Posmatračka misija Crte nije aktivnost ograničena na dan izbora, već predstavlja stalnu, nezavisnu građansku infrastrukturu koja objedinjuje dugoročno posmatranje predizbornog perioda, statistički zasnovano posmatranje izbornog dana, posmatranje svih radnji do zaključenja konačnih izbornih rezultata, pravnu analizu i podršku, robusne i bezbedne sisteme za prikupljanje i obradu podataka, kao i redovno izveštavanje javnosti.
Ovako sveobuhvatan pristup posmatranju nije opcija, već nužnost: kako nadzor nad samim izbornim danom postaje sve razvijeniji, akteri zainteresovani za neregularno oblikovanje izbornog ishoda svoje delovanje sve više usmeravaju na period koji prethodi zvaničnom raspisivanju izbora - kroz manipulisanje biračkim spiskom, uticaj nad medijima, zloupotrebu javnih resursa i funkcija, urušavanje granice između države i političke stranke suprotno Kopenhaškom dokumentu OEBS-a iz 1990, ograničavanje političke konkurencije ili različitih ljudskih i građanskih prava mogu unapred da narušave ravnopravnost političkog nadmetanja i pravo građana da slobodno biraju. Zbog toga verodostojno posmatranje ne može početi tek od trenutka raspisivanja izbora, već mora obuhvatiti i praksu i institucionalne promene koje oblikuju izborne uslove mesecima, pa i godinama unapred.
Metodologija rada Posmatračke misije Crte zasniva se na međunarodno priznatim standardima za nestranačko i nepristrasno posmatranje izbora: Deklaraciji o principima za nepartijsko posmatranje izbora od strane građanskih organizacija i pratećem Kodeksu ponašanja za nepartijske posmatrače, usvojenim 2012. godine u Ujedinjenim nacijama, kao i komplementarnoj Deklaraciji o principima za međunarodno posmatranje izbora i Kodeksu ponašanja za međunarodne posmatrače. Ove standarde prepoznaju i podržavaju Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR), Parlamentarna skupština Saveta Evrope i druga međunarodna tela.
U skladu s ovim pristupom, Crta dugoročno posmatranje u redovnim okolnostima počinje sa početkom izborne godineIzborna godina je period od 12 meseci u okviru kojih se očekuje sprovođenje redovnih izbora. Zbog izvesnosti i blizine izbora predstavlja posebno osetljiv period u kom svaka institucionalna ili zakonodavna promena može da ima efekte po prava birača i kandidata ili drugih aktera, a osetljiva je i na pokušaje da se neprimereno utiče na birače i kandidate različitim mehanizmima., a obuhvat posmatranja dodatno proširuje nakon zvaničnog raspisivanja izbora. Ovaj prvi periodični izveštaj o dugoročnom posmatranju izborne kampanje obuhvata period od raspisivanja izbora do 30. septembra, dok pokriva i najvažnije pojedinačne događaje do samog trenutka objave izveštaja.
Posmatračka misija Crte je pratila: kvalitet političkog i medijskog pluralizma i izveštavanja, kvalitet zakonodavnog i institucionalnog okvira za izbore, ponašanje nosilaca javnih funkcija, izbornih lista i drugih aktera na terenu, uslove za ravnopravno političko nadmetanje, poštovanje ljudskih i građanskih prava, kao i integritet procesa kandidovanja i proglašenja izbornih lista, donošenja odluka o otvaranju biračkih mesta i poštovanju biračkog prava građana u zemlji i inostranstvu, biračkog spiska i drugih odluka od značaja za sprovođenje izbora.
Posmatranje pravnog i institucionalnog okvira
Posmatrači Crte su na licu mesta pratili i analizirali sve sednice Republičke izborne komisije, rad celokupne infrastrukture koja administrira sprovođenje izbora i sve odluke koje su donete do trenutka zaključenja izveštaja. Pravni tim je takođe analizirao spremnost nadležnih institucija poput Agencije za sprečavanje korupcije i Regulatornog tela za elektronske medije, kao i pravosuđe i Ministarstvo unutrašnjih poslova da delotvorno primene zakone. Posmatračka misija je pratila i rad Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, uključujući informacije i prijave građana u vezi sa biračkim spiskom, glasanjem u inostranstvu i drugim pitanjima relevantnim za ostvarenje biračkog prava.
Na osnovu utvrđenih nepravilnosti, pravni tim Posmatračke misije Crte je nadležnim institucijama u posmatranom periodu podneo 19 prijava Agenciji za sprečavanje korupcije, kao i inicijativu i zahteve za pristup informacijama drugim telima, o čemu se detaljnije izveštava u odgovarajućim poglavljima ovog izveštaja.
Posmatranje izborne kampanje i aktivnosti aktera na terenu
Ovaj izveštaj sačinjen je na osnovu 2.863 posmatračka izveštaja 45 dugoročnih posmatrača, koji su prikupljeni od 9. septembra do 30. septembra 2026. godine.
Terenski rad obuhvata neposredno praćenje događaja širom Srbije i razgovore sa građanima i relevantnim akterima, radi prikupljanja svedočenja, dokumentovanja i provere navoda. Posmatrači su u tom periodu obavili više stotina razgovora sa relevantnim akterima i građanima. U njima su prikupljali informacije o kampanjskim aktivnostima, uslovima za vođenje kampanje i pojavama značajnim za izborni proces.
Izveštaj prikazuje aktivnosti i pojave evidentirane tokom posmatranja. On ne predstavlja potpun popis svih kampanjskih aktivnosti niti svih pojava u svakoj opštini Srbije. Primenjena metodologija omogućava sagledavanje opšte atmosfere kampanje i prepoznavanje učestalih obrazaca. Omogućava i izdvajanje specifičnih pojava značajnih za integritet izbornog procesa, ravnopravnost izbornih učesnika i slobodu političkog izbora. Zato brojke u izveštaju treba čitati kao pokazatelje rasprostranjenosti i ponavljanja pojedinih pojava, a ne kao njihov ukupan broj.
Prikupljeni podaci analiziraju se kvantitativno i kvalitativno, sa fokusom na aktivnosti javne vlasti i političkih aktera, kao i na pojave koje mogu narušiti načela slobodnih izbora. Slučajevi od posebnog značaja dodatno se ispituju analizom dokumenata, terenskim radom i konsultacijama sa stručnjacima, uz ukrštanje izvora.
Posmatračka misija Crte uputila je poziv izbornim akterima vlasti i opozicije, kao i Agenciji za sprečavanje korupcije i Regulatornom telu za elektronske medije.Cilj je da se nalazi posmatranja sagledaju i iz perspektive učesnika izbora i institucija nadležnih za nadzor kampanje.
Monitoring medija
Monitoring televizijskog programa
Televizijski monitoring obuhvata devet televizijskih kanala: javni medijski servis RTS 1, četiri komercijalne televizije sa nacionalnom pokrivenošću (Pink, Prva, B92 i Happy) i četiri kablovskih televizija (Informer TV, N1, Kurir TV i Nova S) u periodu od 14. do 30. septembra. Program se prati svakodnevno od 18 do 24 časa, pri čemu se evidentiraju sadržaji u kojima se pojavljuju ili pominju relevantni politički akteri ili se obrađuju teme relevantne za izborni proces. Osnovna jedinica merenja je sekunda vremena posvećenog političkom akteru. Za svakog aktera razlikuje se aktivna uloga, kada se neposredno, u prvom licu obraća publici, i pasivna uloga, kada o njemu govori medij, drugi politički akter ili drugi učesnik u sadržaju, a evidentira se i tonalitet njegovog predstavljanja (pozitivan, neutralan ili negativan). Analiza obuhvata i pojave relevantne za integritet izbornog procesa, uključujući manipulativne sadržaje, zloupotrebu javnih resursa i javne funkcije, političke pritiske, kupovinu glasova, zloupotrebu ličnih podataka i dece u političke svrhe i govor mržnje.
Monitoring lokalnih televizija
Uzorak obuhvata deset lokalnih televizija: TV Mačva, TV Lav plus, TV 5 Užice, TV V5 Valjevo, TV Santos, Niš TV, Studio B, Novosadsku TV, RTV Kragujevac i TV Novi Pazar. Nalazi predstavljeni u ovom preseku odnose se na period od 18. do 30. septembra, odnosno prvi deo izborne kampanje. Televizije su odabrane tako da obuhvate različite delove Srbije, uključujući velike regionalne i univerzitetske centre (Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Novi Pazar), kao i Užice, Valjevo, Zrenjanin i područje Mačve. Dodatni kriterijum bila je dostupnost na EON platformi, koja omogućava centralizovan pristup programu i naknadni pregled emisija. Nalazi se odnose na televizije obuhvaćene uzorkom i ne predstavljaju sve lokalne televizije u Srbiji.
Monitoring je usmeren na zastupljenost političkih aktera, tonalitet njihovog predstavljanja i mogućnost neposrednog obraćanja publici, uz poseban fokus na učešće javnih funkcionera u kampanji. Za razliku od televizija sa nacionalnom pokrivenošću, osnovna jedinica merenja je pominjanje političkog aktera u prilogu. Kao i kod njih, analiza obuhvata i pojave relevantne za integritet izbornog procesa.
Monitoring onlajn medija
Monitoring onlajn medija obuhvata devet portala koji se, prema podacima Gemius AudienceBaza podataka: Gemius Audience gemius, Avgust, 2026, https://e-public.gemius.com/rs/rankings/12730, pristpljeno 6. oktobar 2026. za avgust 2026. godine, izdvajaju po veličini publike i intenzitetu korišćenja, a na kojima preovlađuju društveno-politički sadržaji: Blic, Kurir, Alo, Danas, B92, N1, Nova.rs, Večernje novosti i Informer. Monitoringom je obuhvaćeno 7.519 članaka koji se odnose na unutrašnju politiku, objavljenih od 9. do 30. septembra. Osnovna jedinica analize zastupljenosti i tonaliteta je pominjanje političkog aktera u članku, za koje se beleži tonalitet (pozitivan, neutralan ili negativan). Narativi se evidentiraju na nivou članka, pri čemu jedan članak može sadržati više narativa, a njihova zastupljenost analizira se u ukupnom korpusu, kao i među tekstovima u kojima se pominju pojedinačni politički akteri. Narativi se kodiraju prema definicijama iz šifarnika monitoringa; definicije narativa na koje se izveštaj poziva navedene su u fusnotama uz prvo pominjanje.
Monitoring naslovnih strana novina
Monitoring obuhvata naslovne strane devet dnevnih novina (Informer, Kurir, Blic, Večernje novosti, Politika, Alo!, Srpski telegraf, Danas i Nova) u periodu od 9. do 30. septembra. Jedinica analize je pojedinačni manipulativni naslov na naslovnoj strani, koji se kodira kao manipulativan kada se informacija iskrivljuje ili predstavlja na način kojim se publika dovodi u zabludu. Manipulativno predstavljanje može uključivati selektivno prikazivanje činjenica, izostavljanje relevantnog konteksta, insinuacije, neosnovane kvalifikacije ili povezivanje činjenica na način koji stvara obmanjujuću predstavu o događaju, pojavi ili akteru. Za svaki manipulativni naslov beleži se i narativ kroz koji se takvo predstavljanje gradi, poput diskreditacije političkih neistomišljenika, aktera iz regiona ili međunarodnih aktera.