Mediji i informisanje

Vlast je na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću dobila 72 odsto vremena, opozicija je u blizu dve petine svog vremena predstavljena negativno, a portali naklonjeni vlasti predstavljali su kritičare vlasti kao izvor nasilja.
22.10.2026.
16 MINUTA ČITANJA
Izveštavanje televizija s nacionalnom pokrivenošću tokom izborne kampanje obeležila je izrazita neravnoteža u korist vlasti - kako u zastupljenosti političkih aktera, tako i u načinu njihovog predstavljanja i mogućnosti da se neposredno obrate biračima.

Do poslednje nedelje izborne kampanje, vlasti je na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću pripalo gotovo tri četvrtine vremena posvećenog političkim akterima (72 odsto), a opoziciji nešto više od četvrtine (28 odsto). Više od polovine vremena posvećenog vlasti bilo je u pozitivnom tonu, dok negativnog izveštavanja gotovo da nije bilo. Opozicija je, nasuprot tome, u blizu dve petine posvećenog joj vremena predstavljana negativno. Najnegativnije se izveštavalo o Studentskoj listi: više od četiri petine vremena koje joj je posvećeno bilo je u negativnom tonu. Predstavnici vlasti imali su i značajno veću mogućnost neposrednog obraćanja od opozicije.

U redovnom programu, koji je činio 55 odsto ukupnog vremena posvećenog političkim akterima, vlast je dobila 70, a opozicija 30 odsto vremena. U posebno označenim izbornim blokovima odnos je bio gotovo identičan (69 prema 31 odsto), što pokazuje da ni delovi programa namenjeni predstavljanju izbornih učesnika nisu obezbedili ravnopravnu zastupljenost vlasti i opozicije.

Isti odnos zastupljenosti vlasti i opozicije zabeležen je i na javnom medijskom servisu: 72 spram 28 odsto, a udeo opozicije bio je manji nego u izbornoj kampanji 2023. Za razliku od drugih televizija s nacionalnom pokrivenošću, RTS je političke aktere predstavljao pretežno neutralno. Ravnoteža je, međutim, ostvarena jedino u izbornim blokovima (52 prema 48 odsto), dok je redovni program (koji je činio 43% ukupnog vremena posvećenog političkim akterima) gotovo u potpunosti bio posvećen predstavnicima vlasti (94 odsto). Uzimajući u obzir izrazitu dominaciju vlasti u redovnom programu, kao i zabeležene slučajeve favorizovanja kandidata vlasti, RTS nije ispunio svoju zakonsku obavezu da građanima obezbedi nepristrasno, uravnoteženo i pluralističko informisanje tokom izborne kampanje.

Aleksandar Vučić, nosilac liste Ujedinjena Srbija, zadržao je dominantnu poziciju u televizijskom izveštavanju o izbornoj kampanji, uprkos smanjenju njegove zastupljenosti nakon podnošenja ostavke na mesto predsednika Republike 27. septembra. Na televizijama s nacionalnom pokrivenošću pripala mu je gotovo trećina vremena posvećenog političkim akterima (32 odsto), više nego svim opozicionim akterima zajedno (27 odsto). Njegovo intenzivno medijsko prisustvo nastavilo se i nakon ostavke, uz gotovo trostruko povećanje broja direktnih uključenja u programe nacionalnih i kablovskih televizija - s 27 od početka kampanje do podnošenja ostavke, na 78 nakon ostavke.

Kablovske televizije su pokazale izraženu polarizaciju. Na Informer TV i Kurir TV vlast je dominirala i vremenom i tonom: imala je preko tri četvrtine vremena, pretežno pozitivno predstavljanje i snažan fokus na Aleksandra Vučića, dok je opozicija bila prikazivana gotovo isključivo negativno i retko dobijala priliku da govori sama. N1 i Nova S su davale više prostora opoziciji i bile kritičnije prema vlasti, ali je neravnoteža kod njih bila manje izražena, a opozicija je predstavljana pretežno neutralno.

Na posmatranim lokalnim televizijama predstavnici vlasti imali su sedam puta više prilika da se neposredno obrate publici nego opozicija, kojoj na polovini posmatranih televizija nije omogućeno nijedno direktno obraćanje. Dok su vlast i Aleksandar Vučić predstavljani gotovo isključivo u pozitivnom ili neutralnom svetlu, negativno izveštavanje bilo je usmereno na opoziciju, posebno Studentsku listu.

Tokom izborne kampanje, na svim televizijama s nacionalnom pokrivenošću zabeleženi su slučajevi koji ukazuju na moguća kršenja medijskih propisa kroz izveštavanje o otvaranju objekata uz učešće funkcionera-kandidata u periodu od 30 dana pred izbore, kada je to zakonom zabranjeno, kao i kroz prikriveno političko oglašavanje, odnosno neodvajanje izborne promocije od redovnog programa. Slične nepravilnosti uočene su i na osam od deset posmatranih lokalnih televizija, gde su dodatno zabeleženi primeri zloupotrebe javne funkcije i resursa u izborne svrhe i jednostrana negativna kampanja protiv opozicije. Posebno zabrinjavaju slučajevi mogućeg korišćenja dece u političke svrhe, povreda privatnosti i emitovanja programa bez dozvole.

Izdvojila se televizija Informer, čiji je program tokom trajanja kampanje bio u funkciji stigmatizacije političkih protivnika vlasti i promocije Aleksandra Vučića kao kandidata vladajuće većine, uz sadržaje koji podstiču na mržnju i netrpeljivost. Dodatnu zabrinutost izaziva emitovanje najmanje 16 snimaka prisluškivanih razgovora opozicionih ili nezavisnih aktera, čije poreklo i okolnosti nastanka nisu razjašnjeni.

Izveštavanje najuticajnijih onlajn medija tokom izborne kampanje obeležila je izrazita polarizacija: dok su portali naklonjeni vlasti gotovo isključivo pozitivno predstavljali vlast i diskreditovali njene političke protivnike, u kritički orijentisanim medijima preovlađivala je kritika vlasti, ali uz uravnoteženiji tonalitet i veći udeo neutralnog izveštavanja.

Na portalima naklonjenim vlasti tokom 38 dana kampanje objavljeno je najmanje 2.700 članaka u kojima su politički neistomišljenici vlasti predstavljani kao izvor nasilja i nestabilnosti, uključujući tvrdnje o pripremanju haosa i incidenata tokom i nakon izbornog dana.

Istovremeno, u skoro 300 tekstova narativ o „obojenoj revoluciji“ korišćen je za stigmatizacije Studentske liste, opozicije, civilnog društva i nezavisnih medija, njihovim predstavljanjem kao dela spolja organizovanog pokušaja nelegitimnog preuzimanja vlasti.

Na naslovnim stranama dnevne štampe zabeleženo je više od 200 manipulativnih naslova, od kojih je tri četvrtine bilo usmereno na stigmatizaciju političkih neistomišljenika, pre svega Studentske liste, dok je svaki četvrti sadržao negativne narative o susednim zemljama, često korišćene za predstavljanje opozicije kao povezane sa navodno neprijateljski nastrojenim političkim centrima u regionu.

Neposredno pred izbore, u medijskoj grupi Adria News Network (ANN), koja okuplja medije kritički orijentisane prema vlasti, tokom procesa preuzimanja od kompanije Alpac Capital došlo je do programskih i kadrovskih promena, praćenih protivljenjem dela redakcija i odlaskom više novinara i urednika.

Medijsko tržište i distribucija

Koncentracija medijskog vlasništva i kontrola distribucije televizijskog sadržaja, koji su intenzivirani tokom izborne godine, nastavljeni su i tokom kampanje. Telekom Srbija, u većinskom državnom vlasništvu, postao je jedini vlasnik izdavača medija Kurir „Telekom postao stopostotni vlasnik Kurira, za direktora postavljen nekadašnji suvlasnik Srpskog telegrafa“, UNS, 14. septembar 2026, https://link.crta.rs/10o i pokrenuo preuzimanje UNA televizije „OTKRIVAMO Telekom Srbija potvrdio da preuzima još jednu televiziju: UNA prelazi u veliku medijsku porodicu“, Forbes, 27. Avgust 2026, https://link.crta.rs/10p , dok su izdavači medija Informer i Alo! nastavili širenje mreže lokalnih medija „Firma tabloida Alo i Informer pokreće lokalni medij i u Prijepolju“, 29, septembar 2026, https://link.crta.rs/10q, pristupljeno 2. oktobra 2026. . Neposredno pred izbore Telekom je omogućio besplatan prijem Informer TV i Kurir TV putem zemaljskog signala ANEM, „Zahtev da Telekom i REM zaustave nezakonito emitovanje Informera i Kurira“, 24. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10r, pristupljeno 2. oktobra, 2026. i na područjima za koja ove televizije nemaju dozvole za takvo emitovanje, što je izazvalo reakcije medijskih udruženja zbog narušavanja ravnopravnih uslova na medijskom tržištu.

Tokom procesa preuzimanja medijske grupe od kompanije Alpac Capital usledile su i programske i kadrovske promene. Televizija Nova S obustavila je emitovanje satirično-humorističke emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ N1, „Zoran Kesić: Priče o skupoj emisiji običan izgovor, "24 minuta" od sada na Jutjubu“, 5 Septembar, 2026, https://link.crta.rs/10t, pristupljeno 2. oktobra 2026. , dok je za glavnog urednika portala Nova S imenovan dotadašnji urednik Blica Marko Stjepanović, uprkos protivljenju redakcije Cenzolovka, „Ratko Femić: Dobili smo okupacionog, oktroisanog urednika“, 9. Oktobar, 2026. https://link.crta.rs/14o, pristupljeno 17. oktobra . Novinari i urednici upozorili su na moguće ugrožavanje uređivačke nezavisnosti, dok je desetoro novinara i urednika televizije N1 napustilo televiziju Cenzolovka, „Desetoro novinara televizije N1 dalo otkaz“, 16. oktobar, 2026. https://link.crta.rs/14p, pristupljeno 17. oktobra .

Stanje političkog pluralizma na televizijama

Televizije s nacionalnom pokrivenošću

U periodu od 14. septembra do 16. oktobra vlasti je na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću pripalo 72, a opoziciji 28 odsto vremena posvećenog političkim akterima. Neravnoteža je bila znatno veća nego u izbornoj kampanji 2022. godine (64 prema 36 odsto), a nešto manja nego 2023. (75 prema 25 odsto). Crta, Drugi periodični izveštaj dugoročnih posmatrača: Izbori 2023, https://link.crta.rs/15o; Crta, Drugi izveštaj o kampanji, 15. februar - 25. mart 2022 https://link.crta.rs/15p, pristupljeno 17. oktobra

Grafikon 8.1. Neravnoteža na nacionalnim televizijama veća nego 2022, a nešto manja nego 2023.

Neravnoteža na nacionalnim televizijama veća nego 2022, a nešto manja nego 2023.

Vlast i opozicija, nacionalne televizije, poređenje kampanja (%)
VlastOpozicija
64% 36% 2022. (15. feb - 25. mar) 75% 25% 2023. (21. nov - 10. dec) 72% 28% 2026. (14. sep - 16. okt) 64% 36% 2022. (15. feb - 25. mar) 75% 25% 2023. (21. nov - 10. dec) 72% 28% 2026. (14. sep - 16. okt)

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću; kampanje 2022. i 2023. i 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Prednost vlasti bila je najveća na TV Prva (81 odsto), zatim na TV Pink (79), TV B92 (77) i RTS-u (72 odsto). Izuzetak je bila TV Happy, gde je opoziciji pripalo 57 odsto vremena, pretežno neutralnog, uz ograničenje da centralna informativna emisija ove televizije nije obuhvaćena monitoringom, već jedino emisija „Aktuelnosti“, čija su glavna tema međunarodni odnosi, sa fokusom na rat u Ukrajini, u kojoj su gosti bili predstavnici „Mi - glas naroda“, Pokreta „Mi - snaga naroda“, Socijalističke partije Srbije, Srpske napredne stranke, POKS-a, PUPS-a i Novog DSS-a.

Grafikon 8.2. Prednost vlasti najveća na TV Prva, opozicija u većini samo na TV Happy

Prednost vlasti najveća na TV Prva, opozicija u većini samo na TV Happy

Vlast i opozicija po nacionalnoj televiziji (%)
VlastOpozicija
Opozicija 2023. 81% 19% TV Prva 20% 79% 21% TV Pink 25% 77% 23% TV B92 14% 72% 28% RTS 1 35% 43% 57% TV Happy 28% 72% 28% Ukupno 25% 81% 19% TV Prva 79% 21% TV Pink 77% 23% TV B92 72% 28% RTS 1 43% 57% TV Happy 72% 28% Ukupno

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Razlika je bila još izraženija u tonu. Polovina vremena posvećenog vlasti bila je pozitivna (54 odsto), a negativnog gotovo da nije bilo, dok je 39 odsto vremena posvećenog opoziciji bilo negativno, a 11 odsto pozitivno.

Grafikon 8.3. Polovina vremena vlasti pozitivna, blizu dve petine vremena opozicije negativno

Polovina vremena vlasti pozitivna, blizu dve petine vremena opozicije negativno

Ton izveštavanja, nacionalne televizije (%)
NegativnoNeutralnoPozitivno
45% 54% 1% Vladajuća većina 39% 50% 11% Opozicija 45% 54% 1% Vladajuća većina 39% 50% 11% Opozicija

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Predstavnici vlasti neposredno su govorili tokom 77 odsto svog vremena, a predstavnici opozicije tokom 55 odsto. Obrazac je bio najizraženiji na TV Pink, TV Prva i TV B92, gde je između 64 i 74 odsto vremena o opoziciji bilo negativno, a opozicioni akteri sami su govorili tokom svega 23 do 29 odsto svog vremena.

Grafikon 8.4. Na Pinku, Prvoj i B92 opozicija negativno predstavljena i retko u aktivnoj ulozi

Na Pinku, Prvoj i B92 opozicija negativno predstavljena i retko u aktivnoj ulozi

Ton i aktivna uloga po nacionalnoj televiziji (%)
Aktivna uloga: udeo vremena u kome se akter neposredno obraća publici.
NegativnoNeutralnoPozitivno
Izveštavanje o vlasti Aktivna uloga 67% 31% 2% RTS 1 81% 39% 61% TV Pink 76% 41% 59% TV Prva 76% 47% 52% 1% TV B92 73% 24% 76% TV Happy 90% Izveštavanje o opoziciji Aktivna uloga 11% 64% 25% RTS 1 77% 74% 18% 8% TV Pink 23% 72% 12% 16% TV Prva 26% 64% 24% 12% TV B92 29% 6% 94% TV Happy 91% Izveštavanje o vlasti 67% 31% 2% RTS 1 39% 61% TV Pink 41% 59% TV Prva 47% 52% 1% TV B92 24% 76% TV Happy Izveštavanje o opoziciji 11% 64% 25% RTS 1 74% 18% 8% TV Pink 72% 12% 16% TV Prva 64% 24% 12% TV B92 6% 94% TV Happy

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Studentskoj listi pripalo je 43 odsto vremena posvećenog opoziciji. Ova lista bila je ujedno najnegativnije predstavljena, 81 odsto njenog vremena bilo je negativno. Ostale liste predstavljane su pretežno neutralno ili pozitivno.

Grafikon 8.5. Studentskoj listi najviše vremena opozicije, ali i najnegativniji ton

Studentskoj listi najviše vremena opozicije, ali i najnegativniji ton

Opozicione liste, nacionalne televizije
Ostale opozicione liste: 8 odsto vremena opozicije.
NegativnoNeutralnoPozitivno
Udeo u vremenu opozicije 81% 13% 6% Studentska lista 43% 99% 1% Mi - Glas iz naroda (ne izlazi na izbore) 17% 82% 16% 2% Autentična desnica 14% 12% 69% 19% Evropska Srbija 10% 99% 1% Mi snaga naroda (ne izlazi na izbore) 5% 18% 82% Pokret snaga Srbije - BK 2% 9% 91% Izbor naroda (ne izlazi na izbore) 1% 81% 13% 6% Studentska lista 99% 1% Mi - Glas iz naroda (ne izlazi na izbore) 82% 16% 2% Autentična desnica 12% 69% 19% Evropska Srbija 99% 1% Mi snaga naroda (ne izlazi na izbore) 18% 82% Pokret snaga Srbije - BK 9% 91% Izbor naroda (ne izlazi na izbore)

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Aleksandar Vučić pre i posle ostavke na mesto predsednika Republike

Do podnošenja ostavke 27. septembra, Aleksandru Vučiću, nosiocu liste „Ujedinjena Srbija“, pripalo je 54 odsto ukupnog vremena posvećenog političkim akterima na pet televizija sa nacionalnom pokrivenošću, gotovo dvostruko više nego svim opozicionim akterima zajedno (29 odsto). Posle ostavke, od 28. septembra do 16. oktobra, njegov udeo smanjio se na 32 odsto, ali je i dalje bio veći od udela cele opozicije (27 odsto). Pad je bio najdrastičniji na RTS-u (sa 66 na četiri odsto), gde se Vučić posle ostavke pojavljivao isključivo u izbornom bloku. Na ostalim televizijama i dalje je bio prisutan i u drugim programima, poput dokumentarnih filmova „Državnik“ i „Vrhovni komandant“, koji su mu bili posvećeni, i zakupljenih termina u kojima su prenošeni stranački skupovi liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, zbog čega je na TV Happy njegov udeo porastao sa nula na 23 odsto.

Broj uključenja sa Vučićem koje su nacionalne i kablovske televizije prenosile uživo višestruko je porastao posle ostavke: sa 27 uključenja od početka izborne kampanje do podnošenja ostavke, na 78 u 19 dana posle ostavke. Prenosi na lokalnim televizijama porasli su sa 230 na 879.

Aleksandru Vučiću je pripalo skoro 40 sati, gotovo deset puta više od Ivice Dačića i 19 puta više od najzastupljenijeg opozicionog aktera, Ilije Srdanovića, čije je vreme u 90 odsto bilo negativno.

Grafikon 8.6. Akteri vlasti bez negativnog tona, opozicioni pretežno negativno

Akteri vlasti bez negativnog tona, opozicioni pretežno negativno

Najzastupljeniji pojedinci, nacionalne televizije
NegativnoNeutralnoPozitivno
Vlast 43% 56% 1% Aleksandar Vučić 78% 22% Ivica Dačić 80% 18% 2% Ana Brnabić 66% 34% Miloš Vučević Opozicija 90% 10% Ilija Srdanović 68% 27% 5% Dejan Šoškić 97% 3% Jovo Bakić 4% 71% 25% Miloš Jovanović Vlast 43% 56% 1% Aleksandar Vučić 78% 22% Ivica Dačić 80% 18% 2% Ana Brnabić 66% 34% Miloš Vučević Opozicija 90% 10% Ilija Srdanović 68% 27% 5% Dejan Šoškić 97% 3% Jovo Bakić 71% 25% 4% Miloš Jovanović

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Predstavljanje aktera u izbornom i redovnom programu

Opozicija je bila u neravnopravnom položaju čak i u izbornim delovima programa. U izbornim blokovima, uključujući i predizborne debate, vlasti je pripalo 69, a opoziciji 31 odsto vremena. U redovnom programu (koji je činio 55 odsto ukupnog vremena namenjenog političkim akterima) odnos je bio sličan (70 prema 30 odsto), ali je prisustvo opozicije u njemu najvećim delom poticalo iz debata i društveno-političkih emisija koje se nisu ticale izbora, poput „Aktuelnosti“ na TV Happy, ili nisu bile adekvatno najavljene i označene kao izborne, poput „Hit tvita“ na TV Pink. U informativnim emisijama predstavnicima vlasti je pripalo 87, a opoziciji 13 odsto vremena.

Razlika u tonu bila je još izraženija: u informativnim emisijama 90 odsto vremena posvećenog opoziciji bilo je negativno, dok je vlast u njima bila predstavljena pozitivno u 34 odsto, a negativno u manje od jedan odsto vremena. Negativno je bilo i 41 odsto vremena posvećenog opoziciji u izbornim blokovima.

Grafikon 8.7. Ni u izbornom programu opozicija nije dobila ravnopravan prostor

Ni u izbornom programu opozicija nije dobila ravnopravan prostor

Izborni i redovni program, nacionalne televizije, bez političkog marketinga i zakupljenih termina (%)
VlastOpozicijaNegativnoNeutralnoPozitivno
Udeo vlasti i opozicije 69% 31% Izborni program 70% 30% Redovni program Ton izveštavanja 45% 54% 1% Izborni program - vlast 41% 37% 22% Izborni program - opozicija 61% 39% Redovni program - vlast 36% 63% 1% Redovni program - opozicija Udeo vlasti i opozicije 69% 31% Izborni program 70% 30% Redovni program Ton izveštavanja 45% 54% 1% Izborni program - vlast 41% 37% 22% Izborni program - opozicija 61% 39% Redovni program - vlast 36% 63% 1% Redovni program - opozicija

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Izborni pluralizam na Radio-televiziji Srbije (RTS)

Na javnom medijskom servisu u periodu od 14. septembra do 16. oktobra vlasti je pripalo 72, a opoziciji 28 odsto vremena posvećenog političkim akterima. Udeo opozicije bio je još manji nego u izbornoj kampanji 2023. (35 odsto). Crta, Drugi periodični izveštaj dugoročnih posmatrača: Izbori 2023, https://link.crta.rs/15o; Crta, pristupljeno 17. oktobra

Grafikon 8.8. Na RTS-u udeo opozicije manji nego u kampanji 2023.

Na RTS-u udeo opozicije manji nego u kampanji 2023.

Vlast i opozicija na RTS 1, poređenje kampanja (%)
VlastOpozicija
65% 35% 2023. (21. nov - 10. dec) 72% 28% 2026. (14. sep - 16. okt) 65% 35% 2023. (21. nov - 10. dec) 72% 28% 2026. (14. sep - 16. okt)

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1; kampanja 2023. i 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Vlast je predstavljana pretežno neutralno (67 odsto) i pozitivno (31 odsto), a negativno u svega dva odsto vremena. Kod opozicije je negativno bilo 11 odsto, a pozitivno 25 odsto vremena. Predstavnici vlasti neposredno su govorili tokom 81 odsto svog vremena, a predstavnici opozicije tokom 77 odsto.

Grafikon 8.9. RTS je vlast i opoziciju predstavljao pretežno neutralno

RTS je vlast i opoziciju predstavljao pretežno neutralno

Ton i uloga na RTS 1 (%)
Aktivna uloga: udeo vremena u kome se akter neposredno obraća publici.
NegativnoNeutralnoPozitivno
Aktivna uloga 67% 31% 2% Vlast 81% 11% 64% 25% Opozicija 77% 67% 31% 2% Vlast 11% 64% 25% Opozicija

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Najviše vremena posvećenog opoziciji pripalo je Evropskoj Srbiji (39 odsto) i Studentskoj listi (32 odsto). Ove dve najveće liste bile su i jedine sa udelom negativnog tona. Slede Autentična desnica (14 odsto) i Pokret snaga Srbije - BK (četiri odsto).

Grafikon 8.10. Na RTS-u najviše vremena opozicije pripalo Evropskoj Srbiji i Studentskoj listi

Na RTS-u najviše vremena opozicije pripalo Evropskoj Srbiji i Studentskoj listi

Opozicione liste na RTS 1
Ostale opozicione liste: 4 odsto vremena opozicije.
NegativnoNeutralnoPozitivno
Udeo u vremenu opozicije 8% 80% 12% Evropska Srbija 39% 20% 54% 26% Studentska lista 32% 65% 35% Autentična desnica 14% 20% 80% Pokret snaga Srbije - BK 4% 52% 48% SDA Sandžaka 3% 48% 52% Alternativa za Srbiju 2% 39% 61% Biram pravdu - Biram budućnost 2% 8% 80% 12% Evropska Srbija 20% 54% 26% Studentska lista 65% 35% Autentična desnica 20% 80% Pokret snaga Srbije - BK 52% 48% SDA Sandžaka 48% 52% Alternativa za Srbiju 39% 61% Biram pravdu - Biram budućnost

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Pluralizam na RTS-u ostvarivao se gotovo isključivo u izbornim blokovima, u kojima je odnos vlasti i opozicije bio 52 prema 48 odsto. U redovnom programu (koji je činio 43 odsto ukupnog vremena posvećenog političkim akterima) vlasti je pripalo 94 odsto vremena, a udeo opozicije u njemu poticao je iz debate, održane 15. septembra u emisiji „Takovska 10“, koja nije bila najavljena niti označena kao izborni program.

Grafikon 8.11. Na RTS-u ravnoteža samo u izbornim blokovima

Na RTS-u ravnoteža samo u izbornim blokovima

Izborni blokovi i redovni program na RTS 1 (%)
VlastOpozicija
52% 48% Izborni blokovi 94% 6% Redovni program 52% 48% Izborni blokovi 94% 6% Redovni program

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Debatne emisije na RTS-u

Od početka kampanje do 13. oktobra RTS 1 je emitovao šest debatnih emisija „Takovska 10“, od kojih su četiri imale oznaku izbornog programa. Upravo u te četiri debate učestvovali su predstavnici izbornih lista, dok su u prve dve, bez oznake izbornog programa, učestvovali funkcioneri SNS-a i SSP-a i stručnjaci (15. septembra), odnosno isključivo bivši ambasadori (22. septembra). Lista „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“ bila je zastupljena u sve četiri debate sa predstavnicima lista, a u tri od njih vladajuća koalicija imala je po dva učesnika, uz predstavnika liste „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti“. Od opozicionih lista, Evropska Srbija i Studentska lista učestvovale su u po tri, a Autentična desnica u dve debate.

Studentska lista nije učestvovala u debati 29. septembra. Na poziv RTS-a da Ilija Srdanović, prvi kandidat na listi, učestvuje u debati sa Aleksandrom Vučićem, u odgovoru je navela da lista nije koncipirana oko jednog kandidata i zatražila preciznije informacije o temi, formatu i učesnicima, uz napomenu da će potom odlučiti ko će je predstavljati.153

Šest debatnih emisija trajalo je ukupno oko 6,3 sata, što odgovara 31 odsto ukupnog vremena koje je RTS 1 od početka kampanje posvetio političkim akterima (72.362 sekunde), odnosno 21 odsto ako se računaju samo debate sa oznakom izbornog programa.

Slučaj favorizovanja kandidata vlasti na RTS

Osim na neravnomernu zastupljenost političkih aktera, monitoring je ukazao i na slučajeve izveštavanja koji dovode u pitanje nepristrasnost javnog medijskog servisa. U izbornom bloku „Dnevnika 2“ od 12. oktobra zabeleženo je privilegovano predstavljanje v. d. predsednice Republike Ane Brnabić, uz korišćenje navoda državnih institucija i bezbednosnih službi za demantovanje optužbi u korist kandidata Aleksandra Vučića. Način izveštavanja ukazivao je na favorizovanje liste vlasti, izostanak mogućnosti da se čuje druga strana i odstupanje od načela uravnoteženog i nepristrasnog informisanja, na koje je javni medijski servis posebno obavezan. Zbog ovog slučaja Crta je podnela prijavu Regulatornom telu za elektronske medije (REM).

153  Nova.rs, „Studenti u blokadi obratili se RTS-u zbog poziva na debatu“, 27. septembar 2026, https://link.crta.rs/17o, posećeno 19. oktobra

Izborni pluralizam na kablovskim televizijama

Na četiri kablovske televizije vlasti je pripalo 66, a opoziciji 34 odsto vremena. Na Informer TV i Kurir TV vlast je imala više od tri četvrtine vremena (77 i 79 odsto), a na N1 i Novoj S opozicija oko 60 odsto.

Grafikon 8.12. Vlast dominira na Kuriru i Informeru, opozicija na N1 i Novoj S

Vlast dominira na Kuriru i Informeru, opozicija na N1 i Novoj S

Vlast i opozicija po kablovskoj televiziji (%)
VlastOpozicija
79% 21% Kurir TV 77% 23% Informer TV 40% 60% Nova S 41% 59% N1 66% 34% Ukupno 79% 21% Kurir TV 77% 23% Informer TV 40% 60% Nova S 41% 59% N1 66% 34% Ukupno

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring kablovskih televizija, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Na Informeru i Kuriru vlast je predstavljana pretežno pozitivno (65 odsto), a opozicija gotovo isključivo negativno (94 i 90 odsto). Na N1 i Novoj S smer je bio suprotan, ali manjeg intenziteta: vlast je negativno predstavljana u skoro trećini vremena (30 i 28 odsto), a opozicija pretežno neutralno.

Grafikon 8.13. Informer i Kurir opoziciju predstavljaju gotovo isključivo negativno

Informer i Kurir opoziciju predstavljaju gotovo isključivo negativno

Ton po kablovskoj televiziji (%)
NegativnoNeutralnoPozitivno
Izveštavanje o vlasti 35% 65% Informer TV 35% 65% Kurir TV 30% 54% 16% N1 28% 55% 17% Nova S Izveštavanje o opoziciji 94% 6% Informer TV 90% 10% Kurir TV 4% 71% 25% N1 4% 69% 27% Nova S Izveštavanje o vlasti 35% 65% Informer TV 35% 65% Kurir TV 30% 54% 16% N1 28% 55% 17% Nova S Izveštavanje o opoziciji 94% 6% Informer TV 90% 10% Kurir TV 71% 25% 4% N1 69% 27% 4% Nova S

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring kablovskih televizija, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Opozicija je na Informeru neposredno govorila tokom svega 11, a na Kuriru tokom četiri odsto svog vremena, dok je na N1 i Novoj S češće od vlasti dobijala priliku da se direktno obraća. Vučiću je na Informer TV pripalo 46 odsto vremena, na Kurir TV 34 odsto vremena, uz 80 odsto pozitivnog tona.

Grafikon 8.14. Opozicija na Informeru i Kuriru gotovo nikad u aktivnoj ulozi

Opozicija na Informeru i Kuriru gotovo nikad u aktivnoj ulozi

Aktivna i pasivna uloga po kablovskoj televiziji (%)
Aktivna uloga (neposredno obraćanje)Pasivna uloga (o akteru govore drugi)
Vlast 77% 23% Informer TV 65% 35% Kurir TV 46% 54% N1 34% 66% Nova S Opozicija 11% 89% Informer TV 4% 96% Kurir TV 64% 36% N1 56% 44% Nova S Vlast 77% 23% Informer TV 65% 35% Kurir TV 46% 54% N1 34% 66% Nova S Opozicija 11% 89% Informer TV 96% 4% Kurir TV 64% 36% N1 56% 44% Nova S

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring kablovskih televizija, 14. septembar - 16. oktobar 2026.

Izveštavanje lokalnih televizija

Monitoring deset lokalnih televizija pokazuje neravnotežu u zastupljenosti i načinu predstavljanja vlasti i opozicije. Predstavnici vlasti pominjani su oko jedan i po put češće od opozicije, pri čemu su gotovo sva pozitivna pominjanja pripala vlasti, a gotovo sva negativna opoziciji.

Grafikon 8.15. Na lokalnim televizijama vlast pominjana jedan i po put češće od opozicije

Na lokalnim televizijama vlast pominjana jedan i po put češće od opozicije

Pominjanja vlasti i opozicije, lokalne televizije
Vlast (60%)Opozicija (40%)
Ukupno 925 623 Deset lokalnih televizija 1.548 pominjanja 925 623 Deset lokalnih televizija

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring deset lokalnih televizija, 18. septembar - 16. oktobar 2026.

Chart 8.16. Local television stations: no negative mentions of the authorities, no positive mentions of the opposition

Lokalne televizije: vlast bez negativnih, opozicija bez pozitivnih pominjanja

Ton pominjanja, lokalne televizije (%)
NegativnoNeutralnoPozitivno
36% 64% Vlast 67% 33% Opozicija 36% 64% Vlast 67% 33% Opozicija

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring deset lokalnih televizija, 18. septembar - 16. oktobar 2026.

Još veća razlika zabeležena je u mogućnosti neposrednog obraćanja publici: predstavnici vlasti pojavljivali su se kao govornici sedam puta češće od opozicije, dok na polovini posmatranih televizija opozicija nijednom nije imala priliku da neposredno govori.

Grafikon 8.17. Vlast sedam puta češće u aktivnoj ulozi, na polovini televizija opozicija nijednom

Vlast sedam puta češće u aktivnoj ulozi, na polovini televizija opozicija nijednom

Govornici (aktivna uloga) po lokalnoj televiziji (broj)
Broj pojavljivanja u aktivnoj ulozi (govornici). Opozicija nije govorila nijednom na pet od deset televizija.
Vlast (691)Opozicija (96)
Opozicija 140 41 TV Novi Pazar 41 113 Novosadska TV 0 104 Niš TV 0 94 19 RTV Kragujevac 19 69 7 TV Lav plus 7 45 TV Mačva 0 37 TV 5 Užice 0 33 16 TV V5 Valjevo 16 31 13 Studio B 13 25 TV Santos 0 140 41 TV Novi Pazar 113 Novosadska TV 104 Niš TV 94 19 RTV Kragujevac 69 7 TV Lav plus 45 TV Mačva 37 TV 5 Užice 33 16 TV V5 Valjevo 31 13 Studio B 25 TV Santos

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring deset lokalnih televizija, 18. septembar - 16. oktobar 2026.

Aleksandar Vučić bio je najzastupljeniji politički akter, uz pretežno pozitivan tretman i gotovo potpuno odsustvo negativnih pominjanja. Nasuprot tome, Studentska lista, drugi najčešće pominjani akter, predstavljana je izrazito negativno, bez ijednog pozitivnog pominjanja.

Od funkcionerske kampanje do zloupotrebe dece

Tokom izborne kampanje Crta je na televizijama Pink, Prva, B92 i Happy i Kurir dokumentovala slučajeve koji ukazuju na moguća kršenja zakonskih obaveza emitera. Uočeni slučajevi obuhvataju prenošenje funkcionerske kampanje u periodu u kojem je to zabranjeno, prikriveno političko oglašavanje, neodvajanje izborne promocije od redovnog programa, prenošenje stranačkih skupova u okviru informativnih emisija i prekoračenje dozvoljenog trajanja oglašavanja. Posebno zabrinjavaju sadržaji koji ukazuju na moguće iskorišćavanje dece u političke svrhe, povrede privatnosti i neovlašćenu obradu ličnih podataka. Zabeležena su i odstupanja od standarda istinitog, objektivnog i nepristrasnog izveštavanja.

Na lokalnom nivou, na televizijama TV Lav Plus, Studio B, TV Novi Pazar, TV Santos, Novosadska TV i RTV Kragujevac zabeleženi su slučajevi koji ukazuju na zloupotrebu javnih funkcija i resursa kroz promociju infrastrukturnih projekata u izborne svrhe, privilegovano predstavljanje javnih funkcionera i direktno pozivanje na glasanje za određene izborne liste. Uočeni su i prikriveno političko oglašavanje, emitovanje stranačkih skupova van predizbornog programa i korišćenje dece u političke svrhe, uključujući njihovo pojavljivanje u izbornim spotovima i prilozima o aktivnostima funkcionera. Pojedine televizije vodile su jednostranu negativnu kampanju protiv opozicionih učesnika izbora, uz uvrede i neosnovane optužbe, dok su u pojedinim slučajevima objavljivani lični podaci i podaci o zdravstvenom stanju, čime je ugrožavana privatnost pojedinaca. Zabeleženi su i slučajevi mogućeg emitovanja programa bez dozvole na Niš TV i TV Mačva.

Zbog gore nabrojanih kršenja propisa Crta je Regulatornom telu za elektronske medije (REM) podnela 18 prijava, kao i dva obaveštenja o piratskom emitovanju programa bez dozvole.

Informer TV: Intenzivna negativna kampanja uz višestruko kršenje propisa

Po broju i ozbiljnosti uočenih mogućih kršenja medijskih propisa tokom izborne kampanje posebno se izdvojila televizija Informer, koja nije uključena u monitoring medija koje sprovodi medijski regulator REM154, a koja je vodila intenzivnu, agresivnu i jednostranu negativnu kampanju protiv opozicionih učesnika izbora, pre svega Studentske liste i njenih kandidata. Izveštavanje je kontinuirano sadržalo elemente govora koji podstiče na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju155.

Istovremeno, Aleksandru Vučiću obezbeđivan je gotovo neograničen, privilegovan prostor u redovnom informativnom programu, uz nekritičko predstavljanje aktivnosti i uspeha vlasti i gotovo potpuno odsustvo drugačijih stavova, čime su narušavani principi nepristrasnog izveštavanja i medijskog pluralizma. Televizija Informer nije dosledno označavala predizborni program, dok je rezultate istraživanja javnog mnjenja objavljivala bez zakonom propisanih podataka o naručiocu, veličini uzorka i metodologiji.

Posebno se izdvojila praksa emitovanja snimaka prisluškivanih razgovora „Studentske liste“ i opozicionih aktera koje Informer predstavlja kao materijale svoje „Gledalačke obaveštajne službe“ (GOSI). Od raspisivanja izbora emitovano je najmanje 16 takvih sadržaja, među kojima su bili snimci razgovora studenata, opozicionih političara i drugih izbornih aktera, uz komentare kojima su njihovi postupci, namere ili kredibilitet predstavljani u negativnom svetlu. Poreklo zapisa nije razjašnjeno: iako naziv upućuje na to da ih dostavljaju gledaoci, u prilozima nije navedeno ko ih je, kada i na koji način napravio, niti da li su sagovornici bili svesni da se snimaju. Bez tih informacija publika nema mogućnost da proceni verodostojnost zapisa i kontekst u kojem su nastali.156

Zbog uočenih kršenja propisa u programu televizije Informer, Crta je Regulatornom telu za elektronske medije (REM) podnela ukupno devet prijava.

154  Vreme, „Četvoro članova Saveta REM-a: Bez monitoringa televizije Informer ugrožen integritet izbora“, 1. oktobar, 2026. https://link.crta.rs/13i, pristupljeno 6. oktobra 2026. Primena metodologije iz 2023. godine pre svega podrazumeva nadzor isključivo nad programom onih pružalaca medijskih usluga nad kojima je nadzor vršen uoči izborne kampanje u decembru 2023. godine, a taj uzorak obuhvata javne medijske servise, četiri televizije sa dozvolom za nacionalno pokrivanje i tri kablovske televizije: N1, Nova S i K1.

155  Na Informer TV politički neistomišljenici vlasti nazivani su „autošovinističkom gamadi“, „izdajnicima“, „plaćenicima“ i „antisrbima“, dok su kandidati Studentske liste neosnovano optuživani za prihvatanje „ustaške ideologije“ i pripremanje „krvoprolića“ i „uličnog terora“. Opozicioni akteri sistematski su predstavljani kao pretnja državi i društvu, uz činjenično neutemeljene optužbe koje prevazilaze granice legitimne političke kritike.

156  Informer TV je u martu 2025. godine, zajedno sa još četiri televizije, emitovao audio-zapis sastanka novosadskih aktivista, takođe bez podataka o tome kako je nastao. Aktivisti su zatim uhapšeni zbog sumnje na pokušaj rušenja ustavnog uređenja, a tek je iz optužnog predloga postalo poznato da je zapis nastao prisluškivanjem BIA u okviru mera koje se nisu odnosile na njih. Iako poreklo GOSI zapisa nije poznato, ovaj slučaj pokazuje zašto je to pitanje važno, Insajder, „BIA tri i po meseca prisluškivala prostorije PSG-a, a onda slučajno snimila novosadske aktiviste“, 28. Oktobar 2025, https://link.crta.rs/13j, pristupljeno 6. oktobar 2026.

Izveštavanje onlajn medija

Polarizovano predstavljanje političkih aktera

Analiza izveštavanja devet najuticajnijih onlajn medija pokazuje da je gledano zbirno vlast predstavljena pretežno pozitivno (63 odsto), a opozicija pretežno negativno (55 odsto), uz vrlo izražene razlike među portalima. Informer, Večernje novosti, Alo!, B92 i Kurir izveštavali su o vlasti gotovo isključivo pozitivno, a o opoziciji negativno, dok je Blic pokazao isti obrazac u blažem obliku. Na N1, Nova.rs i Danasu obrazac je bio suprotan, ali znatno manje izražen i uz veliki udeo neutralnog izveštavanja.

Grafikon 8.18. Portali naklonjeni vlasti: vlast pozitivno, opozicija negativno; kritički portali obrnuto, ali blaže

Portali naklonjeni vlasti: vlast pozitivno, opozicija negativno; kritički portali obrnuto, ali blaže

Ton po portalu (%)
* Procentualni udeli izračunati su u odnosu na ukupan broj pominjanja.
NegativnoNeutralnoPozitivno
Izveštavanje o vlasti 9% 90% 1% Informer.rs 11% 88% 1% Alo.rs 12% 87% 1% Novosti.rs 15% 83% 2% Kurir.rs 16% 83% 1% B92.net 3% 34% 63% Blic.rs 55% 36% 9% Danas.rs 56% 35% 9% N1info.rs 59% 35% 6% Nova.rs Izveštavanje o opoziciji 92% 6% 2% Informer.rs 88% 11% 1% Alo.rs 88% 11% 1% Novosti.rs 82% 16% 2% Kurir.rs 81% 18% 1% B92.net 40% 53% 7% Blic.rs 9% 44% 47% Danas.rs 6% 48% 46% N1info.rs 7% 44% 49% Nova.rs Izveštavanje o vlasti 9% 90% 1% Informer.rs 11% 88% 1% Alo.rs 12% 87% 1% Novosti.rs 15% 83% 2% Kurir.rs 16% 83% 1% B92.net 34% 63% 3% Blic.rs 55% 36% 9% Danas.rs 56% 35% 9% N1info.rs 59% 35% 6% Nova.rs Izveštavanje o opoziciji 92% 6% 2% Informer.rs 88% 11% 1% Alo.rs 88% 11% 1% Novosti.rs 82% 16% 2% Kurir.rs 81% 18% 1% B92.net 40% 53% 7% Blic.rs 9% 44% 47% Danas.rs 6% 48% 46% N1info.rs 7% 44% 49% Nova.rs

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring onlajn medija, 9. septembar - 16. oktobar 2026.

Polarizacija medijskog prostora ogleda se i u dominantnim narativima. Na portalima naklonjenim vlasti (Informer, Večernje novosti, Alo!, B92 i Kurir) preovlađivali su narativi stigmatizacije političkih neistomišljenika Objašnjenje narativa: Stigmatizacija je narativ kojim se politički akter, individualni ili grupni, omalovažava ili diskvalifikuje, kroz personalizovane ili grupno usmerene napade, pogrdne etikete, ismevanje, insinuacije ili druge negativne kvalifikacije usmerene na samog aktera. (64 do 81 odsto članaka) i glorifikacije Aleksandra Vučića Objašnjenje narativa: Glorifikacija Aleksandra Vučića obuhvata sadržaje koji ga predstavljaju kao nezamenljivog lidera i jedinog garanta stabilnosti, bezbednosti i napretka Srbije. Njegove odluke i postupci prikazuju se isključivo afirmativno, često uz naglašavanje lične hrabrosti, žrtve i međunarodnog ugleda. (31 do 44 odsto), dok je Blic sledio sličan obrazac, ali uz znatno ređe napade na neistomišljenike vlasti. Glavne mete bile su Studentska lista i njeni kandidati Ilija Srdanović (prvi na listi) i Dejan Šoškić (27. na listi). Kod kritički orijentisanih medija (N1, Nova i Danas) najprisutnija je bila kritika vlasti Objašnjenje narativa: Kritika je narativ kojim se politički akter predstavlja negativno kroz ukazivanje na njegove postupke, odluke, stavove, ponašanje, rezultate, propuste ili odgovornost. Težište je na negativnoj oceni onoga što akter radi, zastupa ili za šta se smatra odgovornim, a ne na omalovažavanju ili osporavanju samog aktera. (49 do 60 odsto tekstova), uperena pre svega protiv Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.

Prikazivanje neistomišljenika kao izvora nasilja i nestabilnosti

Narativ o neistomišljenicima vlasti kao nasilnim i destabilizujućim akterima bio je prisutan tokom cele kampanje. Na šest portala zabeležen je u najmanje 2.700 tekstova, uključujući i desetine tekstova u kojima se eksplicitno tvrdi da opozicija i drugi nezavisni akteri planiraju da sprovode nasilje i haos tokom i nakon izbornog dana. Narativ se pojačavao u talasima, po pravilu nakon pojedinačnih incidenata ili sadržaja na društvenim mrežama koje su mediji naklonjeni vlasti intenzivno prenosili i tumačili kao dokaz nasilne prirode neistomišljenika. Najizraženiji talas zabeležen je nakon incidenata u Novom Sadu i Nišu, kada je u jednom danu objavljeno preko 170 takvih članaka.

Istovremeno, isti mediji su narativ o „obojenoj revoluciji“ koristili u skoro 300 tekstova od početka kampanje kako bi stigmatizovali svoje protivkandidate, kao i nezavisne aktere i pojedince. Učestalost objava tekstova sa ovim narativom se povećavala sa približavanjem izbornog dana. Termin je u velikoj većini tekstova korišćen kako bi se diskreditovala Studentska lista, opozicione stranke, ali i organizacije civilnog društva i nezavisni mediji. Svi ovi akteri su time predstavljani kao deo spolja organizovanog pokušaja nelegitimnog preuzimanja vlasti, uz čestu vezu sa akterima iz regiona: Hrvatskom, Kosovom i Crnom Gorom.

Štampa: manipulativni narativi na naslovnim stranama

Slični obrasci prisutni su i u dnevnoj štampi. Na naslovnim stranama dnevnih novina od početka kampanje zabeležen je 201 manipulativan naslov. Stigmatizacija političkih neistomišljenika, pre svega Studentske liste i ličnosti koje se s njom povezuju, prisutna je u 76% manipulativnih naslova. Drugi po zastupljenosti narativ je diskreditacija suseda, koja se javlja u svakom četvrtom naslovu (25%). Ta dva narativa se često prepliću, pa se politički neistomišljenici dovode u vezu s Hrvatskom, Kosovom ili crnogorskim političkim akterima. Opozicija se tako ne predstavlja samo kao politički neprihvatljiva, već i kao produžena ruka neprijateljski nastrojenih spoljnih centara.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.