Do poslednje nedelje izborne kampanje, vlasti je na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću pripalo gotovo tri četvrtine vremena posvećenog političkim akterima (72 odsto), a opoziciji nešto više od četvrtine (28 odsto). Više od polovine vremena posvećenog vlasti bilo je u pozitivnom tonu, dok negativnog izveštavanja gotovo da nije bilo. Opozicija je, nasuprot tome, u blizu dve petine posvećenog joj vremena predstavljana negativno. Najnegativnije se izveštavalo o Studentskoj listi: više od četiri petine vremena koje joj je posvećeno bilo je u negativnom tonu. Predstavnici vlasti imali su i značajno veću mogućnost neposrednog obraćanja od opozicije.
U redovnom programu, koji je činio 55 odsto ukupnog vremena posvećenog političkim akterima, vlast je dobila 70, a opozicija 30 odsto vremena. U posebno označenim izbornim blokovima odnos je bio gotovo identičan (69 prema 31 odsto), što pokazuje da ni delovi programa namenjeni predstavljanju izbornih učesnika nisu obezbedili ravnopravnu zastupljenost vlasti i opozicije.
Isti odnos zastupljenosti vlasti i opozicije zabeležen je i na javnom medijskom servisu: 72 spram 28 odsto, a udeo opozicije bio je manji nego u izbornoj kampanji 2023. Za razliku od drugih televizija s nacionalnom pokrivenošću, RTS je političke aktere predstavljao pretežno neutralno. Ravnoteža je, međutim, ostvarena jedino u izbornim blokovima (52 prema 48 odsto), dok je redovni program (koji je činio 43% ukupnog vremena posvećenog političkim akterima) gotovo u potpunosti bio posvećen predstavnicima vlasti (94 odsto). Uzimajući u obzir izrazitu dominaciju vlasti u redovnom programu, kao i zabeležene slučajeve favorizovanja kandidata vlasti, RTS nije ispunio svoju zakonsku obavezu da građanima obezbedi nepristrasno, uravnoteženo i pluralističko informisanje tokom izborne kampanje.
Aleksandar Vučić, nosilac liste Ujedinjena Srbija, zadržao je dominantnu poziciju u televizijskom izveštavanju o izbornoj kampanji, uprkos smanjenju njegove zastupljenosti nakon podnošenja ostavke na mesto predsednika Republike 27. septembra. Na televizijama s nacionalnom pokrivenošću pripala mu je gotovo trećina vremena posvećenog političkim akterima (32 odsto), više nego svim opozicionim akterima zajedno (27 odsto). Njegovo intenzivno medijsko prisustvo nastavilo se i nakon ostavke, uz gotovo trostruko povećanje broja direktnih uključenja u programe nacionalnih i kablovskih televizija - s 27 od početka kampanje do podnošenja ostavke, na 78 nakon ostavke.
Kablovske televizije su pokazale izraženu polarizaciju. Na Informer TV i Kurir TV vlast je dominirala i vremenom i tonom: imala je preko tri četvrtine vremena, pretežno pozitivno predstavljanje i snažan fokus na Aleksandra Vučića, dok je opozicija bila prikazivana gotovo isključivo negativno i retko dobijala priliku da govori sama. N1 i Nova S su davale više prostora opoziciji i bile kritičnije prema vlasti, ali je neravnoteža kod njih bila manje izražena, a opozicija je predstavljana pretežno neutralno.
Na posmatranim lokalnim televizijama predstavnici vlasti imali su sedam puta više prilika da se neposredno obrate publici nego opozicija, kojoj na polovini posmatranih televizija nije omogućeno nijedno direktno obraćanje. Dok su vlast i Aleksandar Vučić predstavljani gotovo isključivo u pozitivnom ili neutralnom svetlu, negativno izveštavanje bilo je usmereno na opoziciju, posebno Studentsku listu.
Tokom izborne kampanje, na svim televizijama s nacionalnom pokrivenošću zabeleženi su slučajevi koji ukazuju na moguća kršenja medijskih propisa kroz izveštavanje o otvaranju objekata uz učešće funkcionera-kandidata u periodu od 30 dana pred izbore, kada je to zakonom zabranjeno, kao i kroz prikriveno političko oglašavanje, odnosno neodvajanje izborne promocije od redovnog programa. Slične nepravilnosti uočene su i na osam od deset posmatranih lokalnih televizija, gde su dodatno zabeleženi primeri zloupotrebe javne funkcije i resursa u izborne svrhe i jednostrana negativna kampanja protiv opozicije. Posebno zabrinjavaju slučajevi mogućeg korišćenja dece u političke svrhe, povreda privatnosti i emitovanja programa bez dozvole.
Izdvojila se televizija Informer, čiji je program tokom trajanja kampanje bio u funkciji stigmatizacije političkih protivnika vlasti i promocije Aleksandra Vučića kao kandidata vladajuće većine, uz sadržaje koji podstiču na mržnju i netrpeljivost. Dodatnu zabrinutost izaziva emitovanje najmanje 16 snimaka prisluškivanih razgovora opozicionih ili nezavisnih aktera, čije poreklo i okolnosti nastanka nisu razjašnjeni.
Izveštavanje najuticajnijih onlajn medija tokom izborne kampanje obeležila je izrazita polarizacija: dok su portali naklonjeni vlasti gotovo isključivo pozitivno predstavljali vlast i diskreditovali njene političke protivnike, u kritički orijentisanim medijima preovlađivala je kritika vlasti, ali uz uravnoteženiji tonalitet i veći udeo neutralnog izveštavanja.
Na portalima naklonjenim vlasti tokom 38 dana kampanje objavljeno je najmanje 2.700 članaka u kojima su politički neistomišljenici vlasti predstavljani kao izvor nasilja i nestabilnosti, uključujući tvrdnje o pripremanju haosa i incidenata tokom i nakon izbornog dana.
Istovremeno, u skoro 300 tekstova narativ o „obojenoj revoluciji“ korišćen je za stigmatizacije Studentske liste, opozicije, civilnog društva i nezavisnih medija, njihovim predstavljanjem kao dela spolja organizovanog pokušaja nelegitimnog preuzimanja vlasti.
Na naslovnim stranama dnevne štampe zabeleženo je više od 200 manipulativnih naslova, od kojih je tri četvrtine bilo usmereno na stigmatizaciju političkih neistomišljenika, pre svega Studentske liste, dok je svaki četvrti sadržao negativne narative o susednim zemljama, često korišćene za predstavljanje opozicije kao povezane sa navodno neprijateljski nastrojenim političkim centrima u regionu.
Neposredno pred izbore, u medijskoj grupi Adria News Network (ANN), koja okuplja medije kritički orijentisane prema vlasti, tokom procesa preuzimanja od kompanije Alpac Capital došlo je do programskih i kadrovskih promena, praćenih protivljenjem dela redakcija i odlaskom više novinara i urednika.
Medijsko tržište i distribucija
Tokom procesa preuzimanja medijske grupe od kompanije Alpac Capital usledile su i programske i kadrovske promene. Televizija Nova S obustavila je emitovanje satirično-humorističke emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ N1, „Zoran Kesić: Priče o skupoj emisiji običan izgovor, "24 minuta" od sada na Jutjubu“, 5 Septembar, 2026, https://link.crta.rs/10t, pristupljeno 2. oktobra 2026. , dok je za glavnog urednika portala Nova S imenovan dotadašnji urednik Blica Marko Stjepanović, uprkos protivljenju redakcije Cenzolovka, „Ratko Femić: Dobili smo okupacionog, oktroisanog urednika“, 9. Oktobar, 2026. https://link.crta.rs/14o, pristupljeno 17. oktobra . Novinari i urednici upozorili su na moguće ugrožavanje uređivačke nezavisnosti, dok je desetoro novinara i urednika televizije N1 napustilo televiziju Cenzolovka, „Desetoro novinara televizije N1 dalo otkaz“, 16. oktobar, 2026. https://link.crta.rs/14p, pristupljeno 17. oktobra .
Stanje političkog pluralizma na televizijama
Televizije s nacionalnom pokrivenošću
Grafikon 8.1. Neravnoteža na nacionalnim televizijama veća nego 2022, a nešto manja nego 2023.
Neravnoteža na nacionalnim televizijama veća nego 2022, a nešto manja nego 2023.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću; kampanje 2022. i 2023. i 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.2. Prednost vlasti najveća na TV Prva, opozicija u većini samo na TV Happy
Prednost vlasti najveća na TV Prva, opozicija u većini samo na TV Happy
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.3. Polovina vremena vlasti pozitivna, blizu dve petine vremena opozicije negativno
Polovina vremena vlasti pozitivna, blizu dve petine vremena opozicije negativno
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.4. Na Pinku, Prvoj i B92 opozicija negativno predstavljena i retko u aktivnoj ulozi
Na Pinku, Prvoj i B92 opozicija negativno predstavljena i retko u aktivnoj ulozi
Aktivna uloga: udeo vremena u kome se akter neposredno obraća publici.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.5. Studentskoj listi najviše vremena opozicije, ali i najnegativniji ton
Studentskoj listi najviše vremena opozicije, ali i najnegativniji ton
Ostale opozicione liste: 8 odsto vremena opozicije.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Aleksandar Vučić pre i posle ostavke na mesto predsednika Republike
Do podnošenja ostavke 27. septembra, Aleksandru Vučiću, nosiocu liste „Ujedinjena Srbija“, pripalo je 54 odsto ukupnog vremena posvećenog političkim akterima na pet televizija sa nacionalnom pokrivenošću, gotovo dvostruko više nego svim opozicionim akterima zajedno (29 odsto). Posle ostavke, od 28. septembra do 16. oktobra, njegov udeo smanjio se na 32 odsto, ali je i dalje bio veći od udela cele opozicije (27 odsto). Pad je bio najdrastičniji na RTS-u (sa 66 na četiri odsto), gde se Vučić posle ostavke pojavljivao isključivo u izbornom bloku. Na ostalim televizijama i dalje je bio prisutan i u drugim programima, poput dokumentarnih filmova „Državnik“ i „Vrhovni komandant“, koji su mu bili posvećeni, i zakupljenih termina u kojima su prenošeni stranački skupovi liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, zbog čega je na TV Happy njegov udeo porastao sa nula na 23 odsto.
Broj uključenja sa Vučićem koje su nacionalne i kablovske televizije prenosile uživo višestruko je porastao posle ostavke: sa 27 uključenja od početka izborne kampanje do podnošenja ostavke, na 78 u 19 dana posle ostavke. Prenosi na lokalnim televizijama porasli su sa 230 na 879.
Grafikon 8.6. Akteri vlasti bez negativnog tona, opozicioni pretežno negativno
Akteri vlasti bez negativnog tona, opozicioni pretežno negativno
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Predstavljanje aktera u izbornom i redovnom programu
Razlika u tonu bila je još izraženija: u informativnim emisijama 90 odsto vremena posvećenog opoziciji bilo je negativno, dok je vlast u njima bila predstavljena pozitivno u 34 odsto, a negativno u manje od jedan odsto vremena. Negativno je bilo i 41 odsto vremena posvećenog opoziciji u izbornim blokovima.
Grafikon 8.7. Ni u izbornom programu opozicija nije dobila ravnopravan prostor
Ni u izbornom programu opozicija nije dobila ravnopravan prostor
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring televizija sa nacionalnom pokrivenošću, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Izborni pluralizam na Radio-televiziji Srbije (RTS)
Grafikon 8.8. Na RTS-u udeo opozicije manji nego u kampanji 2023.
Na RTS-u udeo opozicije manji nego u kampanji 2023.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1; kampanja 2023. i 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.9. RTS je vlast i opoziciju predstavljao pretežno neutralno
RTS je vlast i opoziciju predstavljao pretežno neutralno
Aktivna uloga: udeo vremena u kome se akter neposredno obraća publici.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.10. Na RTS-u najviše vremena opozicije pripalo Evropskoj Srbiji i Studentskoj listi
Na RTS-u najviše vremena opozicije pripalo Evropskoj Srbiji i Studentskoj listi
Ostale opozicione liste: 4 odsto vremena opozicije.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.11. Na RTS-u ravnoteža samo u izbornim blokovima
Na RTS-u ravnoteža samo u izbornim blokovima
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring RTS 1, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Debatne emisije na RTS-u
Od početka kampanje do 13. oktobra RTS 1 je emitovao šest debatnih emisija „Takovska 10“, od kojih su četiri imale oznaku izbornog programa. Upravo u te četiri debate učestvovali su predstavnici izbornih lista, dok su u prve dve, bez oznake izbornog programa, učestvovali funkcioneri SNS-a i SSP-a i stručnjaci (15. septembra), odnosno isključivo bivši ambasadori (22. septembra). Lista „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“ bila je zastupljena u sve četiri debate sa predstavnicima lista, a u tri od njih vladajuća koalicija imala je po dva učesnika, uz predstavnika liste „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti“. Od opozicionih lista, Evropska Srbija i Studentska lista učestvovale su u po tri, a Autentična desnica u dve debate.
Studentska lista nije učestvovala u debati 29. septembra. Na poziv RTS-a da Ilija Srdanović, prvi kandidat na listi, učestvuje u debati sa Aleksandrom Vučićem, u odgovoru je navela da lista nije koncipirana oko jednog kandidata i zatražila preciznije informacije o temi, formatu i učesnicima, uz napomenu da će potom odlučiti ko će je predstavljati.153
Šest debatnih emisija trajalo je ukupno oko 6,3 sata, što odgovara 31 odsto ukupnog vremena koje je RTS 1 od početka kampanje posvetio političkim akterima (72.362 sekunde), odnosno 21 odsto ako se računaju samo debate sa oznakom izbornog programa.
Slučaj favorizovanja kandidata vlasti na RTS
Osim na neravnomernu zastupljenost političkih aktera, monitoring je ukazao i na slučajeve izveštavanja koji dovode u pitanje nepristrasnost javnog medijskog servisa. U izbornom bloku „Dnevnika 2“ od 12. oktobra zabeleženo je privilegovano predstavljanje v. d. predsednice Republike Ane Brnabić, uz korišćenje navoda državnih institucija i bezbednosnih službi za demantovanje optužbi u korist kandidata Aleksandra Vučića. Način izveštavanja ukazivao je na favorizovanje liste vlasti, izostanak mogućnosti da se čuje druga strana i odstupanje od načela uravnoteženog i nepristrasnog informisanja, na koje je javni medijski servis posebno obavezan. Zbog ovog slučaja Crta je podnela prijavu Regulatornom telu za elektronske medije (REM).
153 Nova.rs, „Studenti u blokadi obratili se RTS-u zbog poziva na debatu“, 27. septembar 2026, https://link.crta.rs/17o, posećeno 19. oktobra
Izborni pluralizam na kablovskim televizijama
Grafikon 8.12. Vlast dominira na Kuriru i Informeru, opozicija na N1 i Novoj S
Vlast dominira na Kuriru i Informeru, opozicija na N1 i Novoj S
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring kablovskih televizija, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.13. Informer i Kurir opoziciju predstavljaju gotovo isključivo negativno
Informer i Kurir opoziciju predstavljaju gotovo isključivo negativno
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring kablovskih televizija, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.14. Opozicija na Informeru i Kuriru gotovo nikad u aktivnoj ulozi
Opozicija na Informeru i Kuriru gotovo nikad u aktivnoj ulozi
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring kablovskih televizija, 14. septembar - 16. oktobar 2026.
Izveštavanje lokalnih televizija
Grafikon 8.15. Na lokalnim televizijama vlast pominjana jedan i po put češće od opozicije
Na lokalnim televizijama vlast pominjana jedan i po put češće od opozicije
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring deset lokalnih televizija, 18. septembar - 16. oktobar 2026.
Lokalne televizije: vlast bez negativnih, opozicija bez pozitivnih pominjanja
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring deset lokalnih televizija, 18. septembar - 16. oktobar 2026.
Grafikon 8.17. Vlast sedam puta češće u aktivnoj ulozi, na polovini televizija opozicija nijednom
Vlast sedam puta češće u aktivnoj ulozi, na polovini televizija opozicija nijednom
Broj pojavljivanja u aktivnoj ulozi (govornici). Opozicija nije govorila nijednom na pet od deset televizija.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring deset lokalnih televizija, 18. septembar - 16. oktobar 2026.
Od funkcionerske kampanje do zloupotrebe dece
Na lokalnom nivou, na televizijama TV Lav Plus, Studio B, TV Novi Pazar, TV Santos, Novosadska TV i RTV Kragujevac zabeleženi su slučajevi koji ukazuju na zloupotrebu javnih funkcija i resursa kroz promociju infrastrukturnih projekata u izborne svrhe, privilegovano predstavljanje javnih funkcionera i direktno pozivanje na glasanje za određene izborne liste. Uočeni su i prikriveno političko oglašavanje, emitovanje stranačkih skupova van predizbornog programa i korišćenje dece u političke svrhe, uključujući njihovo pojavljivanje u izbornim spotovima i prilozima o aktivnostima funkcionera. Pojedine televizije vodile su jednostranu negativnu kampanju protiv opozicionih učesnika izbora, uz uvrede i neosnovane optužbe, dok su u pojedinim slučajevima objavljivani lični podaci i podaci o zdravstvenom stanju, čime je ugrožavana privatnost pojedinaca. Zabeleženi su i slučajevi mogućeg emitovanja programa bez dozvole na Niš TV i TV Mačva.
Zbog gore nabrojanih kršenja propisa Crta je Regulatornom telu za elektronske medije (REM) podnela 18 prijava, kao i dva obaveštenja o piratskom emitovanju programa bez dozvole.
Informer TV: Intenzivna negativna kampanja uz višestruko kršenje propisa
Po broju i ozbiljnosti uočenih mogućih kršenja medijskih propisa tokom izborne kampanje posebno se izdvojila televizija Informer, koja nije uključena u monitoring medija koje sprovodi medijski regulator REM154, a koja je vodila intenzivnu, agresivnu i jednostranu negativnu kampanju protiv opozicionih učesnika izbora, pre svega Studentske liste i njenih kandidata. Izveštavanje je kontinuirano sadržalo elemente govora koji podstiče na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju155.
Istovremeno, Aleksandru Vučiću obezbeđivan je gotovo neograničen, privilegovan prostor u redovnom informativnom programu, uz nekritičko predstavljanje aktivnosti i uspeha vlasti i gotovo potpuno odsustvo drugačijih stavova, čime su narušavani principi nepristrasnog izveštavanja i medijskog pluralizma. Televizija Informer nije dosledno označavala predizborni program, dok je rezultate istraživanja javnog mnjenja objavljivala bez zakonom propisanih podataka o naručiocu, veličini uzorka i metodologiji.
Posebno se izdvojila praksa emitovanja snimaka prisluškivanih razgovora „Studentske liste“ i opozicionih aktera koje Informer predstavlja kao materijale svoje „Gledalačke obaveštajne službe“ (GOSI). Od raspisivanja izbora emitovano je najmanje 16 takvih sadržaja, među kojima su bili snimci razgovora studenata, opozicionih političara i drugih izbornih aktera, uz komentare kojima su njihovi postupci, namere ili kredibilitet predstavljani u negativnom svetlu. Poreklo zapisa nije razjašnjeno: iako naziv upućuje na to da ih dostavljaju gledaoci, u prilozima nije navedeno ko ih je, kada i na koji način napravio, niti da li su sagovornici bili svesni da se snimaju. Bez tih informacija publika nema mogućnost da proceni verodostojnost zapisa i kontekst u kojem su nastali.156
Zbog uočenih kršenja propisa u programu televizije Informer, Crta je Regulatornom telu za elektronske medije (REM) podnela ukupno devet prijava.
154 Vreme, „Četvoro članova Saveta REM-a: Bez monitoringa televizije Informer ugrožen integritet izbora“, 1. oktobar, 2026. https://link.crta.rs/13i, pristupljeno 6. oktobra 2026. Primena metodologije iz 2023. godine pre svega podrazumeva nadzor isključivo nad programom onih pružalaca medijskih usluga nad kojima je nadzor vršen uoči izborne kampanje u decembru 2023. godine, a taj uzorak obuhvata javne medijske servise, četiri televizije sa dozvolom za nacionalno pokrivanje i tri kablovske televizije: N1, Nova S i K1.
155 Na Informer TV politički neistomišljenici vlasti nazivani su „autošovinističkom gamadi“, „izdajnicima“, „plaćenicima“ i „antisrbima“, dok su kandidati Studentske liste neosnovano optuživani za prihvatanje „ustaške ideologije“ i pripremanje „krvoprolića“ i „uličnog terora“. Opozicioni akteri sistematski su predstavljani kao pretnja državi i društvu, uz činjenično neutemeljene optužbe koje prevazilaze granice legitimne političke kritike.
156 Informer TV je u martu 2025. godine, zajedno sa još četiri televizije, emitovao audio-zapis sastanka novosadskih aktivista, takođe bez podataka o tome kako je nastao. Aktivisti su zatim uhapšeni zbog sumnje na pokušaj rušenja ustavnog uređenja, a tek je iz optužnog predloga postalo poznato da je zapis nastao prisluškivanjem BIA u okviru mera koje se nisu odnosile na njih. Iako poreklo GOSI zapisa nije poznato, ovaj slučaj pokazuje zašto je to pitanje važno, Insajder, „BIA tri i po meseca prisluškivala prostorije PSG-a, a onda slučajno snimila novosadske aktiviste“, 28. Oktobar 2025, https://link.crta.rs/13j, pristupljeno 6. oktobar 2026.
Izveštavanje onlajn medija
Polarizovano predstavljanje političkih aktera
Grafikon 8.18. Portali naklonjeni vlasti: vlast pozitivno, opozicija negativno; kritički portali obrnuto, ali blaže
Portali naklonjeni vlasti: vlast pozitivno, opozicija negativno; kritički portali obrnuto, ali blaže
* Procentualni udeli izračunati su u odnosu na ukupan broj pominjanja.
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring onlajn medija, 9. septembar - 16. oktobar 2026.
Prikazivanje neistomišljenika kao izvora nasilja i nestabilnosti
Narativ o neistomišljenicima vlasti kao nasilnim i destabilizujućim akterima bio je prisutan tokom cele kampanje. Na šest portala zabeležen je u najmanje 2.700 tekstova, uključujući i desetine tekstova u kojima se eksplicitno tvrdi da opozicija i drugi nezavisni akteri planiraju da sprovode nasilje i haos tokom i nakon izbornog dana. Narativ se pojačavao u talasima, po pravilu nakon pojedinačnih incidenata ili sadržaja na društvenim mrežama koje su mediji naklonjeni vlasti intenzivno prenosili i tumačili kao dokaz nasilne prirode neistomišljenika. Najizraženiji talas zabeležen je nakon incidenata u Novom Sadu i Nišu, kada je u jednom danu objavljeno preko 170 takvih članaka.
Istovremeno, isti mediji su narativ o „obojenoj revoluciji“ koristili u skoro 300 tekstova od početka kampanje kako bi stigmatizovali svoje protivkandidate, kao i nezavisne aktere i pojedince. Učestalost objava tekstova sa ovim narativom se povećavala sa približavanjem izbornog dana. Termin je u velikoj većini tekstova korišćen kako bi se diskreditovala Studentska lista, opozicione stranke, ali i organizacije civilnog društva i nezavisni mediji. Svi ovi akteri su time predstavljani kao deo spolja organizovanog pokušaja nelegitimnog preuzimanja vlasti, uz čestu vezu sa akterima iz regiona: Hrvatskom, Kosovom i Crnom Gorom.

