Na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću predstavnicima vlasti je u proširenom udarnom terminu (18.00h-24.00h) pripalo 69 odsto vremena posvećenog političkim akterima, a opoziciji 31 odsto. Razlika nije bila samo u zastupljenosti: 38 odsto vremena posvećenog vlasti bilo je pozitivno, a manje od jedan odsto negativno, dok je 42 odsto vremena posvećenog opoziciji bilo negativno. Studentska lista bila je najzastupljeniji opozicioni učesnik, ali je 88 odsto vremena koje joj je bilo posvećeno bilo negativno. Njeni predstavnici direktno su se obratili tokom svega deset odsto tog vremena.
Izveštavanje Radio-televizije Srbije (RTS) u prvoj polovini kampanje karakterisala je izrazita neravnoteža u zastupljenosti vlasti i opozicije: vlasti je pripalo 85 odsto, a opoziciji svega 15 odsto vremena što je najmanje vreme u poređenju sa drugim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću. Ovo je skoro duplo manje vremena koje je RTS opredelio opozcionim akterima u izborima u poređenju sa prvim delom kampanje 2023. godine (28 odsto), i skoro troduplo u poređenju sa 2022. (40 odsto) prema monitoringu posmatračkih misija Crte iz tih izbora. U ovom vremenskom prostoru, predstavljanje opozicije je uglavnom bilo neutralano, uz mogućnost neposrednog obraćanja publici preko izbornih blokova. Međutim, to nije značajnije promenilo ukupnu sliku. Iako su posebno označeni izborni blokovi ponudili veći stepen pluralizma u odnosu na redovni program, odnos od 64 prema 36 odsto pokazuje da ni u njima nije ostvarena stvarna ravnopravnost učesnika izbora. Uzevši u obzir potpunu dominaciju funkcionera i predstavnika vlasti u vanizbornim sadržajima, jasno je da javni servis nije ispunio svoju osnovnu dužnost da građanima obezbedi informisanje zasnovano na raznolikosti gledišta i većem broju različitih izvora.
Najuticajnije kablovske televizije i onlajn mediji pokazali su snažnu političku polarizaciju - ipak, ona nije bila simetrična. Na Informer TV i Kurir TV, kojima je Telekom bez traženja odobrenja medijskog regulatora omogućio zemaljsko emitovanje, opoziciji je bilo posvećeno gotovo isključivo negativno vreme - oko 90 odsto, dok je vlast predstavljana pretežno pozitivno i gotovo nikada negativno. Na N1 i Novoj S smer je bio suprotan, ali znatno manjeg intenziteta.
Slična asimetrija zabeležena je i u onlajn medijima: portali naklonjeni vlasti izrazito pozitivno su predstavljali vlast, a negativno opoziciju. U kritički orijentisanim portalima je bio prisutan suprotan, ali manje izražen obrazac.
Na lokalnim televizijama izveštavanje je bilo gotovo jednostrano. Vlast je bila znatno zastupljenija i predstavljana gotovo isključivo pozitivno ili neutralno, dok je 64 odsto pominjanja opozicije bilo negativno.
Polarizujuća medijska slika prelamala se i u narativima. Na portalima naklonjenim vlasti ubedljivo najzastupljeniji narativ bila je diskreditacija političkih neistomišljenika - predstavljani su kao nasilni, odgovorni za destabilizaciju zemlje, saradnici stranih interesa i spremni da vlast preuzmu nedemokratskim putem. Posebno intenzivna kampanja je vođena protiv Studentske liste. Na kritički orijentisanim portalima najzastupljeniji narativ bila je kritika vlasti, usmerena pre svega na korišćenje javnih funkcija i resursa u izborne svrhe, politički uticaj na institucije, izborne nepravilnosti, pritiske na građane i stanje medijskih sloboda.
Slični obrasci bili su prisutni i na naslovnim stranama dnevnih novina. Zabeleženo je skoro 100 manipulativnih naslova, od čega su se dve trećine odnosile na diskreditaciju političkih neistomišljenika vlasti, a 29 odsto na diskreditaciju aktera iz regiona.
Informer TV, koji je izostavljen iz monitoringa Regulatornog tela za elektronske medije, posebno se izdvojio po intenzitetu i kontinuitetu diskreditacije političkih neistomišljenika vlasti. U programu Informera je emitovano i najmanje deset snimaka prisluškivanih razgovora u vezi sa „Studentskom listom“.
Medijsko tržište i distribucija
Širenje mreže lokalnih medija povezanih sa izdavačima Informera i Aloa nastavljeno je i tokom izborne kampanje. Best Media Team, u vlasništvu izdavača ova dva tabloida, osnovao je u Prijepolju novu firmu Infolim, registrovanu za proizvodnju i emitovanje televizijskog programa „Firma tabloida Alo i Informer pokreće lokalni medij i u Prijepolju“, 29, septembar 2026, https://link.crta.rs/10q, pristupljeno 2. oktobra 2026. .
Promene u vlasništvu odvijale su se paralelno sa promenama u distribuciji televizijskih sadržaja. Telekom Srbija je neposredno pred početak kampanje, u okviru šestomesečne promocije, omogućio besplatan prijem oko 30 televizijskih kanala putem zemaljskog signala, među kojima su Informer TV, Kurir TV, Blic TV, K1 i Euronews Srbija. Informer TV i Kurir TV na ovaj način postali su dostupni i publici na područjima za koja nemaju dozvole Regulatornog tela za elektronske medije za zemaljsko emitovanje. Tokom kampanje, 16 medijskih i novinarskih udruženja i organizacija civilnog društva zatražilo je od Telekoma da obustavi takvo emitovanje, a od REM-a da reaguje, navodeći da ova praksa otvara pitanja zakonitosti i ravnopravnih uslova na medijskom tržištu ANEM, „Zahtev da Telekom i REM zaustave nezakonito emitovanje Informera i Kurira“, 24. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10r, pristupljeno 2. ktobra, 2026. .
Istovremeno su zabeležene promene u medijima Adria News Networka (ANN), koji obuhvata N1 Srbija, Nova S, Nova.rs, dnevni list Danas i nedeljnik Radar. Portugalski Alpac Capital dogovorio je tokom 2026. godine kupovinu ANN-a od United Group, a novo rukovodstvo preuzelo je direktorske funkcije dok postupak preuzimanja još nije bio regulatorno okončan. N1, „Alpak kapital preuzeo N1, TV Novu, Nova.rs, Radar, Danas: Smenjeni svi direktori“, 17 Avgust, 2026, https://link.crta.rs/10s, pristupljeno 2. ktobra 2026. Uoči početka izborne kampanje Nova S odlučila je da ne nastavi emitovanje emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“, koja se kroz komediju i satiru bavi društveno-političkim dešavanjima u Srbiji. Novo rukovodstvo odluku je obrazložilo ekonomskim i komercijalnim razlozima, dok su autori emisije odluku doveli u vezu sa predizbornim periodom N1, „Zoran Kesić: Priče o skupoj emisiji običan izgovor, „24 minuta“ od sada na Jutjubu“, 5 Septembar, 2026, https://link.crta.rs/10t, pristupljeno 2. oktobra 2026. . Prema navodima medija, novi menadžment N1 i TV Nova je zatražio od REM-a dozvolu za emitovanje u Srbiji. Cenzolovka, „Menadžment N1 nije obavestio regulatora u Luksemburgu o zahtevu da dobije dozvolu za emitovanje u Srbiji“, 5. oktobar, 2026, https://link.crta.rs/12y, pristupljeno 6. oktobra 2026.
Tokom kampanje usledila je i promena na čelu portala Nova.rs. Mihailo Jovićević napustio je 17. septembra mesto glavnog i odgovornog urednika Nova.rs http://nova.rs, „Mihailo Jovićević više nije urednik portala Nova.rs http://nova.rs“, 16. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10v, pristupljeno 2. oktobra 2026. portala Nova.rs. Sindikat zaposlenih i ANEM Nova.rs http://nova.rs, „Sindikat Nova.rs i Radara: Smena glavnog urednika Mihaila Jovićevića uznemirujuća, razrešen u trenutku kad je sajt najuspešniji“, 17. Septembar, 2026, https://link.crta.rs/10w, pristupljeno 2. Oktobra 2026. , izrazli su zabrinutost zbog mogućih posledica kadrovskih promena po kritičko novinarstvo u predizbornom periodu ANEM, „Kadrovske promene u Nova.rs su pritisak na kritičko novinarstvo pred izbore“, 17. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10x, pristupljeno 2. oktobra, 2026. , a novinari i zaposleni Nova.rs upozorili su da novi menadžment, prema njihovim navodima, namerava da angažuje novinare iz medija naklonjenih vlasti. Cenzolovka, „Novinari i zaposleni na Nova.rs: Novi menadžment bi na mala vrata da uvede režimske novinare i SNS reklame na naš sajt. Našim imenima pružamo otpor“, 1. oktobar 2026, https://link.crta.rs/10y, pristupljeno 2. oktobra 2026.
Tokom prvog dela kampanje zabeleženo je više digitalnih incidenata koji su pogodili nezavisne i kritički orijentisane medije. Pojavili su se klonirani sajtovi N1 i Vremena ANEM, „ANEM ALARM: Klonirani sajtovi N1 i Vreme“, 24. Septembar 2026, https://link.crta.rs/10z, prostupljeno 2. oktobra 2026. , koji su oponašali njihove nazive i vizuelni identitet, dok su VranjeNews, Mašina i pojedini lokalni mediji prijavili sajber i botovske napade ANEM, „ANEM ALARM: Mašina i lokalni mediji na meti sajber napada“, 28. Septembar, 2026, https://link.crta.rs/110, pristupljeno 2. oktobra 2026. koji su ometali njihov rad ili ugrožavali naloge na društvenim mrežama.
Stanje političkog pluralizma na televizijama
Pluralizam na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću
Grafikon 8.1. Udeo u ukupnom vremenu namenjenom političkim akterima
Udeo vladajuće većine i opozicije u ukupnom političkom vremenu na nacionalnim televizijama
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Grafikon 8.2. Udeo u ukupnom vremenu namenjenom političkim akterima po televizijama sa nacionalnom pokrivenošću
Udeo vladajuće većine i opozicije po nacionalnim televizijama
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Grafikon 8.3. Raspodela izveštavanja o predstavnicima vladajuće većine i opozicije prema tonu i ulozi
Ton i uloga u izveštavanju nacionalnih televizija
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Grafikon 8.4. Raspodela izveštavanja o predstavnicima vladajuće većine i opozicije prema tonu po televizijama
Ton izveštavanja o vlasti i o opoziciji, po nacionalnim televizijama
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Među opozicionim izbornim učesnicima posebno se izdvajala Studentska lista, kojoj je pripalo 41 odsto vremena posvećenog opoziciji. Međutim, 88 odsto vremena posvećenog listi bilo je negativnog, devet odsto neutralnog, a tri odsto pozitivnog tonaliteta, dok su njeni predstavnici neposredno govorili tokom deset odsto vremena koje im je bilo posvećeno.
Grafikon 8.5. Udeo u vremenu namenjenom opoziciji, ton izveštavanja i uloga u izveštavanju
Zastupljenost, ton i uloga opozicionih lista na nacionalnim televizijama
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Izborni i redovni program u proširenom udarnom terminu
Raspodela vremena namenja političkim akterima vlasti i opozicije razlikovala se prema vrsti programa. U posebno označenim izbornim sadržajima na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću vlasti je pripalo 63 odsto, a opoziciji 37 odsto vremena, dok je u redovnom informativnom i redovnom programu odnos iznosio 71 prema 29 odsto.
Razlika je bila još izraženija u tonalitetu: udeo pozitivnog predstavljanja opozicije bio je znatno veći u izbornim blokovima nego u redovnom programu.
U izbornim blokovima 16 odsto vremena posvećenog opoziciji bilo je pozitivno i 41 odsto negativno, dok je van njih pozitivno izveštavanje činilo svega dva odsto, a negativno 42 odsto. Izborni blokovi tako stvaraju sliku većeg političkog pluralizma, nego redovni program, u kojem je obrazac predstavljanja opozicije bio znatno nepovoljniji150.
150 Izborni blok predstavlja deo programa namenjen predstavljanju izbornih lista, u okviru kojeg redakcije mogu samostalno pripremati priloge ili emitovati materijale koje im izborne liste dostave za potrebe svog predstavljanja.
Pluralizam na Radio-televiziji Srbije (RTS)
Predstavnicima vlasti je pripalo 85 odsto, a opoziciji 15 odsto vremena posvećenog izbornim akterima.
Od vremena posvećenog vlasti 76 odsto bilo je neutralno, 21 odsto pozitivno i tri odsto negativnog tonaliteta, dok je kod opozicije odnos iznosio 66 odsto neutralnog, 21 odsto pozitivnog i 13 odsto negativnog.
Razlika je postojala i u mogućnosti neposrednog obraćanja publici. Predstavnici vlasti direktno su govorili tokom 77 odsto vremena koje im je bilo posvećeno, naspram 69 odsto kod opozicije.
Grafikon 8.6. Raspodela izveštavanja o vladajućoj većini i opoziciji prema tonu i ulozi na RTS 1
Ton i uloga u izveštavanju Radio-televizije Srbije
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Uvođenje izbornog dela programa uveo je promene u tonalitetu izveštavanja prema opoziciji i povećao aktivnu ulogu direktnog obraćanja publici. Sve opozicione liste su imale zastupljen pozitivan tonalitet, dok su jedino Studentska lista i Evropska Srbija imale udeo negativnog tonaliteta. (Grafikon 8.7)
Grafikon 8.7. Udeo u vremenu namenjenom opoziciji, ton izveštavanja i uloga u izveštavanju na RTS 1
Zastupljenost, ton i uloga opozicionih lista na RTS-u
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Upotreba ostavke Aleksandra Vučića za povećanje vidljivosti izborne liste
Aleksandar Vučić je 27. septembra podneo ostavku na funkciju predsednika Republike. Tog dana RTS mu je posvetio oko 130 minuta programa, odnosno više od dva sata. Intervju u emisiji „Za stolom sa Apostolom“, posvećen predstojećoj ostavci, trajao je 74 minuta, a Dnevnik 2, produžen sa uobičajenih 30 na 88 minuta, posvetio mu je približno 56 minuta, odnosno 64 odsto trajanja, uključujući dva direktna obraćanja uživo. U poslednjem obraćanju u svojstvu predsednika Republike Vučić je pozivao građane da glasaju za listu Ujedinjena Srbija, navodeći da je „jedino glas za Ujedinjenu Srbiju“ glas protiv njegovih političkih protivnika.
Odnos predstavljanja u izbornom i redovnom programu u proširenom udarnom terminu RTS-a
Na javnom medijskom servisu neravnoteža u raspodeli vremena bila je znatno izraženija u redovnom nego u izbornom delu programa. U redovnim informativnim i drugim sadržajima predstavnicima vlasti pripalo je 94 odsto vremena namenjenog političkim akterima, a opoziciji svega šest odsto.
Pritom, vreme zabeleženo za opoziciju u redovnom programu potiče iz debatne emisije, Takovska 10, emitovane 15. septembra, u kojoj je, pored predstavnika vlasti Siniše Malog, učestvovao predstavnik opozicije Dušan Nikezić, potpredsednik Stranke slobode i pravde, kao i Miloš Nenezić, predsednik Unije poslodavaca Srbije, i Veljko Mijušković, profesor Ekonomskog fakulteta. Bez ovog pojedinačnog programskog sadržaja, prisustvo opozicije u redovnom programu bilo bi zanemarljivo. Pored ove, RTS je u prvom delu kampanje organizovao još jednu debatu u kojoj su učestvovali predstavnici vlasti i opozicije: Marina Raguš, sa liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, Zdravko Ponoš, sa liste „Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš“, i Snežana Paunović, sa liste „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti“. Studenstka lista nije se odazvala na poziv u ovoj debati. Emisija „Takovska 10“ emitovana je i 22. septembra, ali ta emisija nije bila posvećena izborima, već međunarodnoj politici, a njeni gosti bili su diplomate Dragana Filipović, Dušan Spasojević i Zoran Milivojević. Takođe, RTS je pozvao i Aleksandra Vučića, Iliju Srdanovića i direktorku Crte, Vukosavu Crnjanski na predizbornu debatu. Ilija Srdanović odgovorio je kritikom RTS-a zbog dosadašnjeg odsustva kandidata Studentske liste iz programa, a Crta je odbila učešće navodeći da je posmatrač izbora, a ne učesnik izborne trke.
U posebno označenim izbornim blokovima odnos je bio uravnoteženiji, ali je prednost vlasti ostala izražena: predstavnicima stranaka vlasti pripalo je 64 odsto, a opozicionim strankama 36 odsto vremena. Razlika između izbornog i redovnog programa tako pokazuje da se veći stepen pluralizma ostvarivao prvenstveno kroz posebno izdvojene izborne sadržaje, dok je u redovnom programu RTS-a gotovo celokupan prostor namenjen političkim akterima pripadao vlasti.
Pluralizam na kablovskim kanalima
Razlike su bile posebno izražene u tonalitetu izveštavanja.
Na Informer TV i Kurir TV vlast je predstavljana pretežno pozitivno (61 i 56 odsto vremena), a gotovo nikada negativno. Opoziciji je bilo posvećeno gotovo isključivo negativno vreme (92 i 88 odsto).
Na N1 i Novoj S smer izveštavanja bio je suprotan, ali znatno manjeg intenziteta. Vlast je predstavljana negativno u 37, odnosno u 41 odsto vremena, a pozitivno 14, odnosno osam odsto. Opozicija je na N1 i Novoj S bila predstavljana pretežno neutralno (73 odsto, 63 odsto) i pozitivno (23, odnosno 34 odsto).
Grafikon 8.8. Ton izveštavanja na kablovskim televizijama
Ton izveštavanja o vlasti i o opoziciji, po kablovskim televizijama
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Predizborne debate organizuje i televizija N1, koji je tokom prvog perioda kampanje emitovala dve takve emisije. Promenu u odnosu na prethodni period predstavlja i učešće predstavnika vlasti, posebno SNS-a, u programu N1, nakon višegodišnjeg perioda tokom kojeg predstavnici najveće vladajuće stranke nisu gostovali na ovoj televiziji. Prva emisija je bila posvećena obrazovanju, a u njoj su učestvovale Ana Brnabić, dosadašnja predsednica Narodne skupštine i treća na listi „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, i Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu i devedeseta na listi „Studentska lista - Studenti pobeđuju“. U drugoj predizbornoj debati učestvovali su Siniša Mali, ispred liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, Dušan Nikezić, ispred liste „Evropska Srbija“, i Dušan Bajatović, ispred liste „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti“. Debata je bila posvećena državnom zaduživanju, odnosno pitanju da li se pozajmljena sredstva koriste za investicije ili za finansiranje tekuće potrošnje.
Direktni prenosi obraćanja kao prednost u kampanji: Aleksandar Vučić u odnosu na druge državne funkcionere
Izražena zastupljenost Aleksandra Vučića u televizijskom prostoru nije se ogledala samo u ukupnom vremenu koje mu je bilo posvećeno, već i u direktnom pristupu publici: do trenutka kada je podneo ostavku na mesto predsednika, odnosno tokom prvih 19 dana kampanje, nacionalne i televizije koje se emituju putem kabla su njegova obraćanja uživo prenosile 27 puta. U istom periodu uživo su prenošena obraćanja predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić i ministra finansija Siniše Malog pet odnosno četiri puta, dok ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić nije imao nijedno obraćenje u prvih 19 dana kampanje.
Informer: obrazac diskreditacije političkih neistomišljenika i promocije nosioca vladajuće liste
Posebno intenzivno targetiranje bilo je usmereno prema Iliji Srdanoviću, prvom kandidatu Studentske liste. Primera radi, njegovo nacionalno izjašnjavanje korišćeno je kao osnov za diskreditaciju, a 17. i 18. septembra u različitim emisijama nazivan je „osvedočenim nasilnikom“, „moralnom nakazom“ i „ljudskom splačinom“, kao i „proverenim kadrom ozloglašenog kavačko-milogorskog režima iz Crne Gore“. Tokom više dana Informer TV emitovao je i serijal „Spisak sumnjivih lica“ o kandidatima Studentske liste, u kojem su podaci iz njihovog profesionalnog i privatnog života, političke veze i javni stavovi povezivani sa optužbama i negativnim kvalifikacijama, bez jasnog razlikovanja činjenica, nepotvrđenih tvrdnji i vrednosnih interpretacija i bez prostora kandidatima da odgovore. Isti pristup nastavljen je i 30. septembra, kada je u dve emisije emitovan prilog u kojem je tvrđeno da predstavnici liste „po gebelovskom receptu targetiraju i žigošu svakoga ko misli drugačije“.
Posebno se izdvojila praksa emitovanja snimaka prisluškivanih razgovora „Studentske liste“ i opozicionih aktera koje Informer predstavlja kao materijale svoje „Gledalačke obaveštajne službe“ (GOSI). Od raspisivanja izbora emitovano je najmanje deset takvih sadržaja, među kojima su bili snimci razgovora studenata, opozicionih političara i drugih izbornih aktera, uz komentare kojima su njihovi postupci, namere ili kredibilitet predstavljani u negativnom svetlu. Poreklo zapisa nije razjašnjeno: iako naziv upućuje na to da ih dostavljaju gledaoci, u prilozima nije navedeno ko ih je, kada i na koji način napravio, niti da li su sagovornici bili svesni da se snimaju. Bez tih informacija publika nema mogućnost da proceni verodostojnost zapisa i kontekst u kojem su nastali.
Pitanje porekla sličnih zapisa otvaralo se i ranije. Informer TV je u martu 2025. godine, zajedno sa još četiri televizije, emitovao audio-zapis sastanka novosadskih aktivista, takođe bez podataka o tome kako je nastao. Aktivisti su zatim uhapšeni zbog sumnje na pokušaj rušenja ustavnog uređenja, a tek je iz optužnog predloga postalo poznato da je zapis nastao prisluškivanjem BIA u okviru mera koje se nisu odnosile na njih. Iako poreklo GOSI zapisa nije poznato, ovaj slučaj pokazuje zašto je to pitanje važno, Insajder, „BIA tri i po meseca prisluškivala prostorije PSG-a, a onda slučajno snimila novosadske aktiviste“, 28. Oktobar 2025, https://link.crta.rs/13j, pristupljeno 6. oktobar 2026.
Istovremeno, Aleksandar Vučić je na Informer TV dobijao intenzivan neposredan pristup publici i izrazito afirmativno predstavljanje. Neposredno pred njegovo obraćanje Generalnoj skupštini UN emitovan je intervju sa njegovim roditeljima, u kojem su govorili o ponosu na sina, njegovim uspesima i „borbi za Srbiju“, a govor je najavljivan kao „istorijski“. Intenzitet promocije posebno je bio vidljiv nakon ostavke: od 28. do 30. septembra zabeleženo je 28 direktnih uključenja sa njegovih aktivnosti, uključujući kampanjske događaje i obilaske infrastrukturnih radova. Nijedno nije bilo označeno kao deo izbornog programa, pa su njegove poruke, uključujući kampanjske, prenošene u velikom obimu u redovnom programu i bez novinarskog posredovanja.
Obrazac diskreditacije nije ostao samo na televizijskom formatu, već je bio i široko prisutan i na portalu Informer: za 22 dana kampanje na ovom portalu objavljeno je skoro 900 tekstova u kojima se diskredituju politički neistomišljenici vlasti. Pedstavljani su kao nasilni i kao pretnja stabilnosti zemlje, povezivani sa „rušenjem države“, stranim interesima i delovanjem stranih službi, dok je u nizu tekstova najavljivano ili sugerisano da pripremaju nerede i nasilje tokom izborne noći i nakon izbora, pa i „krvoproliće“ i „građanski rat“. Takvi sadržaji često su bili praćeni izrazito pogrdnim i stigmatizujućim kvalifikacijama, uključujući „ustaše“, „fašiste“, „izdajnike“, „monstrume“ i „bolesnike“.
Posebno izražen bio je okvir u kojem su izbori predstavljani kao izbor između stabilnosti koju garantuje Vučić i nasilja i haosa koje donose njegovi neistomišljenici. Diskreditacija je uključivala i otvoreno stigmatizujuće formulacije: pojedini akteri označavani su kao „ustaše“, „fašisti“ i „izdajnici“, dok su za druge korišćene formulacije poput „monstrumi“, „bolesnici“ i „ovo je već za psihijatriju“.
Crta je podnela tri prijave REM-u zbog sadržaja emitovanih tokom izborne kampanje na Informer TV, ukazujući, između ostalog, na jednostrano i negativno izveštavanje, govor mržnje, povrede dostojanstva i privatnosti i prikrivenu predizbornu promociju.
Izveštavanje lokalnih televizija
Najviše se govorilo o Aleksandru Vučiću i Studentskoj listi. Aleksandar Vučić, nosilac liste Ujedinjena Srbija je u skoro dve trećine pominjanja predstavljen pozitivno, a Studentski pokret u 82 odsto negativno. Ilija Srdanović, prvi kandidat sa Studentske liste predstavljen je negativno u 62 odsto pominjanja, a nijednom pozitivno. Lista Rasima Ljajića, treća po broju pominjanja, pojavljivala se gotovo isključivo na TV Novi Pazar, uz pretežno pozitivan tonalitet.
Razlika je bila još izraženija u mogućnosti da se akteri direktno obrate publici. Predstavnici vlasti pojavili su se kao govornici 311 puta, a opozicije svega 28 puta. Na polovini posmatranih televizija opozicija se nijednom nije neposredno obratila publici, a 23 od 28 njenih pojavljivanja u toj ulozi zabeležena su na samo dve televizije, TV Novi Pazar i TV V5 Valjevo.
Izveštavanje onlajn medija
Polarizovano predstavljanje političkih aktera
Zbirno, više od polovine pominjanja predstavnika vlasti bilo je pozitivno (57%), dok je 25% bilo neutralno, a 18% negativno. Nasuprot tome, nešto više od polovine pominjanja opozicionih aktera bilo je negativno (52%), uz 29% neutralnih i 19% pozitivnih pominjanja.
Iza zbirnih podataka, međutim, vidljive su razlike među portalima. Na Informeru, Alo, Večernjim novostima, Kuriru i B92 između 77 i 89 odsto pominjanja vlasti bilo je pozitivno, dok je negativan tonalitet bio gotovo odsutan. Istovremeno, između 79 i 92 odsto pominjanja opozicije na ovim portalima bilo je negativno, uz svega jedan do dva odsto pozitivnih. Blic je pokazao isti smer, ali znatno manje izražen i uz veći udeo neutralnih pominjanja.
Na N1, Nova.rs i Danasu zabeležen je suprotan, ali manje izražen obrazac: nešto više od polovine pominjanja vlasti bilo je negativno, dok je između 42 i 48 odsto pominjanja opozicije bilo pozitivno. Istovremeno, značajan deo izveštavanja ostao je neutralan.
Grafikon 8.9. Ton izveštavanja na portalima
Ton izveštavanja o vlasti i o opoziciji, po informativnim portalima
Izvor: Posmatračka misija Crte, monitoring medija, 9-30. septembar 2026.
Narativi prate polarizaciju medijskog onlajn prostora
Diskreditacija političkih neistomišljenika vlasti građena je kroz više međusobno povezanih linija, kroz koje su predstavljani kao nasilni i odgovorni za destabilizaciju zemlje, povezani sa stranim interesima, politički nesposobni i spremni da vlast preuzmu nedemokratskim putem. U isti okvir smeštani su različiti kritički akteri, od izbornih konkurenata i studenata do nevladinih organizacija i medija.
Posebno izražena bila je linija o nasilju. Tokom prvog dela kampanje na pet portala naklonjenim vlastima objavljeno je skoro 1.500 članaka u kojim se politički neistomišljenici vlasti predstavljaju kao akteri koji izazivaju haos, nasilje, distabilizaciju i žele nasilno i nedemokratsko preuzimanje vlasti. Različiti akteri ujključujući i političke protivnike u izborima, ali predstavnike civilnog sektora, nezavisne medije predstavljani su kao „generatori nasilja“, uz poruke o izboru između „mira i krvavih ulica“ i tvrdnje da političke ciljeve nameravaju da ostvare nasilnim putem. Tokom prvog dela kampanje ponavljani su navodi o „nasilnoj smeni vlasti na ulici“ i planovima da se izborni poraz ne prizna. U više desetina tekstova su političkim neistomišljenicima pripisivane eksplicitne pripreme za nasilje, nerede ili druge incidente neposredno pred izbore, na izborni dan ili nakon glasanja, uključujući navode o „krvavom scenariju“ posle izbora i pripremi „false flag“ operacija, odnosno insceniranih incidenata za koje bi odgovornost bila pripisana vlastima.
Drugu liniju diskreditacije činilo je povezivanje političkih neistomišljenika sa stranim i regionalnim akterima. Objavljivane su tvrdnje o „antisrpskim centrima u regionu“, „sponzorima sa Zapada“ i uticaju zapadnih obaveštajnih službi, kao i o milijardama evra uloženim u „rušenje Srbije“. U najmanje 140 članaka korišćen je izraz „obojena revolucija“, kao zajednički okvir kojim su sa stranim uticajem, destabilizacijom i pokušajima promene vlasti povezivani ne samo politički protivnici vlasti, već i nevladine organizacije, nezavisni posmatrači izbornog procesa i nezavisni mediji.
Među političkim akterima posebno intenzivna meta diskreditacije bila je Studentska lista. Na portalima Alo, B92, Kurir, Večernje novosti i Informer diskreditacija liste zabeležena je u 94 odsto članaka u kojima se pojavljivala kao akter, a na Blicu, gde je isti obrazac bio manje izražen, u 62 odsto. Ponavljane su tvrdnje da lista nema program, odgovore ni rešenja i da iza nje stoje drugi politički i strani akteri. Poziv RTS-a na duel Ilije Srdanovića i Aleksandra Vučića korišćen je za dodatno osporavanje liste: Srdanovićev odgovor predstavljan je kao potvrda da kandidati Studentske liste „beže od debate jer nemaju nijedan odgovor za narod“.
Diskreditacija je bila i izrazito personalizovana. Na ista četiri portala prvi kandidat na Studentskoj listi Ilija Srdanović bio je predmet diskreditujućeg predstavljanja u 95 odsto tekstova u kojima se pojavljivao kao akter, a na Blicu u 62 odsto. Njegova politička samostalnost osporavana je tvrdnjama da je „podmetnut“ Studentskoj listi i da iza njegovog izbora stoje Bojan Pajtić, bivši predsednik Demokratske stranke, i crnogorske službe, uz povezivanje sa Milom Đukanovićem. Istovremeno je predstavljan kao nasilan, a označavan je i kao „nasilnik“, „grubijan“, „Milov potrčko“ i „agent provokator“.
Kritika vlasti na N1, Nova.rs i Danasu obuhvatala je širok spektar tema, ali se nekoliko obrazaca ponavljalo kroz sva tri medija. U izbornom kontekstu posebno su problematizovani korišćenje javnih funkcija i državnih resursa u kampanji, izborne nepravilnosti, pritisci na birače i zaposlene u javnom sektoru i neravnopravni uslovi za političke učesnike. Kritičko izveštavanje odnosilo se i na politički uticaj na institucije i njihovu nezavisnost, kao i na stanje medijskih sloboda i pritiske na novinare.
Štampa: manipulativni narativi na naslovnim stranama
U diskreditaciji političkih neistomišljenika ponavljali su se obrasci zabeleženi i na pojedinim televizijama (Informer) i u online medijima: predstavljanje neistomoišljenika posebno Studentske liste, kao nasilnih i odgovornih za destabilizaciju, osporavanje njihove političke sposobnosti i kredibiliteta, kao i povezivanje sa drugim političkim i stranim akterima. Na naslovnim stranama ovi okviri često su bili sažeti u izrazito sugestivne i diskreditujuće formulacije, poput „Blokaderi konačno otkrili plan i program: Silovanje!“, „Jedini program blokadera: jahanje, silovanje, šišanje...“, „Razotkrivamo najveću političku prevaru - blokaderska obmana“ i „Milov čovek bi da vodi našu vladu“.
Drugi dominantan narativ odnosio se na diskreditaciju aktera iz regiona, koji su predstavljani kao neprijateljski nastrojeni prema Srbiji. U naslovima su korišćene kvalifikacije poput „srbomrsci“, tvrdnje o „histeriji u regionu i na Zapadu“ i „medijskom ratu protiv Srbije“, dok su postupci i izjave pojedinačnih političkih, medijskih i drugih aktera iz regiona predstavljani kao deo šireg neprijateljskog delovanja prema Srbiji.

