ostale bez ishoda.

Pred izbore zakazane za 25. oktobar 2026. isti obrazac ponovio se kod dvoje birača iz iste grupe: ponovo su upisani kao birači koji glasaju u Banjaluci, bez zahteva i bez znanja. Za promenu su saznali tek kada su sami proverili spisak, što je jedini način na koji birač može da sazna da je premešten, jer rešenje o upisu podatka o glasanju u inostranstvu odlazi na adresu u inostranstvu koju je naveo podnosilac zahteva. Upis nisu uspeli da vrate pre zaključenja spiska.

Iako ne znamo kolike su stvarne razmere ove pojave, ona je svakako velika po onome što pokazuje. Zahtev za glasanje u inostranstvu i dalje se može podneti u tuđe ime, bez delotvorne provere identiteta podnosioca i autentičnosti potpisa, kroz diplomatsko-konzularno predstavništvo koje zahtev prima i opštinsku upravu koja po njemu donosi rešenje. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 16; Uputstvo za sprovođenje Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, tačka 8: zahtev se podnosi preko diplomatsko-konzularnog predstavništva, a rešenje donosi opštinska uprava po poslednjem prebivalištu birača. Birač koji je jednom bio žrtva takve zloupotrebe i prijavio je nije zaštićen od njenog ponavljanja, jer prijava nije dovela ni do utvrđivanja odgovornosti ni do promene postupka, a posledica je neposredna: birač upisan za glasanje u inostranstvu briše se iz izvoda po prebivalištu i u Novom Sadu ne može da glasa. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 19 st. 3. Slučaj otvara dva pitanja koja prevazilaze jednu grupu birača: delotvornost krivičnopravne zaštite izbornog prava i odgovornost organa koji po ovakvim zahtevima postupaju bez provere.

Prijave građana: spisak na kućnom pragu

Od 6. oktobra do zaključenja ovog izveštaja Crti je stiglo još 498 prijava građana u vezi sa biračkim spiskom. Posle zaključenja spiska promenio se i njihov sadržaj: građani sada fotografišu obaveštenja o glasanju koja stižu na njihove adrese za lica koja tamo ne stanuju ili su preminula, i urušene objekte u kojima niko ne živi, a pozivi stižu. Broj i priroda prijava su sami po sebi mera poverenja u spisak.

Crta je u prethodnom izveštaju opisala 341 poruku građana primljenu do 6. oktobra, pretežno o nepotpunim adresnim podacima i o razlici između broja birača na adresi i broja ljudi koji tu žive. Crta, Izveštaj o posmatranju prvog dela predizborne kampanje, 9-30. septembar 2026 (Beograd: Crta, oktobar 2026), 47-48: 341 poruka, odnosno 190 predmeta za proveru, od marta do 6. oktobra 2026. Posle zaključenja spiska opštinske uprave dostavljaju svakom biraču obaveštenje o danu i vremenu održavanja izbora, sa brojem biračkog mesta i rednim brojem u izvodu. Uputstvo za sprovođenje Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, tačka 11: obaveštenje štampa i dostavlja opštinska, odnosno gradska uprava u kojoj je birač upisan u izvod iz biračkog spiska. To obaveštenje je prvi put da spisak fizički stiže na adresu, i građani su ga prepoznali kao dokaz: u 498 prijava primljenih od 6. oktobra najčešće su fotografije obaveštenja za lica koja na adresi ne stanuju i koja stanari ne poznaju, zatim za preminule članove domaćinstva ili komšije, kao i fotografije urušenih stambenih i nestambenih objekata na čije adrese obaveštenja ipak stižu. Prijave nisu pojedinačno proverene i ne govore koliko u spisku ima takvih upisa; govore da građani, kada im spisak stigne na kućni prag, u njemu prepoznaju ljude kojih nema.

Priliv je bio toliki da Crta „zbog velikog broja prijava koje nam pristižu tokom poslednjih nedelju dana“ nije mogla da odgovori na svaku poruku pojedinačno.

Više od 800 prijava u sedam meseci, od kojih gotovo pet stotina u dve nedelje, svojevrstan je indikator niskog poverenja u birački spisak. Građani ne bi fotografisali poštanske sandučiće i slali ih posmatračkoj organizaciji da veruju da će nadležni organ grešku ispraviti sam, ili da uopšte postoji organ kome bi se obratili sa izgledom na odgovor. Oni su, u nedostatku revizije, postali jedini mehanizam provere spiska na nivou adrese, bez ovlašćenja, bez pristupa evidencijama i bez odgovora institucija na pitanje ko su ljudi upisani u njihovim stanovima.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.