Mediji i informisanje

Na RTS-u je vlasti pripalo 85 odsto vremena, a opoziciji 15, najmanje među televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, dok je 88 odsto vremena posvećenog Studentskoj listi bilo negativno.
11.10.2026.
27 MINUTA ČITANJA
Medijsko izveštavanje u prvoj polovini kampanje obeležila je izrazita neravnoteža u korist vlasti - kako u zastupljenosti izbornih aktera, tako i u načinu njihovog predstavljanja i mogućnosti da se neposredno obrate publici.

Na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću predstavnicima vlasti je u proširenom udarnom terminu (18.00h-24.00h) pripalo 69 odsto vremena posvećenog političkim akterima, a opoziciji 31 odsto. Razlika nije bila samo u zastupljenosti: 38 odsto vremena posvećenog vlasti bilo je pozitivno, a manje od jedan odsto negativno, dok je 42 odsto vremena posvećenog opoziciji bilo negativno. Studentska lista bila je najzastupljeniji opozicioni učesnik, ali je 88 odsto vremena koje joj je bilo posvećeno bilo negativno. Njeni predstavnici direktno su se obratili tokom svega deset odsto tog vremena.

Izveštavanje Radio-televizije Srbije (RTS) u prvoj polovini kampanje karakterisala je izrazita neravnoteža u zastupljenosti vlasti i opozicije: vlasti je pripalo 85 odsto, a opoziciji svega 15 odsto vremena što je najmanje vreme u poređenju sa drugim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću. Ovo je skoro duplo manje vremena koje je RTS opredelio opozcionim akterima u izborima u poređenju sa prvim delom kampanje 2023. godine (28 odsto), i skoro troduplo u poređenju sa 2022. (40 odsto) prema monitoringu posmatračkih misija Crte iz tih izbora. U ovom vremenskom prostoru, predstavljanje opozicije je uglavnom bilo neutralano, uz mogućnost neposrednog obraćanja publici preko izbornih blokova. Međutim, to nije značajnije promenilo ukupnu sliku. Iako su posebno označeni izborni blokovi ponudili veći stepen pluralizma u odnosu na redovni program, odnos od 64 prema 36 odsto pokazuje da ni u njima nije ostvarena stvarna ravnopravnost učesnika izbora. Uzevši u obzir potpunu dominaciju funkcionera i predstavnika vlasti u vanizbornim sadržajima, jasno je da javni servis nije ispunio svoju osnovnu dužnost da građanima obezbedi informisanje zasnovano na raznolikosti gledišta i većem broju različitih izvora.

Najuticajnije kablovske televizije i onlajn mediji pokazali su snažnu političku polarizaciju - ipak, ona nije bila simetrična. Na Informer TV i Kurir TV, kojima je Telekom bez traženja odobrenja medijskog regulatora omogućio zemaljsko emitovanje, opoziciji je bilo posvećeno gotovo isključivo negativno vreme - oko 90 odsto, dok je vlast predstavljana pretežno pozitivno i gotovo nikada negativno. Na N1 i Novoj S smer je bio suprotan, ali znatno manjeg intenziteta.

Slična asimetrija zabeležena je i u onlajn medijima: portali naklonjeni vlasti izrazito pozitivno su predstavljali vlast, a negativno opoziciju. U kritički orijentisanim portalima je bio prisutan suprotan, ali manje izražen obrazac.

Na lokalnim televizijama izveštavanje je bilo gotovo jednostrano. Vlast je bila znatno zastupljenija i predstavljana gotovo isključivo pozitivno ili neutralno, dok je 64 odsto pominjanja opozicije bilo negativno.

Polarizujuća medijska slika prelamala se i u narativima. Na portalima naklonjenim vlasti ubedljivo najzastupljeniji narativ bila je diskreditacija političkih neistomišljenika - predstavljani su kao nasilni, odgovorni za destabilizaciju zemlje, saradnici stranih interesa i spremni da vlast preuzmu nedemokratskim putem. Posebno intenzivna kampanja je vođena protiv Studentske liste. Na kritički orijentisanim portalima najzastupljeniji narativ bila je kritika vlasti, usmerena pre svega na korišćenje javnih funkcija i resursa u izborne svrhe, politički uticaj na institucije, izborne nepravilnosti, pritiske na građane i stanje medijskih sloboda.

Slični obrasci bili su prisutni i na naslovnim stranama dnevnih novina. Zabeleženo je skoro 100 manipulativnih naslova, od čega su se dve trećine odnosile na diskreditaciju političkih neistomišljenika vlasti, a 29 odsto na diskreditaciju aktera iz regiona.

Informer TV, koji je izostavljen iz monitoringa Regulatornog tela za elektronske medije, posebno se izdvojio po intenzitetu i kontinuitetu diskreditacije političkih neistomišljenika vlasti. U programu Informera je emitovano i najmanje deset snimaka prisluškivanih razgovora u vezi sa „Studentskom listom“.

Medijsko tržište i distribucija

Tokom prvog dela izborne kampanje nastavljene su promene u vlasničkoj strukturi medija i širenje medijskih portfolija pojedinih kompanija. Posebno je bilo vidljivo dalje širenje portfolija Telekoma Srbija, kompanije u većinskom državnom vlasništvu koja istovremeno ima značajnu ulogu na tržištu distribucije medijskih sadržaja. Telekom je u septembru postao stopostotni vlasnik kompanije Mondo Inc „Telekom postao stopostotni vlasnik Kurira, za direktora postavljen nekadašnji suvlasnik Srpskog telegrafa“, UNS, 14. septembar 2026, https://link.crta.rs/10o , izdavača Kurira, preuzevši preostalih 20 odsto udela od kompanije WMG Media. Za generalnog direktora Mondo Inc imenovan je Saša Milovanović, nekadašnji suvlasnik i direktor Srpskog telegrafa i nekadašnji urednik Kurira. Telekom je istovremeno pokrenuo postupak za preuzimanje kompanije River Media, izdavača televizije UNA „OTKRIVAMO Telekom Srbija potvrdio da preuzima još jednu televiziju: UNA prelazi u veliku medijsku porodicu“, Forbes, 27. Avgust 2026, https://link.crta.rs/10p . Do zaključenja ovog izveštaja postupak nije bio okončan.

Širenje mreže lokalnih medija povezanih sa izdavačima Informera i Aloa nastavljeno je i tokom izborne kampanje. Best Media Team, u vlasništvu izdavača ova dva tabloida, osnovao je u Prijepolju novu firmu Infolim, registrovanu za proizvodnju i emitovanje televizijskog programa „Firma tabloida Alo i Informer pokreće lokalni medij i u Prijepolju“, 29, septembar 2026, https://link.crta.rs/10q, pristupljeno 2. oktobra 2026. .

Promene u vlasništvu odvijale su se paralelno sa promenama u distribuciji televizijskih sadržaja. Telekom Srbija je neposredno pred početak kampanje, u okviru šestomesečne promocije, omogućio besplatan prijem oko 30 televizijskih kanala putem zemaljskog signala, među kojima su Informer TV, Kurir TV, Blic TV, K1 i Euronews Srbija. Informer TV i Kurir TV na ovaj način postali su dostupni i publici na područjima za koja nemaju dozvole Regulatornog tela za elektronske medije za zemaljsko emitovanje. Tokom kampanje, 16 medijskih i novinarskih udruženja i organizacija civilnog društva zatražilo je od Telekoma da obustavi takvo emitovanje, a od REM-a da reaguje, navodeći da ova praksa otvara pitanja zakonitosti i ravnopravnih uslova na medijskom tržištu ANEM, „Zahtev da Telekom i REM zaustave nezakonito emitovanje Informera i Kurira“, 24. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10r, pristupljeno 2. ktobra, 2026. .

Istovremeno su zabeležene promene u medijima Adria News Networka (ANN), koji obuhvata N1 Srbija, Nova S, Nova.rs, dnevni list Danas i nedeljnik Radar. Portugalski Alpac Capital dogovorio je tokom 2026. godine kupovinu ANN-a od United Group, a novo rukovodstvo preuzelo je direktorske funkcije dok postupak preuzimanja još nije bio regulatorno okončan. N1, „Alpak kapital preuzeo N1, TV Novu, Nova.rs, Radar, Danas: Smenjeni svi direktori“, 17 Avgust, 2026, https://link.crta.rs/10s, pristupljeno 2. ktobra 2026. Uoči početka izborne kampanje Nova S odlučila je da ne nastavi emitovanje emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“, koja se kroz komediju i satiru bavi društveno-političkim dešavanjima u Srbiji. Novo rukovodstvo odluku je obrazložilo ekonomskim i komercijalnim razlozima, dok su autori emisije odluku doveli u vezu sa predizbornim periodom N1, „Zoran Kesić: Priče o skupoj emisiji običan izgovor, „24 minuta“ od sada na Jutjubu“, 5 Septembar, 2026, https://link.crta.rs/10t, pristupljeno 2. oktobra 2026. . Prema navodima medija, novi menadžment N1 i TV Nova je zatražio od REM-a dozvolu za emitovanje u Srbiji. Cenzolovka, „Menadžment N1 nije obavestio regulatora u Luksemburgu o zahtevu da dobije dozvolu za emitovanje u Srbiji“, 5. oktobar, 2026, https://link.crta.rs/12y, pristupljeno 6. oktobra 2026.

Tokom kampanje usledila je i promena na čelu portala Nova.rs. Mihailo Jovićević napustio je 17. septembra mesto glavnog i odgovornog urednika Nova.rs http://nova.rs, „Mihailo Jovićević više nije urednik portala Nova.rs http://nova.rs“, 16. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10v, pristupljeno 2. oktobra 2026. portala Nova.rs. Sindikat zaposlenih i ANEM Nova.rs http://nova.rs, „Sindikat Nova.rs i Radara: Smena glavnog urednika Mihaila Jovićevića uznemirujuća, razrešen u trenutku kad je sajt najuspešniji“, 17. Septembar, 2026, https://link.crta.rs/10w, pristupljeno 2. Oktobra 2026. , izrazli su zabrinutost zbog mogućih posledica kadrovskih promena po kritičko novinarstvo u predizbornom periodu ANEM, „Kadrovske promene u Nova.rs su pritisak na kritičko novinarstvo pred izbore“, 17. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10x, pristupljeno 2. oktobra, 2026. , a novinari i zaposleni Nova.rs upozorili su da novi menadžment, prema njihovim navodima, namerava da angažuje novinare iz medija naklonjenih vlasti. Cenzolovka, „Novinari i zaposleni na Nova.rs: Novi menadžment bi na mala vrata da uvede režimske novinare i SNS reklame na naš sajt. Našim imenima pružamo otpor“, 1. oktobar 2026, https://link.crta.rs/10y, pristupljeno 2. oktobra 2026.

Tokom prvog dela kampanje zabeleženo je više digitalnih incidenata koji su pogodili nezavisne i kritički orijentisane medije. Pojavili su se klonirani sajtovi N1 i Vremena ANEM, „ANEM ALARM: Klonirani sajtovi N1 i Vreme“, 24. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10z, prostupljeno 2. oktobra 2026. , koji su oponašali njihove nazive i vizuelni identitet, dok su VranjeNews, Mašina i pojedini lokalni mediji prijavili sajber i botovske napade ANEM, „ANEM ALARM: Mašina i lokalni mediji na meti sajber napada“, 28. Septembar, 2026, https://link.crta.rs/110, pristupljeno 2. oktobra 2026. koji su ometali njihov rad ili ugrožavali naloge na društvenim mrežama.

Stanje političkog pluralizma na televizijama

Televizijsko izveštavanje tokom prvog dela kampanje karakterisala je izražena neravnoteža u zastupljenosti vlasti i opozicije. Obrasci izveštavanja razlikovali su se između televizija sa nacionalnom pokrivenošću i kablovskih televizija, kao i između pojedinačnih kanala.

Pluralizam na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću

Na pet televizija sa nacionalnom pokrivenošću (Radio-televizija Srbije i četiri komercijalne televizije, TV Pink, TV Prva, TV B92 i TV Happy) neravnoteža u zastupljenosti i predstavljanju izbornih aktera je bila izražena. Predstavnicima vlasti pripalo je 69 odsto ukupnog vremena posvećenog političkim akterima, dok je opoziciji pripalo 31 odsto.

Grafikon 8.1. Udeo u ukupnom vremenu namenjenom političkim akterima

Udeo vladajuće većine i opozicije u ukupnom političkom vremenu na nacionalnim televizijama

Vladajuća većinaOpozicija
69% 31% Ukupno političko vreme 69% 31% Ukupno političko vreme

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Neravnoteža je bila prisutna na gotovo svim pojedinačnim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, ali u različitom intenzitetu. Najizraženija je bila na RTS-u, gde je vlasti pripalo 85 odsto vremena, a opoziciji 15 odsto. Sledi TV Pink sa odnosom 80 prema 20 odsto, TV Prva sa 76 prema 24 odsto i TV B92 sa 72 prema 28 odsto u korist vlasti. TV Happy predstavlja izuzetak, jer je u posmatranom periodu celokupno vreme namenjeno političkim akterima pripalo opoziciji. Centralna informativna emisija TV Happy emituje se u 16.30 i stoga nije obuhvaćena monitoringom proširenog udarnog termina (18.00-24.00). U posmatranom periodu monitoringom TV Happy obuhvaćena je samo emisija „Aktuelnosti“, u kojoj su gostovali predstavnici Mi - Glas naroda, POKS-a, Pokreta Mi snaga naroda i Novog DSS-a, dok predstavnika Studentske liste ili Evropske Srbije nije bilo.

Grafikon 8.2. Udeo u ukupnom vremenu namenjenom političkim akterima po televizijama sa nacionalnom pokrivenošću

Udeo vladajuće većine i opozicije po nacionalnim televizijama

Vladajuća većinaOpozicija
100% TV Happy 72% 28% TV B92 76% 24% TV Prva 80% 20% TV Pink 85% 15% RTS 1 100% TV Happy 72% 28% TV B92 76% 24% TV Prva 80% 20% TV Pink 85% 15% RTS 1

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Razlika između dva politička bloka bila je vidljiva i u načinu njihovog predstavljanja. Od ukupnog vremena posvećenog vlasti, 61 odsto bilo je neutralno, 38 odsto pozitivno. Kod opozicije, 53 odsto vremena bilo je neutralno, 42 odsto negativno, a pet odsto pozitivno. Neravnoteža se tako nije ogledala samo u količini medijskog prostora, već i u načinu predstavljanja političkih konkurenata.

Grafikon 8.3. Raspodela izveštavanja o predstavnicima vladajuće većine i opozicije prema tonu i ulozi

Ton i uloga u izveštavanju nacionalnih televizija

NegativnoNeutralnoPozitivnoAktivnaPasivna
Ton izveštavanja 42,0% 53,0% 5,0% Opozicija 61,0% 38,0% 0,8% Vladajuća većina Uloga u prilogu 52% 48% Opozicija 68% 32% Vladajuća većina Ton izveštavanja 42,0% 53,0% 5,0% Opozicija 61,0% 38,0% 0,8% Vladajuća većina Uloga u prilogu 52% 48% Opozicija 68% 32% Vladajuća većina

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Kada se podaci posmatraju po pojedinačnim televizijama, razlike u tonalitetu postaju još izraženije. Na komercijalnim televizijama vlast je predstavljana bez negativnog tonaliteta ili sa njegovim zanemarljivim udelom, dok je pozitivno izveštavanje činilo 35 odsto vremena na Pinku, 52 odsto na Prvoj i 50 odsto na B92. Istovremeno, izveštavanje o opoziciji na ovim televizijama bilo je dominantno negativno: 83 odsto vremena na Pinku, 81 odsto na Prvoj i 68 odsto na B92. RTS je pokazivao drugačiji obrazac, izveštavanje o oba politička bloka bilo je pretežno neutralno, ali je negativan tonalitet bio zastupljeniji kod opozicije (13 odsto) nego kod vlasti (tri odsto), dok je pozitivan tonalitet u oba slučaja činio 21 odsto vremena. Na TV Happy, u okviru emisije obuhvaćene monitoringom, opozicija je predstavljena isključivo neutralno.

Grafikon 8.4. Raspodela izveštavanja o predstavnicima vladajuće većine i opozicije prema tonu po televizijama

Ton izveštavanja o vlasti i o opoziciji, po nacionalnim televizijama

NegativnoNeutralnoPozitivno
Izveštavanje o vlasti nema zabeleženog izveštavanja TV Happy 50% 50% TV B92 47% 52% 1% TV Prva 65% 35% TV Pink 76% 21% 3% RTS 1 Izveštavanje o opoziciji 100% TV Happy 68% 25% 7% TV B92 81% 12% 7% TV Prva 83% 16% 1% TV Pink 13% 66% 21% RTS 1 Izveštavanje o vlasti nema zabeleženog izveštavanja TV Happy 50% 50% TV B92 47% 52% 1% TV Prva 65% 35% TV Pink 76% 21% 3% RTS 1 Izveštavanje o opoziciji 100% TV Happy 68% 25% 7% TV B92 81% 12% 7% TV Prva 83% 16% 1% TV Pink 13% 66% 21% RTS 1

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Prisustvo u programu nije nužno značilo i mogućnost političkih aktera da se neposredno obrate publici. Predstavnici vlasti direktno su govorili tokom 68 odsto vremena koje im je bilo posvećeno, dok je kod opozicije taj udeo iznosio 52 odsto. Značajan deo vidljivosti opozicije proizilazio je iz sadržaja u kojima su o njoj govorili drugi politički akteri, novinari ili sagovornici.

Među opozicionim izbornim učesnicima posebno se izdvajala Studentska lista, kojoj je pripalo 41 odsto vremena posvećenog opoziciji. Međutim, 88 odsto vremena posvećenog listi bilo je negativnog, devet odsto neutralnog, a tri odsto pozitivnog tonaliteta, dok su njeni predstavnici neposredno govorili tokom deset odsto vremena koje im je bilo posvećeno.

Grafikon 8.5. Udeo u vremenu namenjenom opoziciji, ton izveštavanja i uloga u izveštavanju

Zastupljenost, ton i uloga opozicionih lista na nacionalnim televizijama

NegativnoNeutralnoPozitivnoAktivnaPasivna
Ton izveštavanja Zastupljenost 34% 66% Pokret snaga Srbije 1% 7% 93% Izbor naroda 3% 16% 71% 13% Evropska Srbija 9% 100% Pokret - Mi snaga naroda 9% 89% 10% 1% Autentična desnica 14% 98% 2% Mi - Glas iz naroda 19% 88% 9% 3% Studentska lista 41% Uloga u prilogu 73% 27% Pokret snaga Srbije 85% 15% Izbor naroda 67% 33% Evropska Srbija 95% 5% Pokret - Mi snaga naroda 89% 11% Autentična desnica 97% 3% Mi - Glas iz naroda 10% 90% Studentska lista Ton izveštavanja 34% 66% Pokret snaga Srbije 93% 7% Izbor naroda 71% 16% 13% Evropska Srbija 100% Pokret - Mi snaga naroda 89% 1% 10% Autentična desnica 98% 2% Mi - Glas iz naroda 88% 9% 3% Studentska lista Uloga u prilogu 73% 27% Pokret snaga Srbije 85% 15% Izbor naroda 67% 33% Evropska Srbija 95% 5% Pokret - Mi snaga naroda 89% 11% Autentična desnica 97% 3% Mi - Glas iz naroda 90% 10% Studentska lista

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Aleksandar Vučić bio je pojedinačno najzastupljeniji politički akter na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću, sa 49 odsto ukupnog vremena namenjenog svim političkim akterima. Posebno izražen kontrast u medijskom tretmanu uočljiv je između nosioca liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića i Ilije Srdanovića, prvog na „Studentskoj listi“. Dok je 38 odsto vremena posvećenog Vučiću na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću bilo pozitivno, bez negativnog tonaliteta, kod Srdanovića je bio gotovo isključivo negativan tretman (90 odsto). Razlika je bila vidljiva i u načinu na koji su dvojica kandidata dolazila do publike. Vučić je neposredno govorio tokom 70 odsto vremena koje mu je bilo posvećeno, dok je kod Srdanovića taj udeo iznosio osam odsto, a najveći deo njegove vidljivosti činili su sadržaji u kojima su o njemu govorili drugi.

Izborni i redovni program u proširenom udarnom terminu

Raspodela vremena namenja političkim akterima vlasti i opozicije razlikovala se prema vrsti programa. U posebno označenim izbornim sadržajima na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću vlasti je pripalo 63 odsto, a opoziciji 37 odsto vremena, dok je u redovnom informativnom i redovnom programu odnos iznosio 71 prema 29 odsto.

Razlika je bila još izraženija u tonalitetu: udeo pozitivnog predstavljanja opozicije bio je znatno veći u izbornim blokovima nego u redovnom programu.

U izbornim blokovima 16 odsto vremena posvećenog opoziciji bilo je pozitivno i 41 odsto negativno, dok je van njih pozitivno izveštavanje činilo svega dva odsto, a negativno 42 odsto. Izborni blokovi tako stvaraju sliku većeg političkog pluralizma, nego redovni program, u kojem je obrazac predstavljanja opozicije bio znatno nepovoljniji150.

150  Izborni blok predstavlja deo programa namenjen predstavljanju izbornih lista, u okviru kojeg redakcije mogu samostalno pripremati priloge ili emitovati materijale koje im izborne liste dostave za potrebe svog predstavljanja.

Pluralizam na Radio-televiziji Srbije (RTS)

Izborna kampanja počela je nakon višemesečne izrazite neravnoteže u centralnoj informativnoj emisiji javnog medijskog servisa, Dnevniku 2 RTS-a. „Vladajuća većina je u posmatranom periodu (april-avgust 2026) dobila 96 odsto programskog vremena posvećenog domaćim političkim akterima, uz pretežno pozitivan (40 odsto) ili neutralan (60 odsto) ton izveštavanja.“, Posmatračka misija Crte, Kampanja pre raspisivanja, https://crta.rs/wp-content/uploads/2026/09/EOM1-SR-Kampanja-pre-raspisivanja_4-updated.pdf Iako smanjena sa početkom kampanje, neravnoteža je ostala izražena i u prvoj polovini kampanje u proširenom udarnom terminu.

Predstavnicima vlasti je pripalo 85 odsto, a opoziciji 15 odsto vremena posvećenog izbornim akterima.

Od vremena posvećenog vlasti 76 odsto bilo je neutralno, 21 odsto pozitivno i tri odsto negativnog tonaliteta, dok je kod opozicije odnos iznosio 66 odsto neutralnog, 21 odsto pozitivnog i 13 odsto negativnog.

Razlika je postojala i u mogućnosti neposrednog obraćanja publici. Predstavnici vlasti direktno su govorili tokom 77 odsto vremena koje im je bilo posvećeno, naspram 69 odsto kod opozicije.

Grafikon 8.6. Raspodela izveštavanja o vladajućoj većini i opoziciji prema tonu i ulozi na RTS 1

Ton i uloga u izveštavanju Radio-televizije Srbije

NegativnoNeutralnoPozitivnoAktivnaPasivna
Ton izveštavanja 13% 66% 21% Opozicija 76% 21% 3% Vladajuća većina Uloga u prilogu 69% 31% Opozicija 77% 23% Vladajuća većina Ton izveštavanja 13% 66% 21% Opozicija 76% 21% 3% Vladajuća većina Uloga u prilogu 69% 31% Opozicija 77% 23% Vladajuća većina

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Na RTS-u je najveći deo vremena posvećenog opoziciji pripao listi „Evropska Srbija“ (65 odsto). „Studentskoj listi“ pripalo je 14 odsto, „Autentičnoj desnici“ devet odsto, dok je „Pokret snaga Srbije“ dobio četiri odsto. Preostalih osam odsto vremena pripalo je manjinskim strankama koje nisu u vlasti i drugim predstavnicima opozicije koji ne učestvuju na izborima.

Uvođenje izbornog dela programa uveo je promene u tonalitetu izveštavanja prema opoziciji i povećao aktivnu ulogu direktnog obraćanja publici. Sve opozicione liste su imale zastupljen pozitivan tonalitet, dok su jedino Studentska lista i Evropska Srbija imale udeo negativnog tonaliteta. (Grafikon 8.7)

Grafikon 8.7. Udeo u vremenu namenjenom opoziciji, ton izveštavanja i uloga u izveštavanju na RTS 1

Zastupljenost, ton i uloga opozicionih lista na RTS-u

NegativnoNeutralnoPozitivnoAktivnaPasivna
Ton izveštavanja Zastupljenost 100% Čuvari Sandžaka - SDA Sandžaka 1% 64% 36% Ćale ovo je za tebe - Petar Đurić 1% 35% 65% Pokret snaga Srbije 4% 48% 52% Autentična desnica 9% 6% 50% 44% Studentska lista 14% 15% 75% 10% Evropska Srbija 65% Uloga u prilogu 46% 54% Čuvari Sandžaka - SDA Sandžaka 36% 64% Ćale ovo je za tebe - Petar Đurić 81% 19% Pokret snaga Srbije 83% 17% Autentična desnica 68% 32% Studentska lista 72% 28% Evropska Srbija Ton izveštavanja 100% Čuvari Sandžaka - SDA Sandžaka 64% 36% Ćale ovo je za tebe - Petar Đurić 35% 65% Pokret snaga Srbije 48% 52% Autentična desnica 50% 44% 6% Studentska lista 75% 15% 10% Evropska Srbija Uloga u prilogu 46% 54% Čuvari Sandžaka - SDA Sandžaka 36% 64% Ćale ovo je za tebe - Petar Đurić 81% 19% Pokret snaga Srbije 83% 17% Autentična desnica 68% 32% Studentska lista 72% 28% Evropska Srbija

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

U prvom delu kampanje Aleksandar Vučić bio je ubedljivo najzastupljeniji pojedinačni politički akter na RTS-u, sa 52 odsto ukupnog vremena namenjenog svim političkim akterima. Najveći deo vremena posvećenog Vučiću bio je neutralnog tonaliteta (79 odsto), dok je 21 odsto bilo pozitivno. Istovremeno, Vučić je tokom 79 odsto vremena bio u aktivnoj ulozi, odnosno imao je priliku da se neposredno, u prvom licu, obrati publici. Od početka kampanje zabeleženo je 16 njegovih direktnih uključenja u program RTS-a, među kojima su bila i dva intervjua. Jedan je realizovan kroz direktno uključenje razgovora iz Jutarnjeg programa Radio Beograda u Jutarnji dnevnik RTS-a, dok je drugi emitovan u emisiji „Za stolom sa Apostolom“, na dan kada je Vučić podneo ostavku na mesto predsednika Srbije.

Upotreba ostavke Aleksandra Vučića za povećanje vidljivosti izborne liste

Aleksandar Vučić je 27. septembra podneo ostavku na funkciju predsednika Republike. Tog dana RTS mu je posvetio oko 130 minuta programa, odnosno više od dva sata. Intervju u emisiji „Za stolom sa Apostolom“, posvećen predstojećoj ostavci, trajao je 74 minuta, a Dnevnik 2, produžen sa uobičajenih 30 na 88 minuta, posvetio mu je približno 56 minuta, odnosno 64 odsto trajanja, uključujući dva direktna obraćanja uživo. U poslednjem obraćanju u svojstvu predsednika Republike Vučić je pozivao građane da glasaju za listu Ujedinjena Srbija, navodeći da je „jedino glas za Ujedinjenu Srbiju“ glas protiv njegovih političkih protivnika.

Odnos predstavljanja u izbornom i redovnom programu u proširenom udarnom terminu RTS-a

Na javnom medijskom servisu neravnoteža u raspodeli vremena bila je znatno izraženija u redovnom nego u izbornom delu programa. U redovnim informativnim i drugim sadržajima predstavnicima vlasti pripalo je 94 odsto vremena namenjenog političkim akterima, a opoziciji svega šest odsto.

Pritom, vreme zabeleženo za opoziciju u redovnom programu potiče iz debatne emisije, Takovska 10, emitovane 15. septembra, u kojoj je, pored predstavnika vlasti Siniše Malog, učestvovao predstavnik opozicije Dušan Nikezić, potpredsednik Stranke slobode i pravde, kao i Miloš Nenezić, predsednik Unije poslodavaca Srbije, i Veljko Mijušković, profesor Ekonomskog fakulteta. Bez ovog pojedinačnog programskog sadržaja, prisustvo opozicije u redovnom programu bilo bi zanemarljivo. Pored ove, RTS je u prvom delu kampanje organizovao još jednu debatu u kojoj su učestvovali predstavnici vlasti i opozicije: Marina Raguš, sa liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, Zdravko Ponoš, sa liste „Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš“, i Snežana Paunović, sa liste „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti“. Studenstka lista nije se odazvala na poziv u ovoj debati. Emisija „Takovska 10“ emitovana je i 22. septembra, ali ta emisija nije bila posvećena izborima, već međunarodnoj politici, a njeni gosti bili su diplomate Dragana Filipović, Dušan Spasojević i Zoran Milivojević. Takođe, RTS je pozvao i Aleksandra Vučića, Iliju Srdanovića i direktorku Crte, Vukosavu Crnjanski na predizbornu debatu. Ilija Srdanović odgovorio je kritikom RTS-a zbog dosadašnjeg odsustva kandidata Studentske liste iz programa, a Crta je odbila učešće navodeći da je posmatrač izbora, a ne učesnik izborne trke.

U posebno označenim izbornim blokovima odnos je bio uravnoteženiji, ali je prednost vlasti ostala izražena: predstavnicima stranaka vlasti pripalo je 64 odsto, a opozicionim strankama 36 odsto vremena. Razlika između izbornog i redovnog programa tako pokazuje da se veći stepen pluralizma ostvarivao prvenstveno kroz posebno izdvojene izborne sadržaje, dok je u redovnom programu RTS-a gotovo celokupan prostor namenjen političkim akterima pripadao vlasti.

Pluralizam na kablovskim kanalima

Četiri kablovske televizije bile su izrazito polarizovane. Zbirno, predstavnicima vlasti pripalo je 60 odsto, a opoziciji 40 odsto vremena posvećenog političkim akterima, ali ovaj odnos prikriva različite obrasce izveštavanja. Na Informer TV i Kurir TV vlast je dobijala oko tri četvrtine vremena (69 i 74 odsto), dok je na N1 i Novoj S dve trećine vremena pripalo opoziciji (64 i 66 odsto).

Razlike su bile posebno izražene u tonalitetu izveštavanja.

Na Informer TV i Kurir TV vlast je predstavljana pretežno pozitivno (61 i 56 odsto vremena), a gotovo nikada negativno. Opoziciji je bilo posvećeno gotovo isključivo negativno vreme (92 i 88 odsto).

Na N1 i Novoj S smer izveštavanja bio je suprotan, ali znatno manjeg intenziteta. Vlast je predstavljana negativno u 37, odnosno u 41 odsto vremena, a pozitivno 14, odnosno osam odsto. Opozicija je na N1 i Novoj S bila predstavljana pretežno neutralno (73 odsto, 63 odsto) i pozitivno (23, odnosno 34 odsto).

Grafikon 8.8. Ton izveštavanja na kablovskim televizijama

Ton izveštavanja o vlasti i o opoziciji, po kablovskim televizijama

NegativnoNeutralnoPozitivno
Izveštavanje o vlasti 41% 51% 8% TV Nova S 37% 49% 14% TV N1 44% 56% TV Kurir 39% 61% TV Informer Izveštavanje o opoziciji 63% 34% 3% TV Nova S 4% 73% 23% TV N1 88% 12% TV Kurir 92% 8% TV Informer Izveštavanje o vlasti 41% 51% 8% TV Nova S 37% 49% 14% TV N1 44% 56% TV Kurir 39% 61% TV Informer Izveštavanje o opoziciji 63% 34% 3% TV Nova S 73% 23% 4% TV N1 88% 12% TV Kurir 92% 8% TV Informer

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Slične razlike postojale su i u mogućnosti neposrednog obraćanja publici. Na Informeru su predstavnici vlasti neposredno govorili tokom 70 odsto vremena koje im je bilo posvećeno, a opozicija tokom svega 11 odsto, dok je na Kuriru taj odnos iznosio 58 prema četiri odsto, pa je opozicija na ovim televizijama gotovo u potpunosti predstavljana u pasivnoj ulozi. Na N1 i Novoj S opozicija je češće od vlasti dobijala priliku da govori neposredno (60 i 43 odsto svog vremena, naspram 40 i 17 odsto kod vlasti).

Predizborne debate organizuje i televizija N1, koji je tokom prvog perioda kampanje emitovala dve takve emisije. Promenu u odnosu na prethodni period predstavlja i učešće predstavnika vlasti, posebno SNS-a, u programu N1, nakon višegodišnjeg perioda tokom kojeg predstavnici najveće vladajuće stranke nisu gostovali na ovoj televiziji. Prva emisija je bila posvećena obrazovanju, a u njoj su učestvovale Ana Brnabić, dosadašnja predsednica Narodne skupštine i treća na listi „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, i Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu i devedeseta na listi „Studentska lista - Studenti pobeđuju“. U drugoj predizbornoj debati učestvovali su Siniša Mali, ispred liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, Dušan Nikezić, ispred liste „Evropska Srbija“, i Dušan Bajatović, ispred liste „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti“. Debata je bila posvećena državnom zaduživanju, odnosno pitanju da li se pozajmljena sredstva koriste za investicije ili za finansiranje tekuće potrošnje.

Direktni prenosi obraćanja kao prednost u kampanji: Aleksandar Vučić u odnosu na druge državne funkcionere

Aleksandar Vučić bio je najzastupljeniji pojedinačni politički akter u televizijskom programu tokom prvog dela kampanje za parlamentarne izbore. Kao nosilac i prvi kandidat izborne liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, u kampanji je do 27. septembra učestvovao istovremeno obavljajući funkciju predsednika Republike.

Izražena zastupljenost Aleksandra Vučića u televizijskom prostoru nije se ogledala samo u ukupnom vremenu koje mu je bilo posvećeno, već i u direktnom pristupu publici: do trenutka kada je podneo ostavku na mesto predsednika, odnosno tokom prvih 19 dana kampanje, nacionalne i televizije koje se emituju putem kabla su njegova obraćanja uživo prenosile 27 puta. U istom periodu uživo su prenošena obraćanja predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić i ministra finansija Siniše Malog pet odnosno četiri puta, dok ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić nije imao nijedno obraćenje u prvih 19 dana kampanje.

Informer: obrazac diskreditacije političkih neistomišljenika i promocije nosioca vladajuće liste

Informer TV, koji nije uključen u monitoring medija koje sprovodi medijski regulator REM Medijski tekst: Vreme, „Četvoro članova Saveta REM-a: Bez monitoringa televizije Informer ugrožen integritet izbora, 1. oktobar, 2026. https://link.crta.rs/13i, pristupljeno 6. oktobra 2026. Primena metodologije iz 2023. godine pre svega podrazumeva nadzor isključivo nad programom onih pružalaca medijskih usluga nad kojima je nadzor vršen uoči izborne kampanje u decembru 2023. godine, a taj uzorak obuhvata javne medijske servise, četiri televizije sa dozvolom za nacionalno pokrivanje i tri kablovske televizije: N1, Nova S i K1. , posebno se izdvojio po kontinuiranom diskreditujućem, omalovažavajućem i često uvredljivom predstavljanju političkih neistomišljenika vlasti. Nije reč o pojedinačnim incidentima ili izjavama gostiju: isti pristup ponavljao se tokom različitih dana, u različitim emisijama i prema različitim političkim akterima, a u izrazito negativnom predstavljanju aktivno su učestvovali i voditelji i urednici televizije, kroz pogrdne kvalifikacije, etiketiranje, ismevanje i personalizovane napade.

Posebno intenzivno targetiranje bilo je usmereno prema Iliji Srdanoviću, prvom kandidatu Studentske liste. Primera radi, njegovo nacionalno izjašnjavanje korišćeno je kao osnov za diskreditaciju, a 17. i 18. septembra u različitim emisijama nazivan je „osvedočenim nasilnikom“, „moralnom nakazom“ i „ljudskom splačinom“, kao i „proverenim kadrom ozloglašenog kavačko-milogorskog režima iz Crne Gore“. Tokom više dana Informer TV emitovao je i serijal „Spisak sumnjivih lica“ o kandidatima Studentske liste, u kojem su podaci iz njihovog profesionalnog i privatnog života, političke veze i javni stavovi povezivani sa optužbama i negativnim kvalifikacijama, bez jasnog razlikovanja činjenica, nepotvrđenih tvrdnji i vrednosnih interpretacija i bez prostora kandidatima da odgovore. Isti pristup nastavljen je i 30. septembra, kada je u dve emisije emitovan prilog u kojem je tvrđeno da predstavnici liste „po gebelovskom receptu targetiraju i žigošu svakoga ko misli drugačije“.

Posebno se izdvojila praksa emitovanja snimaka prisluškivanih razgovora „Studentske liste“ i opozicionih aktera koje Informer predstavlja kao materijale svoje „Gledalačke obaveštajne službe“ (GOSI). Od raspisivanja izbora emitovano je najmanje deset takvih sadržaja, među kojima su bili snimci razgovora studenata, opozicionih političara i drugih izbornih aktera, uz komentare kojima su njihovi postupci, namere ili kredibilitet predstavljani u negativnom svetlu. Poreklo zapisa nije razjašnjeno: iako naziv upućuje na to da ih dostavljaju gledaoci, u prilozima nije navedeno ko ih je, kada i na koji način napravio, niti da li su sagovornici bili svesni da se snimaju. Bez tih informacija publika nema mogućnost da proceni verodostojnost zapisa i kontekst u kojem su nastali.

Pitanje porekla sličnih zapisa otvaralo se i ranije. Informer TV je u martu 2025. godine, zajedno sa još četiri televizije, emitovao audio-zapis sastanka novosadskih aktivista, takođe bez podataka o tome kako je nastao. Aktivisti su zatim uhapšeni zbog sumnje na pokušaj rušenja ustavnog uređenja, a tek je iz optužnog predloga postalo poznato da je zapis nastao prisluškivanjem BIA u okviru mera koje se nisu odnosile na njih. Iako poreklo GOSI zapisa nije poznato, ovaj slučaj pokazuje zašto je to pitanje važno, Insajder, „BIA tri i po meseca prisluškivala prostorije PSG-a, a onda slučajno snimila novosadske aktiviste“, 28. Oktobar 2025, https://link.crta.rs/13j, pristupljeno 6. oktobar 2026.

Istovremeno, Aleksandar Vučić je na Informer TV dobijao intenzivan neposredan pristup publici i izrazito afirmativno predstavljanje. Neposredno pred njegovo obraćanje Generalnoj skupštini UN emitovan je intervju sa njegovim roditeljima, u kojem su govorili o ponosu na sina, njegovim uspesima i „borbi za Srbiju“, a govor je najavljivan kao „istorijski“. Intenzitet promocije posebno je bio vidljiv nakon ostavke: od 28. do 30. septembra zabeleženo je 28 direktnih uključenja sa njegovih aktivnosti, uključujući kampanjske događaje i obilaske infrastrukturnih radova. Nijedno nije bilo označeno kao deo izbornog programa, pa su njegove poruke, uključujući kampanjske, prenošene u velikom obimu u redovnom programu i bez novinarskog posredovanja.

Obrazac diskreditacije nije ostao samo na televizijskom formatu, već je bio i široko prisutan i na portalu Informer: za 22 dana kampanje na ovom portalu objavljeno je skoro 900 tekstova u kojima se diskredituju politički neistomišljenici vlasti. Pedstavljani su kao nasilni i kao pretnja stabilnosti zemlje, povezivani sa „rušenjem države“, stranim interesima i delovanjem stranih službi, dok je u nizu tekstova najavljivano ili sugerisano da pripremaju nerede i nasilje tokom izborne noći i nakon izbora, pa i „krvoproliće“ i „građanski rat“. Takvi sadržaji često su bili praćeni izrazito pogrdnim i stigmatizujućim kvalifikacijama, uključujući „ustaše“, „fašiste“, „izdajnike“, „monstrume“ i „bolesnike“.

Posebno izražen bio je okvir u kojem su izbori predstavljani kao izbor između stabilnosti koju garantuje Vučić i nasilja i haosa koje donose njegovi neistomišljenici. Diskreditacija je uključivala i otvoreno stigmatizujuće formulacije: pojedini akteri označavani su kao „ustaše“, „fašisti“ i „izdajnici“, dok su za druge korišćene formulacije poput „monstrumi“, „bolesnici“ i „ovo je već za psihijatriju“.

Crta je podnela tri prijave REM-u zbog sadržaja emitovanih tokom izborne kampanje na Informer TV, ukazujući, između ostalog, na jednostrano i negativno izveštavanje, govor mržnje, povrede dostojanstva i privatnosti i prikrivenu predizbornu promociju.

Izveštavanje lokalnih televizija

I na lokalnim televizijama Uzorak lokalnih televizija obuhvata: TV Mačva, TV Lav plus, TV 5 Užice, TV V5 Valjevo, TV Santos, Niš TV, Studio B, Novosadsku TV, RTV Kragujevac i TV Novi Pazar. bio je uočljiv trend neravnoteže u zastupljenosti vlasti i opozicije. Od ukupnog broja zabeleženih pominjanja političkih aktera, predstavnicima vladajuće većine pripalo je 63 odsto, a predstavnicima opozicije 37 odsto pominjanja. Vlast je predstavljana gotovo isključivo pozitivno ili neutralno - 58 odsto pominjanja bilo je pozitivno, a 42 odsto neutralno, uz samo jedno negativno pominjanje. Nasuprot tome, 64 odsto pominjanja opozicije bilo je negativno, 36 odsto neutralno, a samo jedno pozitivno.

Najviše se govorilo o Aleksandru Vučiću i Studentskoj listi. Aleksandar Vučić, nosilac liste Ujedinjena Srbija je u skoro dve trećine pominjanja predstavljen pozitivno, a Studentski pokret u 82 odsto negativno. Ilija Srdanović, prvi kandidat sa Studentske liste predstavljen je negativno u 62 odsto pominjanja, a nijednom pozitivno. Lista Rasima Ljajića, treća po broju pominjanja, pojavljivala se gotovo isključivo na TV Novi Pazar, uz pretežno pozitivan tonalitet.

Razlika je bila još izraženija u mogućnosti da se akteri direktno obrate publici. Predstavnici vlasti pojavili su se kao govornici 311 puta, a opozicije svega 28 puta. Na polovini posmatranih televizija opozicija se nijednom nije neposredno obratila publici, a 23 od 28 njenih pojavljivanja u toj ulozi zabeležena su na samo dve televizije, TV Novi Pazar i TV V5 Valjevo.

Izveštavanje onlajn medija

Polarizovano predstavljanje političkih aktera

Za razliku od lokalnih televizija, na kojima je zabeležena izrazita neravnoteža u korist vlasti, onlajn mediji pokazivali su obrazac polarizacije sličan onom na kablovskim televizijama.

Zbirno, više od polovine pominjanja predstavnika vlasti bilo je pozitivno (57%), dok je 25% bilo neutralno, a 18% negativno. Nasuprot tome, nešto više od polovine pominjanja opozicionih aktera bilo je negativno (52%), uz 29% neutralnih i 19% pozitivnih pominjanja.

Iza zbirnih podataka, međutim, vidljive su razlike među portalima. Na Informeru, Alo, Večernjim novostima, Kuriru i B92 između 77 i 89 odsto pominjanja vlasti bilo je pozitivno, dok je negativan tonalitet bio gotovo odsutan. Istovremeno, između 79 i 92 odsto pominjanja opozicije na ovim portalima bilo je negativno, uz svega jedan do dva odsto pozitivnih. Blic je pokazao isti smer, ali znatno manje izražen i uz veći udeo neutralnih pominjanja.

Na N1, Nova.rs i Danasu zabeležen je suprotan, ali manje izražen obrazac: nešto više od polovine pominjanja vlasti bilo je negativno, dok je između 42 i 48 odsto pominjanja opozicije bilo pozitivno. Istovremeno, značajan deo izveštavanja ostao je neutralan.

Grafikon 8.9. Ton izveštavanja na portalima

Ton izveštavanja o vlasti i o opoziciji, po informativnim portalima

NegativnoNeutralnoPozitivno
Izveštavanje o vlasti 55% 39% 6% Nova.rs 54% 40% 6% N1info.rs 52% 41% 7% Danas.rs 45% 53% 2% Blic.rs 22% 77% 1% B92.net 17% 81% 2% Kurir.rs 15% 84% 1% Novosti.rs 15% 85% Alo.rs 10% 89% 1% Informer.rs Izveštavanje o opoziciji 7% 46% 47% Nova.rs 6% 52% 42% N1info.rs 7% 45% 48% Danas.rs 36% 60% 4% Blic.rs 79% 19% 2% B92.net 83% 15% 2% Kurir.rs 88% 11% 1% Novosti.rs 86% 13% 1% Alo.rs 92% 6% 2% Informer.rs Izveštavanje o vlasti 55% 39% 6% Nova.rs 54% 40% 6% N1info.rs 52% 41% 7% Danas.rs 45% 53% 2% Blic.rs 22% 77% 1% B92.net 17% 81% 2% Kurir.rs 15% 84% 1% Novosti.rs 15% 85% Alo.rs 89% 1% 10% Informer.rs Izveštavanje o opoziciji 46% 47% 7% Nova.rs 52% 42% 6% N1info.rs 45% 48% 7% Danas.rs 36% 60% 4% Blic.rs 79% 19% 2% B92.net 83% 15% 2% Kurir.rs 88% 11% 1% Novosti.rs 86% 13% 1% Alo.rs 92% 6% 2% Informer.rs

Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.

Narativi prate polarizaciju medijskog onlajn prostora

Polarizacija onlajn medija bila je vidljiva i kroz narative koji su dominirali njihovim izveštavanjem, ali obrasci nisu bili potpuno simetrični. Na portalima naklonjenim vlasti diskreditacija političkih neistomišljenika Objašnjenje narativa: Diskreditacija je narativ kojim se politički akter, individualni ili grupni, omalovažava ili diskvalifikuje, kroz personalizovane ili grupno usmerene napade, pogrdne etikete, ismevanje, insinuacije ili druge negativne kvalifikacije usmerene na samog aktera. bila je ubedljivo najzastupljeniji narativ, prisutan u 67 do 84 odsto tekstova na svakom od ovih portala. Takođe, glorifikacija Aleksandra Vučića bila je jedan od najzastupljenijih narativa na ovim portalima. U kritički orijentisanim portalima (N1, Danas i Nova.rs) najzastupljenija je bila kritika vlasti Objanjenje narativa: Kritika je narativ kojim se politički akter predstavlja negativno kroz ukazivanje na njegove postupke, odluke, stavove, ponašanje, rezultate, propuste ili odgovornost. Težište je na negativnoj oceni onoga što akter radi, zastupa ili za šta se smatra odgovornim, a ne na omalovažavanju ili osporavanju samog aktera. , prisutna u svakom drugom tekstu. Blic je po strukturi narativa bio bliži medijima naklonjenim vlasti: veličanje Vučića bilo je zastupljeno u gotovo istoj meri, dok je diskreditacija političkih neistomišljenika bila znatno manje prisutna.

Diskreditacija političkih neistomišljenika vlasti građena je kroz više međusobno povezanih linija, kroz koje su predstavljani kao nasilni i odgovorni za destabilizaciju zemlje, povezani sa stranim interesima, politički nesposobni i spremni da vlast preuzmu nedemokratskim putem. U isti okvir smeštani su različiti kritički akteri, od izbornih konkurenata i studenata do nevladinih organizacija i medija.

Posebno izražena bila je linija o nasilju. Tokom prvog dela kampanje na pet portala naklonjenim vlastima objavljeno je skoro 1.500 članaka u kojim se politički neistomišljenici vlasti predstavljaju kao akteri koji izazivaju haos, nasilje, distabilizaciju i žele nasilno i nedemokratsko preuzimanje vlasti. Različiti akteri ujključujući i političke protivnike u izborima, ali predstavnike civilnog sektora, nezavisne medije predstavljani su kao „generatori nasilja“, uz poruke o izboru između „mira i krvavih ulica“ i tvrdnje da političke ciljeve nameravaju da ostvare nasilnim putem. Tokom prvog dela kampanje ponavljani su navodi o „nasilnoj smeni vlasti na ulici“ i planovima da se izborni poraz ne prizna. U više desetina tekstova su političkim neistomišljenicima pripisivane eksplicitne pripreme za nasilje, nerede ili druge incidente neposredno pred izbore, na izborni dan ili nakon glasanja, uključujući navode o „krvavom scenariju“ posle izbora i pripremi „false flag“ operacija, odnosno insceniranih incidenata za koje bi odgovornost bila pripisana vlastima.

Drugu liniju diskreditacije činilo je povezivanje političkih neistomišljenika sa stranim i regionalnim akterima. Objavljivane su tvrdnje o „antisrpskim centrima u regionu“, „sponzorima sa Zapada“ i uticaju zapadnih obaveštajnih službi, kao i o milijardama evra uloženim u „rušenje Srbije“. U najmanje 140 članaka korišćen je izraz „obojena revolucija“, kao zajednički okvir kojim su sa stranim uticajem, destabilizacijom i pokušajima promene vlasti povezivani ne samo politički protivnici vlasti, već i nevladine organizacije, nezavisni posmatrači izbornog procesa i nezavisni mediji.

Među političkim akterima posebno intenzivna meta diskreditacije bila je Studentska lista. Na portalima Alo, B92, Kurir, Večernje novosti i Informer diskreditacija liste zabeležena je u 94 odsto članaka u kojima se pojavljivala kao akter, a na Blicu, gde je isti obrazac bio manje izražen, u 62 odsto. Ponavljane su tvrdnje da lista nema program, odgovore ni rešenja i da iza nje stoje drugi politički i strani akteri. Poziv RTS-a na duel Ilije Srdanovića i Aleksandra Vučića korišćen je za dodatno osporavanje liste: Srdanovićev odgovor predstavljan je kao potvrda da kandidati Studentske liste „beže od debate jer nemaju nijedan odgovor za narod“.

Diskreditacija je bila i izrazito personalizovana. Na ista četiri portala prvi kandidat na Studentskoj listi Ilija Srdanović bio je predmet diskreditujućeg predstavljanja u 95 odsto tekstova u kojima se pojavljivao kao akter, a na Blicu u 62 odsto. Njegova politička samostalnost osporavana je tvrdnjama da je „podmetnut“ Studentskoj listi i da iza njegovog izbora stoje Bojan Pajtić, bivši predsednik Demokratske stranke, i crnogorske službe, uz povezivanje sa Milom Đukanovićem. Istovremeno je predstavljan kao nasilan, a označavan je i kao „nasilnik“, „grubijan“, „Milov potrčko“ i „agent provokator“.

Kritika vlasti na N1, Nova.rs i Danasu obuhvatala je širok spektar tema, ali se nekoliko obrazaca ponavljalo kroz sva tri medija. U izbornom kontekstu posebno su problematizovani korišćenje javnih funkcija i državnih resursa u kampanji, izborne nepravilnosti, pritisci na birače i zaposlene u javnom sektoru i neravnopravni uslovi za političke učesnike. Kritičko izveštavanje odnosilo se i na politički uticaj na institucije i njihovu nezavisnost, kao i na stanje medijskih sloboda i pritiske na novinare.

Štampa: manipulativni narativi na naslovnim stranama

Na naslovnim stranama dnevnih novina zabeležena su 99 manipulativna naslova. Najzastupljeniji obrazac bila je diskreditacija političkih neistomišljenika vlasti, prisutna u 62 odsto manipulativnih naslova, dok se 29 odsto odnosilo na diskreditaciju aktera iz regiona.

U diskreditaciji političkih neistomišljenika ponavljali su se obrasci zabeleženi i na pojedinim televizijama (Informer) i u online medijima: predstavljanje neistomoišljenika posebno Studentske liste, kao nasilnih i odgovornih za destabilizaciju, osporavanje njihove političke sposobnosti i kredibiliteta, kao i povezivanje sa drugim političkim i stranim akterima. Na naslovnim stranama ovi okviri često su bili sažeti u izrazito sugestivne i diskreditujuće formulacije, poput „Blokaderi konačno otkrili plan i program: Silovanje!“, „Jedini program blokadera: jahanje, silovanje, šišanje...“, „Razotkrivamo najveću političku prevaru - blokaderska obmana“ i „Milov čovek bi da vodi našu vladu“.

Drugi dominantan narativ odnosio se na diskreditaciju aktera iz regiona, koji su predstavljani kao neprijateljski nastrojeni prema Srbiji. U naslovima su korišćene kvalifikacije poput „srbomrsci“, tvrdnje o „histeriji u regionu i na Zapadu“ i „medijskom ratu protiv Srbije“, dok su postupci i izjave pojedinačnih političkih, medijskih i drugih aktera iz regiona predstavljani kao deo šireg neprijateljskog delovanja prema Srbiji.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.