Izveštaj o posmatranju prvog dela predizborne kampanje
Prva polovina kampanje za vanredne parlamentarne izbore sužava prostor za glasanje, za ravnopravnu kampanju i za posmatranje izbora - bez presedana među procesima koje je Crta pratila.
Sužavanje mogućnosti za ostvarivanje biračkog prava, slobode i ravnopravnosti aktera da sprovode kampanju i slobode građana da učestvuju u izborima - kao birači, kandidati i posmatrači - obeležilo je prvu polovinu izborne kampanje za vanredne parlamentarne izbore.
S obzirom na sistematsko ugrožavanje temelja slobodnih i poštenih izbora, uključujući i nezavisno posmatranje izbora, ova kampanja je bez presedana u poređenju sa ranijim izbornim procesima koje je Posmatračka misija Crte pratila.
Glasanje iz inostranstva
Državljani Srbije koji žive van zemlje su se u rekordnim brojevima prijavljivali da glasaju u inostranstvu. Iako se trostruko više birača prijavilo da glasa u odnosu na izbore 2023. godine, broj biračkih mesta ne prati broj prijavljenih birača u inostranstvu. U nekim zemljama neće biti otvoreno ni jedno biračko mesto iako je tu glasanje bilo moguće ranije, a sada ima prijavljenih birača. S drudge strane u Bosni i Hercegovini će biti otvoreno čak devet novih mesta, dok broj prijavljenih birača to ne opravdava u ovom trenutku. U ovom trenutku, za oko 22.000 birača drastično se ograničava mogućnost da ostvare biračko pravo.
U ovom trenutku, za oko 22.000 birača drastično se ograničava mogućnost da ostvare biračko pravo.
Međutim konačne informacije o broju birača obuhvaćenim odlukom države da ne otvori biračka mesta u nekim zemljama će se znati po zaključenju broja birača 9. oktobra. Ministarstvo spoljnih poslova nije obrazložilo odluku da ne budu otvorena biračka mesta u svim zemljama gde je bilo prijavljenih birača. Kriterijumi po kojima je doneta takva odluka nisu dostupni javnosti, kao ni informacije o broju prijavljenih birača po zemljama. Ograničenje ostvarenja biračkog prava biračima u dijaspori ogleda se i u odluci Republičke izborne komisije da glasanje u drugim vremenskim zonama bude sprovedeno po beogradskom vremenu. Time je napuštena praksa koju je RIK dosledno primenjivao na svim izborima od 2016. godine, a veliki broj birača u dijaspori biće prinuđen da glasa tokom noći ili u ranim jutarnjim časovima, čime se direktno ugrožava načelo jednakog biračkog prava. Ova odluka je doneta na osnovu presedana - potpuno novog i pogrešnog tumačenja člana 91 Zakona o izboru narodnih poslanika i njeno obrazloženje nema uporište ni u domaćim propisima ni u međunarodnim standardima.
Pritisci, nasilje i zastrašivanje
Sloboda vođenja kampanje ugrožena je opozicionima akterima, koji su izloženi protivzakonitom prisluškivanju. U prvoj polovini kampanje na TV Informer su najmanje 10 puta objavljivani materijali nastali prisluškivanjem. Inače, diskrecionom odlukom medijskog regulatora TV Informer nije obuhvaćena predizbornim monitoringom. Imajući u vidu da je neposredno uoči raspisivanja izbora otkriveno da su telefoni najmanje 14 pojedinaca - aktivista „Studentske liste“ i opozicionog narodnog poslanika - bili zaraženi najagresivnijim špijunskim softverom na svetu, Pegasusom, snimci koji nastaju i objavljuju se tokom kampanje unose sumnju da je na delu rasprostranjeno prisluškivanje. Institucije se nisu oglasile ni po jednom od ovih slučajeva.
Zabrinjavaju i akcije policije, odnosno Sektora za suzbijanje privrednog kriminala Uprave kriminalističke policije, koje su usmerene na logistiku kampanje „Studentske liste“ jer imaju oblik zastrašivanja i daju osnova za sumnju da su politički motivisane. U prvom slučaju su se inspektori pojavili bez naloga ispred magacina sa kampanjskim materijalom, a u drugom su, dve nedelje kasnije, presreli kamion koji je prevozio taj materijal.
Kampanju obeležava i nasilje i zastrašivanje građana. Posmatračka misija Crte je zabeleležila 49 incidenta širom zemlje - u proseku dva dnevno tokom prve tri nedelje kampanje. Incidenti se s odmicanjem kampanje intenziviraju. U nešto više od 24 časa dogodila su se čak četiri fizička sukoba u različitim delovima zemlje, a u jednom od njih su aktivisti liste „Ujedinjena Srbija - Aleksandar Vučić“ napali posmatrača Agencije za sprečavanje korupcije, koji je bio na zadatku i prikupljao informacije o aktivnostima liste.
Nasilne incidente prati kampanja zastrašivanja. Najviši državni zvaničnici i mediji bliski vlastima uporno šire neistine i izmišljene scenarije prema kojima politički protivnici vlasti pripremaju haos i nasilje pre, tokom i nakon izbornog dana. U pojedinim slučajevima u pripremu takvih scenarija navodno su uključene i strane obaveštajne službe. Ovakvim porukama građani se zastrašuju i obeshrabruju da učestvuju u izborima, kao birači, kandidati ili posmatrači, čime se ugrožava sloboda njihovog učešća u izbornom procesu.
U najuticajnijim online medijima bliskim vlastima bilo je skoro 1.500 objava kojima se politički protivnici vlasti, ali i nezavisni posmatrači izbora, predstavljaju kao nasilni, a ima čak i eksplicitnih predviđanja da će doći do nasilja na izborni dan - uključujući navode o „krvavom scenariju“ i pripremi „false flag“ operacija, odnosno insceniranih incidenata za koje bi odgovornost, kako se navodi, bila lažno pripisana vlastima. Dnevno su portali proizvodili u proseku sedam tekstova u kojima je aktivnost opozicionih i demokratskih aktera proglašavana „obojenom revolucijom“.
Položaj posmatrača
Posebno zabrinjava diskreditovanje i izazivanje netrpeljivosti prema nezavisnom i nepristrasnom građanskom posmatranju izbora. Podsećamo da se Srbija obavezala da održava poštene i slobodne izbore na osnovu Kopenhaškog dokumenta OEBS-a iz 1990, dok se prihvatanjem člana 25. Dokumenta iz Istanbula obavezala i da omogući posmatranje izbora. Međutim, najviši državni predstavnici i njima bliski mediji, prenošenjem informacija navodno poteklih sa marginalnih naloga na društvenim mrežama, promovišu narative da je Posmatračka misija Crte instrument strane službe, da je prikrivena politička partija, da će se na izborni dan povući, da stoji iza nasilja i da priprema osporavanje izbora. Obraćajući se javnosti povodom ostavke na funkciju predsednika Republike, Aleksandar Vučić je Posmatračku misiju Crte nazvao „najgorim učesnikom obojene revolucije“. U narednim danima usledili su pozivi da rad Crte bude zabranjen zbog navodnog protivustavnog delovanja, kao i da šef Posmatračke misije Crte i njeni članovi budu uhapšeni.
Građanska mobilizacija
U ambijentu suženog prostora za ostvarivanje biračkog prava i slobodnog i ravnopravnog učestvovanja u izborima odvija se intenzivna građanska mobilizacija usmerena na odziv birača, ali i na angažovanje građana kao posmatrača ili kontrolora. Počela je kampanja za izlaznost koju predvodi Inicijativa udruženja građana za izlaznost „Svi izlazimo!“. Zborovi građana širom Srbije sprovodili su kampanje mobilizacije građana da glasaju u dijaspori, kao i kampanje edukacije i mobilizacije građana da se uključe u kontrolu izbora.
Kampanje izbornih lista
Mobilizacione taktike liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“ su se odvijale u senci praksi koje spajaju državu i političku stranku, zloupotrebljavaju javne resurse i funkcije i vrše pritisak na birače. Svaka treća aktivnost vladajuće liste koja je zabeležena na terenu sadržala je elemente različitih zloupotreba zakona. „Studentska lista“ je demonstrirala veći mobilizacioni kapacitet u poređenju sa ostalim opozicionim izbornim listama - kako tokom akcije prikupljanja potpisa birača za podnošenje kandidature, tako i u aktivnostima koje su usledile širom zemlje.
Svaka treća aktivnost vladajuće liste koja je zabeležena na terenu sadržala je elemente različitih zloupotreba zakona.
Iako na izborima ne učestvuje veliki broj parlamentarnih opozicionih partija, na glasačkom listiću će se naći isti broj izbornih lista kao na vanrednim parlamentarnim izborima 2023 - 18. Polovina izbornih lista su manjinske. Integritet procesa kandidovanja je doveden u pitanje zabeleženim slučajevima nezakonite overe potpisa u opštinama. Liste vlasti, liste koje podržavaju vladajuću većinu i liste čija je autentičnost upitna koristile su opštinske overivače za većinu potpisa podrške. Sumnje na falsifikovanje potpisa ponovo se javljaju od 2020. godine, kada je opštinskim overivačima vraćeno ovlašćenje za overu potpisa, čime je poništena ranija primena preporuke ODIHR-a. Postoje sumnje da je nekoliko aktera zloupoterebilo povlašćen položaj manjinskih lista za kandidovanje.
Srpska napredna stranka je u kampanji zauzela javni stav da se bori protiv svih ostalih i da se svi ostali bore protiv nje iako su neke od izbornih liste njeni tradicionalni partneri već 16 godina, poput Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića ili Socijaldemokratske partije (SDP) Rasima Ljajića. Sa druge strane, „Studentska lista“ nastala je kao antipod postojećim političkim elitama i strukturama, i u javnosti nema odnos prema drugim opozicionim akterima - njihova kampanja fokusirana je na kritiku dugogodišnje vlasti SNS i njihovih partnera. Ipak, veliki broj tradicionalnih političkih partija ne učestvuje na izborimaKoalicija Narodna Srbija (NPS, NLS, EU) prikupila je potpise podrške i podnela izbornu listu, a nakon proglašenja je povukla i pružila podršku Studentskoj listi. već su podržali Studentsku listuDemokratska stranka, Zeleno-levi front, Pokret slobodnih građana, Narodni pokret Srbije, Novo lice Srbije, Ekološki ustanak, Kreni-promeni, Pokret za obnovu kraljevine Srbije, i drugi. 16 narodnih poslanika opozicije formirali su neposredno pred raspuštanje parlamenta poslaničku grupu „Poslanici uz studente - za kontrolu izbora“ (druga najveća poslanička grupa u parlamentu), kako bi uvećali broj članova stalnog sastava biračkih odbora.. Od opozicionih aktera na izborima učestvuju i dve koalicije: Evropska Srbija (SSP, SRCE, Solidarnost) i Autentična desnica (DSS, Monarhisti) - koji svoje kampanje baziraju na odnosu prema Evropskoj uniji - jedni kao jasni zagovornici, a drugi kao jasni protivnici. Na izborima učestvuju i tradicionalne partije najvećih nacionalnih manjina u Srbiji: mađarske, bošnjačke i albanske. Dve liste tvrde da zastupaju interese ruske manjine, dok istovremeno spadaju u pet izbornih lista za koje je do sada ustanovljeno da su sumnjive autentičnosti.
Prva polovina kampanje je pokazala nameru da se u izborima zamagljuju granice države i partije, a birači dovode u zabludu kako bi se stvorila nedozvoljena prednost vlasti. U trećoj nedelji kampanje su Posmatrači Crte zabeležili 70 odsto više slučajeva sa elementima zloupotrebe javnih funkcija i resursa širom Srbije u poređenju sa prvom nedeljom. Posmatrači Crte beleže širom Srbije i intenziviranje aktivnosti javnih funkcionera kako kampanja odmiče.
Predsednik Republike podneo je ostavku na polovini kampanje za vanredne parlamentarne izbore, nakon višemesečnih spekulacija koje su održavale neizvesnost o vremenu održavanja predsedničkih izbora. Mogućnost da odredi trenutak ostavke, a time utiče i na izborni kalendar i preklapanje dve kampanje, daje mu prednost u oblikovanju uslova izborne utakmice.
Mediji
Medijsko predstavljanje izbornih aktera obeležili su dominacija Aleksandra Vučića i izrazito negativan tretman Studentske liste. Na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću Vučiću je pripala polovina ukupnog vremena posvećenog političkim akterima, dok je čak 88 odsto vremena posvećenog Studentskoj listi bilo negativno.
Posebno označeni izborni program, kao i debate na nekoliko televizija, uključujući Radio-televiziju Srbije, uvedeni su u ovom periodu, dajući prostor za predstavljanje svih izbornih aktera. Međutim, primarna zastupljenost opozicije proizlazila je iz sadržaja u kojima su bili predmet izrazito negativnog predstavljanja vlasti i medija naklonjenih vlasti.
Na Radio-televiziji Srbije opozicija je imala najmanji udeo vremena među televizijama - svega 15 odsto.
Opozicionim akterima ukupno je pripala trećina vremena na svim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, ali je gotovo polovina bila obojena negativnim tonom.
Na Radio-televiziji Srbije opozicija je imala najmanji udeo vremena među televizijama - svega 15 odsto. Iako je taj udeo porastao u odnosu na period pre raspisivanja izbora, ostao je znatno ispod udela opozicije na svim posmatranim nacionalnim televizijama zajedno, kao i značajno ispod udela vremena koje je RTS davao opoziciji u prethodnim izborima.
Nezavisne institucije
U spajanju države i partije učestvuju i nezavisne institucije - Regulatorno telo za elektronske medija i Agencija za sprečavanje korupcije. U prvoj polovini kampanje ove dve institucije su izbegle da suštinski sprovode zakone, dok svojim činjenjem ili nečinjenjem stvaraju prednost vladajuće stranke u izbornoj utakmici.
Regulatorno telo za elektronske medije nije ispunjavalo zadatke iz svoje nadležnosti u dosadašnjem toku izborne kampanje. Savet REM konačno je konstituisan nakon skoro dve godine, 13 dana od momenta raspisivanja izbora, dok metodologiju monitoringa medija sprovodi na listi emitera koja ne obuhvata sve relevatne televizije. REM nakon 15 dana kampanje nije usvojio prvi izveštaj monitoringa.
Agencija za sprečavanje korupcije je restriktivno tumačila zakonske odredbe uz netransparetnu primenu obaveze da prati predsednika Republike, članove Vlade i funkcionere u izbornoj kampanji, kao i da sprovodi nadzor nad promotivnim aktivnostima vlasti. Objavljeni nalazi o praćenju funkcionera pružili su malo informacija o konkretnim aktivnostima, dok za predsednika Republike i članove Vlade nisu ni objavljeni.
Crta je od početka izborne kampanje podnela 19 prijava Agenciji za sprečavanje korupcije, od kojih se 13 odnosi na povredu Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, a šest na Zakon o sprečavanju korupcije. Dodatno, Crta je podnela i dopunu Inicijative za aktivno praćenje političkih aktivnosti Srpske napredne stranke. Do zaključenja ovog izveštaja Crti nije stigao nijedan odgovor na podnete prijave.
Obraćanja građana misiji
Od raspisivanja izbora, Posmatračkoj misije Crte se obratilo skoro 1000 građana. Najveći broj njih u vezi sa ostvarivanjem biračkog prava u inostranstvu, zatim u vezi sa zabrinutostima oko biračkog spiska, kao i u vezi sa različitim pitanjima oko ostvarenja biračkog prava.