Sprovođenje izbora: izborne institucije i akteri

RIK je radio u zakonskim rokovima, ali su opštinska overa potpisa podrške, status manjinskih lista i odluka da se u inostranstvu glasa po beogradskom vremenu otvorili sumnje u integritet kandidovanja.
11.10.2026.
52 MINUTA ČITANJA
Republička izborna komisija (RIK) je izborne radnje koje se odnose na pripremu i organizovanje izbora i odlučivanje o izbornim listama sprovodila blagovremeno i u zakonskim rokovima, uz ažurno objavljivanje odluka i podataka. U većini slučajeva u kojima je bilo sumnje u ispravnost overenih izjava podrški birača, sprovedene su dodatne provere na osnovu kojih je broj pravno valjanih izjava naknadno umanjen. Istovremeno, primena pravila o statusu manjinskih lista otvorila je pitanja u pogledu kriterijuma za njihovo proglašenje i mogućnosti izigravanja zakonskih uslova. Sa druge strane, odluka RIK-a da se glasanje na svim biračkim mestima u inostranstvu odvija od 7 do 20 časova po vremenu u Srbiji ne samo da napušta praksu koju je RIK dosledno primenjivao u ranijim izbornim ciklusima, već ovakva odluka nema uporište ni u domaćim propisima ni u međunarodnim standardima i direktno ugrožava načelo jednakog biračkog prava.

Kapacitet nadzornih institucija da u potpunosti sprovedu svoje nadležnosti tokom izborne kampanje ostao je ograničen. Kod Agencije za sprečavanje korupcije to se pre svega ogledalo u nedovoljnoj pripremljenosti za primenu proširenih nadležnosti, ograničenim kapacitetima i načinu izveštavanja koji nije omogućio potpun uvid u sprovedeni nadzor. Kod REM-a, ograničeni institucionalni kapaciteti i posledice prethodne blokade odrazili su se na mogućnost blagovremenog uspostavljanja i naknadnog proširenja monitoringa, zbog čega deo relevantnih medija nije obuhvaćen nadzorom. Ovi nalazi ukazuju da formalno proširenje nadležnosti i ponovno uspostavljanje funkcionalnosti institucija sami po sebi nisu dovoljni za delotvoran nadzor izborne kampanje, već da njegov kvalitet zavisi od njihove sposobnosti da proaktivno i pravovremeno deluju, uz odgovarajuće kapacitete i resurse.

Republička izborna komisija

U prve tri nedelje izbornog postupka, Republička izborna komisija (RIK) je izborne radnje sprovodila u zakonskim rokovima, uz ažurno objavljivanje odluka, rešenja i podataka o proglašenim izbornim listama. RIK je, na predlog Ministarstva spoljnih poslova (MSP), odlučio da se na parlamentarnim izborima 25. oktobra 2026. godine glasanje na svim biračkim mestima u inostranstvu odvija od 7 do 20 časova po vremenu u Srbiji. Time je napuštena praksa koju je RIK dosledno primenjivao na svim izborima od 2016. godine, a veliki broj birača u dijaspori biće prinuđen da glasa tokom noći ili u ranim jutarnjim časovima. Crta ocenjuje da ova odluka doneta na osnovu pogrešnog tumačenja čl. 91 Zakona o izboru narodnih poslanika „Zakon o izboru narodnih poslanika, „Službeni glasnik RS“, br. 14/2022 i 47/2026, čl. 91“ , te da njeno obrazloženje nema uporište ni u domaćim propisima ni u međunarodnim standardima i da direktno ugrožava načelo jednakog biračkog prava.

U pogledu transparentnosti rada, RIK je blagovremeno objavljivala relevantnu dokumentaciju i informacije o postupku, u skladu sa zakonskim rokovima. RIK je proaktivno i pre zakonskog roka izašla u susret zahtevu članova RIK-a imenovanih na predlog opozicionih poslaničkih grupa za obelodanjivanje podataka o potpisima podrške birača proglašenim izbornim listama, po kategoriji overe pre zakonom propisanog roka (sedam dana pre izbornog dana).

Republička izborna komisija se stara o zakonitosti izbornog postupka - obavlja organizacionu i edukativnu funkciju, nadzire rad izbornih organa (pre svega lokalnih izbornih komisija), odlučuje o izbornim listama i prigovorima, određuje rokove u skladu sa zakonom, utvrđuje i objavljuje izborne rezultate i donosi različite podzakonske akte. Operativno-tehničke poslove sprovodi stručna služba RIK-a, na čijem čelu je sekretar RIK-a. RIK je zakonom definisan kao samostalan i nezavisan organ za sprovođenje izbora. Međutim, RIK nije profesionalno i stalno telo. Njegove članove imenuju poslaničke grupe i podnosioci izbornih lista i njegov sastav je vezan za odnos snaga u parlamentarnom sazivu, koji se u izborima proširuje. Članovi RIK-a svoje zaposlenje imaju na drugim mestima, a rad RIK-a se vezuje za sam čin sprovođenja izbora, dok je između izbora slabo aktivan. Mandat stalnih članova RIK-a je vezan za mandat saziva Narodne skupštine. Svaka proglašena lista ima prava da predloži člana i zamenika člana RIK-a u proširenom sastavu. Članovi i zamenici u proširenom sastavu imaju ista prava kao članovi i zamenici u stalnom sastavu.

RIK čine stalni i prošireni sastav.

Stalni sastav imenovan je posle izbora 2023. godine. Članove su predložile poslaničke grupe, srazmerno broju poslanika koje imaju u Narodnoj skupštini. Čine ga predsednik i 16 članova, kao i njihovi zamenici, što je ukupno 34 osobe. Od toga 22 osobe dolaze iz parlamentarne većine, a 12 iz opozicije.

Grafikon 3.1. Odnos vladajuće većine i opozicije u stalnom sastavu RIK-a

Odnos vladajuće većine i opozicije u stalnom sastavu RIK-a

Na predlog vladajuće većineNa predlog opozicije
11 6 Članovi 11 6 Zamenici članova 22 12 Ukupno 11 6 Članovi 11 6 Zamenici članova 22 12 Ukupno

Izvor: Republička izborna komisija.

Prošireni sastav čine predstavnici izbornih lista: svaka proglašena lista dobija po jednog člana i jednog zamenika. U trenutku pisanja ovog izveštaja prošireni sastav čini 18 članova i 15 zamenika.

U momentu zaključenja ovog izveštaja, stalni i prošireni sastav RIK-a zajedno čine 67 člana i zamenika. O odlukama glasaju članovi, a zamenici samo kada menjaju odsutnog člana. Za donošenje odluke trenutno je potrebno 19 glasova.

U radu RIK-a učestvuju i sekretar, zamenik sekretara i dva predstavnika zadužena za statistiku, ali oni nemaju pravo glasa.

Sednice i odluke RIK-a

Od raspisivanja izbora u septembru 2026. godine, do zaključenja izveštaja održane su 24 sednice Republičke izborne komisije (RIK), na kojima su razmatrane odluke i druga pitanja od značaja za sprovođenje izbornog postupka.

Priprema glasanja

Pripreme za sprovođenje glasanja odvijale su se u zakonskih rokovima, uz nekoliko odluka koje su donete naknadno u odnosu na raniju praksu ili neposredno pred rokove za sprovođenje pojedinih izbornih radnji.

Najznačajnije odluke koje se odnose na pripremu glasanja su odluka o uvođenju glasačkih kabina, doneta pre zvaničnog raspisivanja izbora, odluka o izmeni obrasca za utvrđivanje rezultata glasanja, na način da je predviđeno unošenje broja „neupotrebljenih listića“ u zapisnik o radu biračkog odbora, kao i odluka o utvrđivanju rasporeda mesta po kojem poslaničke grupe predlažu članove i zamenike članova biračkih odbora u stalnom sastavu.

Na 12. sednici RIK-a, održanoj 19. i 24. avgusta 2026. godine, odlučeno je da se glasačke kabine uvedu kao alternativa postojećim paravanima Prvobitni predlog je bio da se kabine uvedu kao zamena za paravane, nakon čega je predlog izmenjen i odlučeno je da birači imaju mogućnost da biraju između kabine i paravana. , uz obrazloženje da se time sprovodi preporuka ODIHR-a iz 2024. godine. Za odluku je glasalo 12 od 17 prisutnih članova RIK-a. Odluka je otvorila pitanja pravnog osnova za uvođenje kabina, kao i obima preporuke ODIHR-a.

Nakon odluke sproveden je pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva, u kojem je učestvovalo pet ponuđača, a ugovor za nabavku oko 30.000 kabina, vredan više od 830 miliona dinara, zaključen je sa kompanijom KLIMA PLUS DOO BEOGRAD. Nabavka je sprovedena po hitnom postupku, iako izbori tada još nisu bili raspisani, uz odobrenje Kancelarije za javne nabavke koje nije sadržalo posebno obrazloženje osnovanosti hitnog postupka.

Uputstvo o uređenju biračkog mesta izmenjeno je 24. septembra, tako da se u jednosmernom toku kretanja birača paravani nalaze pre glasačkih kabina. Uvođenje kabina otvorilo je pitanja pravnog osnova iz člana 52. Zakona o izboru narodnih poslanika i obima preporuke ODIHR-a i mogućih posledica novog rešenja na ulove glasanja.

Dodatno, značajna je izmena obrasca za utvrđivanje rezultata glasanja koja je doneta na inicijativu članova RIK-a imenovanih od strane opozicionih poslaničkih grupa i lista. Zapisnik o radu biračkog odbora je u glavi IV (Ostale činjenice) izmenjen na način da je dodata nova tačka 12, u koju se unosi broj neupotrebljenih glasačkih listića. Ostale tačke ostaju iste, a menja im se samo numeracija.

Blagovremeno je doneta Odluka o utvrđivanju rasporeda mesta po kojem poslaničke grupe predlažu članove i zamenike članova biračkih odbora u stalnom sastavu, istovremeno kada i Odluka o određivanju biračkih mesta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, kojom je određeno 29 biračkih mesta u posebnom statusu. Međutim, do kraja posmatranog perioda nije doneta jedinstvena Odluka o određivanju biračkih mesta za teritoriju zemlje Tokom razmatranja odluka o određivanju biračkih mesta, članovi RIK-a ukazivali su i na potrebu preispitivanja broja birača na pojedinim biračkim mestima. Kao jedan od primera navedeno je biračko mesto na Zvezdari za koje je bilo predviđeno više od 3.000 birača, dok je na prethodnim izborima na tom mestu bilo upisano oko 1.600 birača. .

Kada je reč o drugim elementima pripreme glasanja, odluke o obrascima za podnošenje izbornih lista nisu donete u danu kada su izbori raspisani, što je bila ranija praksa. Tom prilikom su usvojene i izmene pojedinih obrazaca, kao i obrasci za akreditaciju domaćih i stranih posmatrača, odluke o boji glasačkog listića (lila boje) i kontrolnog lista (bele boje).

Plan sprovođenja obuka za izbornu administraciju donet je tek 29. septembra 2026. godine, nakon čega je RIK održao tri online obuke, posvećene nadležnostima i sastavu organa za sprovođenje izbora, operativnoj pripremi lokalnih izbornih komisija i objavljivanju dokumenata. Za prvu obuku određen je i ponovni termin 8. oktobra. Dodatne dve obuke su zakazane za 9.oktobar, jedna ponovna (priprema lokalnih izbornih komisija) i druga koja se odnosi na uređenje biračkih mesta. Do kraja posmatranog perioda nije održan sastanak radne grupe za edukaciju, na šta su ukazivali pojedini članovi RIK-a. Istovremeno, na veb-prezentaciji RIK-a otvorena je rubrika „Obuke izborne administracije“, sa dostupnom eObukom za rad u biračkim odborima.

Takođe, kako bi se precizirala forma i način vođenja evidencije prijava za glasanje van biračkog mesta, grupa članova RIK-a imenovanih na predlog opozicionih poslaničkih grupa izradila je nacrt uputstva. Uputstva o evidenciji obaveštenja birača o glasanju van biračkog mesta i postupanju biračkog odbora po tim obaveštenjima. Nacrtom je predviđeno i da se prikupljaju kontakt podaci od trećih lica koja prijavljuju birače za glasanje, dok bi lokalne izborne komisije i birački odbori imali obavezu da telefonom kontaktiraju birač i provere da li je zaista podneo prijavu za glasanje van biračkog mesta. Za prikupljanje ovih podataka je predviđena posebna evidencija.

Nacrt je razmatran na dva sastanka Radne grupe za normativne poslove RIK-a. Na sastanku održanom 29. septembra postignut je dogovor da se pripremi konačna verzija uputstva, koja bi trebalo da bude predstavljena na jednoj od narednih sednica RIK-a.

Rad Radne grupe RIK za glasanje u inostranstvu

U okviru Radne grupe za glasanje u inostranstvu Radna grupa je osnovana na 16. sednici Republičke izborne komisije 11. septembra 2026. godine. , održano je šest sastanka na kojima su učestvovali predstavnici Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. Radna grupa je od Ministarstva spoljnih poslova (MSP) zatražila mapu biračkih mesta čije se otvaranje očekuje, kao i podatke o lokacijama sa najvećim brojem prijavljenih birača, kako bi se razmotrila mogućnost otvaranja dodatnih biračkih mesta. Uprkos insistiranju predsedavajućeg Radne grupe i članova RIK-a da Ministarstvo spoljnih poslova dostavi listu gradova u kojima je prijavljeno blizu ili više od 100 birača, Ministarstvo to nije učinilo, navodeći da za obradu takvih podataka nema dovoljno kapaciteta i da bi njihova obrada zahtevala previše vremena. Kao ključne izazove u organizaciji glasanja u inostranstvu Ministarstvo je navelo udaljenost između pojedinih gradova, kao i logističke izazove transporta novih glasačkih kabina i paravana do najudaljenijih lokacija. Članovi Radne grupe su od MSP tražili podatke o broju prijavljenih birača pojedinačno po gradovima i državama, dopise kojima se MSP obraćalo državama prijema radi otvaranja biračkih mesta, kao i kriterijume po kojima su birači iz pojedinih gradova raspoređeni na udaljena biračka mesta. Nijedan od tih podataka nije dostavljen. Na zakazani sastanak, 4. oktobra - na dan kada je RIK morao da odluči o biračkim mestima - nisu došli predstavnici MSP.

Za zahtev Radne grupe, 7.oktobra je održan novi sastanak sa predstavnicima MSP-a i predstavnikom MDULS-a. Članovi Radne grupe su od prisutnih predstavnika MSP-a tražili konkretne podatke o broju prijavljenih birača za glasanje u inostranstvu po svakoj državi i gradu, kao i obrazloženje za (ne)otvaranje biračkih mesta u svakoj od zemalja u kojoj su se birači prijavili za glasanje. Predstavnici MSP-a nisu predstavili ove podatke, već su predstavili predlog izmene Predloga za određivanje biračkih mesta u inostranstvu koji sadrži nepromenjenih 93 biračkih mesta, ali sa tačno određenim područjima koja su obuhvaćena biračkim mestima (npr. biračko mesto 1 Australija, Multikulturalni centar, glasaju birači sa područja: Melburn, Pert, Adelajd). Predstavnik MDULS-a je obavestio Radnu grupu da je broj izdatih prvostepenih rešenja o prijavama za glasanje u inostranstvu nešto više od 103.000, što znači da se toliko birača prijavilo inicijalno za glasanje u inostranstvu.

Zaštita izbornog prava

Od početka izborne kampanje pokrenuta su 24 postupka za zaštitu izbornog prava. RIK je usvojila dva prigovora, dok je 13 prigovora odbijeno kao neosnovano, a četiri odbačeno zbog neblagovremenosti ili nedostatka ovlašćenja za njihovo podnošenje. Upravnom sudu je izjavljeno deset žalbi, od kojih je jedna odbačena, a devet odbijeno, čime su potvrđene odluke RIK-a.

Od ukupnog broja prigovora, 15 se odnosilo na fazu kandidovanja, dok se devet odnosilo na imenovanje članova lokalnih izbornih komisija i odluke RIK-a u vezi sa glasanjem u inostranstvu. Među prigovorima u fazi kandidovanja izdvojila su se četiri koja su ukazivala na moguće kršenje zakona prilikom proglašenja izbornih lista nacionalnih manjina „RASIM LJAJIĆ - Ljudski (SDP - CDP)“ i „Ruska stranka - Srbija u BRIKSU - Slobodan Nikolić“. Podnosioci su ukazivali na to da se među kandidatima nalaze lica prepoznata kao aktivni članovi političkih stranaka koje nisu stranke nacionalnih manjina, što su dovodili u vezu sa članom 138. Zakona o izboru narodnih poslanika „Zakon o izboru narodnih poslanika, „Službeni glasnik RS“, br. 14/2022 i 47/2026, čl. 138: Republička izborna komisija rešenjem odbija predlog da se određenoj izbornoj listi utvrdi da ima položaj izborne liste nacionalne manjine ako ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom, kao i ako je nosilac liste ili kandidat za narodnog poslanika na toj izbornoj listi lice koje je u javnosti prepoznatljivo po tome što je aktivni član političke stranke koja nije politička stranka nacionalne manjine.“ . Upravni sud nije prihvatio iznete argumente i dokaze, već je potvrdio odluke RIK-a.

U vezi sa glasanjem u inostranstvu, „Studentska lista-Studenti pobeđuju“ podnela je 7. oktobra 2026. godine dva prigovora na odluke RIK-a - odluku o određivanju biračkih mesta u inostranstvu i odluku o određivanju vremena početka i završetka glasanja na tim biračkim mestima.

Prigovori i žalbe u fazi kandidovanja

Protiv rešenja o proglašenju izbornih lista podneto je 15 prigovora - sedam protiv liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, tri protiv liste „RASIM LJAJIĆ - Ljudski (SDP-CDP)“, jedan protiv liste „RUSKA STRANKA - SRBIJA U BRIKSU - SLOBODAN NIKOLIĆ“,, dva protiv liste „ĆALE OVO JE ZA TEBE - PETAR ĐURIĆ - PREMIJER SRBIJE“i jedan protiv liste „STRANKA RUSKO-SRPSKOG JEDINSTVA - RUSI I SRBI BRAĆA ZAUVEK“ i jedan protiv liste „Biram PRAVDU - Biram BUDUĆNOST - Koalicija SNAGA - prof. dr Ferid Bulić - Vasilios Proveleggios - Stranka budućnosti i razvoja/Građanska stranka Grka Srbije“.

Prigovori protiv liste „ALEKSANDAR VUČIĆ - UJEDINJENA SRBIJA“ u suštini su osporavali kandidaturu aktuelnog predsednika Republike kao nosioca i prvog kandidata liste, ukazujući na moguću zloupotrebu javne funkcije. RIK ih je odbio, između ostalog, uz obrazloženje da nije nadležan za pitanja koja se odnose na položaj i postupanje javnih funkcionera. Na pet rešenja izjavljene su žalbe, koje je Upravni sud odbio.

Tri prigovora protiv liste „RASIM LJAJIĆ - Ljudski (SDP-CDP)“ odnosila su se na kandidate koji su, prema navodima podnosilaca, javno prepoznatljivi kao funkcioneri ili članovi Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS), što je dovedeno u vezu sa članom 138. Zakona o izboru narodnih poslanika. Prigovori nisu dobili potrebnu većinu glasova članova RIK-a.

Najznačajniji postupak odnosio se na žalbu protiv rešenja kojim je RIK odbio prigovor na proglašenje liste „RASIM LJAJIĆ - Ljudski (SDP-CDP)“. Žalba je ukazivala na pogrešnu primenu člana 138. ZINP u slučaju kandidata pod rednim brojem 3, Edisa Durgutovića, narodnog poslanika izabranog na predlog SDPS-a, člana poslaničke grupe te stranke i odbornika u Kragujevcu. Durgutović je u Narodnoj skupštini u maju 2026. godine izjavio da je izabran ne kao predstavnik manjinske liste, već „kao ponosni član Socijaldemokratske partije Srbije“. Žalba je ukazivala i na povredu člana 137. stav 2. ZINP, jer je RIK status manjinske liste najpre ocenio kao prethodno pitanje u rešenju o proglašenju, a tek potom doneo posebno rešenje. Upravni sud je presudom 14 Už 10/26 od 23. septembra 2026. godine žalbu odbio.

Obrazloženje presude otvara više pitanja u pogledu tumačenja člana 138. i ocene dostavljenih dokaza. Sud je kao pokazatelje „stranačkog aktivizma“ naveo rad na terenu, deljenje materijala, stranačke sastanke, tribine i aktivnosti na društvenim mrežama, ali se nije posebno izjasnio o nastupima kandidata u Narodnoj skupštini u ime SDPS-a i poslaničke grupe te stranke. Takođe nisu posebno ocenjeni Durgutovićeva izjava o članstvu u SDPS-u iz maja 2026. godine i njegovo učešće na sednici o nepoverenju Vladi u julu 2026. godine kao predstavnika te stranke. Sud nije naveo ni dokaz da je Durgutoviću članstvo u SDPS-u ili poslaničkoj grupi prestalo, niti je, prema dostupnom obrazloženju, razmatrao potrebu da se o njegovom statusu izjasni sama stranka.

Dodatno, Sud je prihvatio tumačenje RIK-a prema kojem je cilj člana 138. da pripadnicima nacionalnih manjina omogući da „promene fokus“ političkog angažovanja, iako takav izuzetak nije izričito predviđen zakonskom odredbom. Time je ostalo otvoreno pitanje da li se zabrana iz člana 138. može primeniti na pripadnika nacionalne manjine koji je istovremeno aktivan član stranke koja nije stranka nacionalne manjine.

Ukupno posmatrano, obrazloženje presude ostavlja otvorena pitanja u pogledu kriterijuma za utvrđivanje „javne prepoznatljivosti“ kandidata kao aktivnog člana nemanjinske stranke, ocene konkretnih dokaza o stranačkom angažmanu i postupka utvrđivanja statusa manjinske liste.

Dodatno, od značaja su i dva prigovora podneta protiv liste „ĆALE OVO JE ZA TEBE - PETAR ĐURIĆ - PREMIJER SRBIJE“. Njima je osporavana pravna valjanost prikupljnih potpisa. Prigovori podneti protiv rešenja o proglašenju izborne liste su usvojeni, budući da je utvrđena njihova osnovanost tokom naknadne kontrole potpisa birača. Po prvom prigovoru poništeno je proglašenje izborne liste i zaključkom naloženo podnosiocu da dopuni dokumentaciju, a po drugom prigovoru je konstatovano da je rešenje poništeno. Lista je postupila po zaključku i izvršila dopunu, nakon čega je proglašena 2. oktobra.

Lokalne izborne komisije

Lokalne izborne komisije (LIK) imaju operativnu ulogu u sprovođenju parlamentarnih izbora u okviru jedinica lokalnih samouprava (opština i gradova).

U nadležnosti lokalnih izbornih komisija su pripreme za sprovođenje izbora, određivanje biračkih mesta, imenovanje i razrešavanje biračkih odbora, praćenje toka glasanja, kao i primopredaja izbornog materijala. Nakon izbornog dana, LIK donose zbirne izveštaje o rezultatima glasanja i odlučuju o zahtevima za poništavanje glasanja na biračkim mestima.

Od raspisivanja izbora lokalne izborne komisije (LIK) su bile ovlašćene da odrede biračka mesta i izvrše imenovanja članova LIK-a u stalnom i proširenom sastavu. U najvećem broju lokalnih samouprava su LIK blagovremeno odredile biračka mesta. Rok za određivanje biračkih mesta bio je 19. septembar. Na veb-prezentaciji RIK-a do 28. septembra objavljeno je ukupno 185 pojedinačnih dokumenata - odluka o određivanju biračkih mesta i odluka o njihovim izmenama i/ili dopunama. Odluke su u najvećem broju slučajeva donete i objavljene blagovremeno, uz nekoliko izuzetaka. Odluke lokalnih izbornih komisija u Boru i Bosilegradu donete su po isteku roka, dok je u nekoliko jedinica lokalne samouprave došlo je do izmena odluka i nakon 19. septembra, između ostalog u Bačkoj Palanci, Beočinu, Voždovcu, Sopotu i Užicu. Međutim, dolazilo je do učestalih promena u sastavu LIK, uključujući razrešenja i imenovanja predsednika i sekretara neposredno pre i nakon raspisivanja izbora. Ovo izaziva zabrinutost u pogledu stabilnosti sastava i motiva zbog kojih su vršena pojedina imenovanja. U periodu pre raspisanih izbora i neposredno nakon toga, donet je veći broj rešenja o razrešenjima i imenovanjima lica u stalnom sastavu, pre svega predsednika i sekretara.

U međuvremenu je podneto i šest prigovora na sastav lokalnih izbornih komisija. Jedan je podnet protiv rešenja o imenovanju člana i zamenika člana LIK Mladenovac, jer je za predsednika komisije imenovano lice koje obavlja funkciju sekretara Skupštine Opštine. Drugi je tvrdio da imenovani članovi i zamenici članova LIK na predlog manjinske liste „RASIM LJAJIĆ - Ljudski (SDP - CDP)“ nemaju potvrdu o završenoj obuci. Oba prigovora su odbijena. Ostali prigovori odnosili su se na nedonošenje odluke ili samu odluku lokalnih izbornih komisija o članovima u proširenom sastavu, u Kovinu, Aranđelovcu, Bojniku i Novom Kneževcu. Dva prigovora su odbijena, dok o druga dva još uvek nije doneta odluka.

Kandidovanje izbornih lista i uslovi prikupljanja podrške

Integritet procesa kandidovanja ugrožen je zbog slabe transparentnosti i ozbiljnih navoda o protivzakonitim radnjama - poput zabeležnih slučajeva overe potpisa bez utvrđivanja identiteta birača, odnosno sumnji u falsifikovanje potpisa. Ovome doprinose i slučajevi pritisaka na birače i institucije da daju prednost listi vladajuće Srpske napredne stranke, odnosno da otežaju prikupljanje podrške akterima iz opozicije. Okolnost da je rekordno brz proces kandidovanja, navodno masovnog odziva, vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci služio i za produbljivanje propagande u najuticajnijim medijima u sopstvenu korist, takođe podstiče sumnju u autentičnost, ali i verodostojnost, prikupljenih potpisa.

Proglašene izborne liste

Do objave izveštaja proglašeno je ukupno 18 izbornih lista. Polovina od tog broja, devet izbornih lista, su liste nacionalnih manjina - tri bošnjačke, dve ruske, jedna mađarske, jedna grčke, jedna albanske i jedna slovačke.

Broj proglašenih izbornih lista je isti kao i na vanrednim parlamentarnim izborima 2023. godine, uprkos činjenici da većina tradicionalnih parlamentarnih stranaka opozicije ne učestvuje na ovim izborima.

U prvoj fazi proglašene su liste „Ujedinjena Srbija“, lista Ivice Dačića, Studentska lista, SDP-CDP, SVM, SPP, Ruska stranka, „Autentična desnica“, „Evropska Srbija“, SDA Sandžaka i Pokret Snaga Srbije. Lista „Ćale, ovo je za tebe“ prvobitno je proglašena 26. septembra; nakon poništavanja rešenja i dopune dokumentacije ponovo je proglašena 2. oktobra.

Prvog oktobra proglašene su Liberalno zelena stranka, Koalicija Snaga i Stranka rusko-srpskog jedinstva, a 2. oktobra koalicija „Vladimir Gajić - Alternativa za Srbiju“.

Koalicija „IZBOR NARODA - MIROSLAV MIKI ALEKSIĆ - MIROSLAV PARANDILOVIĆ - ALEKSANDAR JOVANOVIĆ ĆUTA“, koju je podnela koalicija Narodna Srbija, predata je RIK-u 15. septembra 2026. godine sa 10.421 potpisom podrške. Lista je proglašena 18. septembra. Koalicija je 22. septembra obavestila RIK o povlačenju, koje je RIK konstatovao rešenjem od 24. septembra.

Overa potpisa prema vrsti overivača

Raspodela pokazuje različito oslanjanje na kanale overe. Za liste kod kojih su ovi podaci dostupni, kod sedam od jedanaest preovlađuje overa u upravama ili sudovima, dok kod četiri većinu čini overa kod javnih beležnika.

Studentska lista ima najveći udeo overe kod javnih beležnika - 77,9 odsto. Ovaj kanal preovlađuje i kod SDA Sandžaka, „Evropske Srbije“ (61,3 odsto) i Pokreta Snaga Srbije (58,86 odsto). Nasuprot tome, uprave i sudovi čine 96,7 odsto overe Ruske stranke, 91,1 odsto SVM-a, 88,8 odsto liste Rasima Ljajića i 81,3 odsto „Ujedinjene Srbije“. Razlika između Studentske liste i „Ujedinjene Srbije“ u udelu overe kod javnih beležnika iznosi 59,2 procentna poena.

Overa potpisa prema vrsti overivača

Treći segment je ostatak do 100 odsto (sudovi i neraspoređeno) - računa se iz prve dve kolone. Potvrdi vrednosti pre preloma.
Opštinska upravaJavni beležniciSudovi i ostalo
Ukupno overeno 97% 3% Ruska stranka - Srbija u BRIKS-u - Slobodan Nikolić 5.360 90% 10% SVM - dr Balint Pastor 9.533 87% 11% 2% Rasim Ljajić - Ljudski (SDP-CDP) 8.053 81% 19% Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija 223.933 74% 26% Autentična desnica - Hrabro srpski! 10.605 66% 33% 1% Ivica Dačić - Faktor stabilnosti 21.266 66% 29% 5% SDA Sandžaka - Čuvari Sandžaka 6.185 60% 28% 12% Usame Zukorlić (SPP) - Pokret za ujedinjenje 6.404 56% 44% Bogoljub Karić - Pokret Snaga Srbije - BK - 38% 61% 1% Evropska Srbija 10.130 22% 78% Studentska lista - Studenti pobeđuju 69.947 97% 3% Ruska stranka - Srbija u BRIKS-u - Slobodan 90% 10% SVM - dr Balint Pastor 87% 11% 2% Rasim Ljajić - Ljudski (SDP-CDP) 81% 19% Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija 74% 26% Autentična desnica - Hrabro srpski! 66% 33% 1% Ivica Dačić - Faktor stabilnosti 66% 29% 5% SDA Sandžaka - Čuvari Sandžaka 60% 28% 12% Usame Zukorlić (SPP) - Pokret za ujedinjenje 56% 44% Bogoljub Karić - Pokret Snaga Srbije - BK 38% 61% 1% Evropska Srbija 22% 78% Studentska lista - Studenti pobeđuju

Izvor: Obrada Crte na osnovu podataka o overenim izjavama podrške, septembar 2026.

Podaci o overi do trenutka objave izveštaja nisu bili dostupni za liste predate u periodu od 25. septembra do 4. oktobra. Lista „Ćale ovo je za tebe - Petar Đurić - premijer Srbije“ podneta je dva puta, 25. i 30. septembra. Pri prvom podnošenju prihvaćeno je 10.007 izjava, samo sedam više od zakonskog praga. Najviše prihvaćenih izjava ima lista „Vladimir Gajić - Alternativa za Srbiju“ (12.489). Slede Liberalno zelena stranka (10.580, uz visok udeo neprihvaćenih izjava, 8,3%) i drugo podnošenje liste „Ćale ovo je za tebe“ (10.398). Četiri manjinske liste imale su između 5.000 i 6.000 prihvaćenih izjava. To su Albanska koalicija (5.988), Stranka rusko-srpskog jedinstva (5.778), „Majka Srbija - Gruda“ (5.237) i koalicija „Snaga“ (5.069). Sve liste su prešle prag koji se na njih primenjuje.

Geografska raspodela overe potpisa lista sa najvećim brojem predatih potpisa

Ujedinjena Srbija (223.933 potpisa) i Studentska lista (69.947 potpisa), koje su podnele najveći broj izjava podrške, razlikuju se po teritorijalnom obuhvatu overe. Za Ujedinjenu Srbiju overa je evidentirana u 161 opštini, a za Studentsku listu u 76. Podaci prikazuju mesta overe, a ne nužno prebivalište birača koji su dali podršku.

Grafikon 3.3. Obuhvat overe za dve liste sa najvećim brojem podnetih izjava podrške

Obuhvat overe za dve liste sa najvećim brojem podnetih izjava podrške

161 Ujedinjena Srbija 76 Studentska lista 161 Ujedinjena Srbija 76 Studentska lista

Izvor: Obrada Crte na osnovu podataka o overenim izjavama podrške, septembar 2026.

Kod Studentske liste najveći udeo jedne lokacije u ukupnom broju overenih izjava iznosi 5,2 odsto.

Grafikon 3.4. Petnaest mesta sa najviše overenih izjava za „Ujedinjenu Srbiju“

Petnaest mesta sa najviše overenih izjava za „Ujedinjenu Srbiju“

12.568 Novi Sad 7.271 Zemun 6.597 Novi Beograd 6.166 Niš 5.799 Palilula 5.781 Čukarica 5.593 Zvezdara 5.284 Voždovac 4.343 Pančevo 3.743 Sombor 3.685 Zrenjanin 3.558 Rakovica 3.434 Stari grad 3.357 Vranje 3.186 Sremska Mitrovica 12.568 Novi Sad 7.271 Zemun 6.597 Novi Beograd 6.166 Niš 5.799 Palilula 5.781 Čukarica 5.593 Zvezdara 5.284 Voždovac 4.343 Pančevo 3.743 Sombor 3.685 Zrenjanin 3.558 Rakovica 3.434 Stari grad 3.357 Vranje 3.186 Sremska Mitrovica

Izvor: Obrada Crte na osnovu podataka o overenim izjavama podrške, septembar 2026.

Grafikon 3.5. Petnaest mesta sa najviše overenih izjava za Studentsku listu

Petnaest mesta sa najviše overenih izjava za Studentsku listu

3.649 Stari grad 3.506 Niš 2.615 Novi Beograd 2.316 Kruševac 2.259 Vračar 2.257 Požarevac 2.217 Voždovac 2.111 Kraljevo 1.886 Zaječar 1.872 Jagodina 1.782 Čukarica 1.770 Leskovac 1.692 Novi Sad 1.582 Kragujevac 1.567 Lazarevac 3.649 Stari grad 3.506 Niš 2.615 Novi Beograd 2.316 Kruševac 2.259 Vračar 2.257 Požarevac 2.217 Voždovac 2.111 Kraljevo 1.886 Zaječar 1.872 Jagodina 1.782 Čukarica 1.770 Leskovac 1.692 Novi Sad 1.582 Kragujevac 1.567 Lazarevac

Izvor: Obrada Crte na osnovu podataka o overenim izjavama podrške, septembar 2026.

Jagodina se izdvaja kao jedina sredina u kojoj su sve izjave podrške za „Ujedinjenu Srbiju“ overene kod javnih beležnika. Za listu Ivice Dačića u ovom gradu overeno je 2.608 izjava, što je najveći broj među mestima overe za tu listu. Za Studentsku listu overene su 1.872 izjave, čime je Jagodina među deset mesta sa najviše overenih izjava za ovu listu. To je gotovo tri puta više nego za „Ujedinjenu Srbiju“, za koju su u Jagodini overene 633 izjave.

Pored ove dve liste, izdvaja se geografska koncentracija overe za listu „Rasim Ljajić - Ljudski (SDP-CDP)“. Overa je evidentirana u 13 gradova i opština. U Novom Pazaru overene su 3.473 izjave, odnosno 43,1 odsto ukupno podnetih, dok je u pet sredina overeno 85,8 odsto. Kragujevac je sa 1.096 izjava, odnosno 13,6 odsto, treća lokacija po broju overenih izjava, iza Novog Pazara i Tutina. Sve izjave evidentirane u Kragujevcu overene su u Gradskoj upravi. Posmatrač u Kragujevcu naveo je da nije zabeležio najavu prikupljanja u medijima ili na društvenim mrežama i da u razgovorima nije uspeo da utvrdi kada i gde je prikupljanje organizovano.

Dostupnost overivača i organizacija overe

Prikupljanje potpisa pratili su neujednačena dostupnost overivača i promene termina, uz teškoće u organizaciji overe.

Teškoće pri zakazivanju i sprovođenju overe zabeležene su u najmanje 12 gradova i opština. Obuhvatale su odlaganje početka, ograničen broj overivača, privremene prekide i duže čekanje građana. Najveći deo prikupljenih nalaza odnosi se na Studentsku listu, ali su teškoće zabeležene i kod koalicija „Izbor naroda“, „Evropska Srbija“ i „Autentična desnica“.

Overivači opštinskih i gradskih uprava

Kod opštinskih i gradskih uprava teškoće su se odnosile na odobravanje termina, broj raspoloživih službenika i trajanje overe. U Čačku je početak prikupljanja potpisa Studentske liste odložen nakon što je Gradska uprava njen zahtev ocenila kao nepotpun. Overa je organizovana narednog dana, uz privremeni prekid zbog korišćenja starih obrazaca. Građani su čekali duže od dva i po sata.

U Zaječaru je Posmatračka misija Crte zabeležila ograničen broj overivača za Studentsku listu. Javno je izneta tvrdnja da produženje rada nije bilo odobreno iako su građani čekali u redu da daju potpis.

U Nišu su studenti 12. septembra organizovali protest ispred Skupštine grada nakon što, prema njihovom saopštenju, overivači Gradske uprave nisu prihvatili da rade narednog dana, u nedelju. Naveli su da su 10. septembra podneli zahtev za overu od petka do ponedeljka. Prema terenskom izveštaju, overa je 13. septembra nastavljena na tri lokacije. U Alibunaru je predstavnik „Evropske Srbije“ javno ukazao na odbijanje traženog termina.

Javni overivači

Kod javnih beležnika izdvajaju se otkazivanje prethodno dogovorenih termina i teškoće u obezbeđivanju terenske overe. Prema dostavljenom navodu, javna beležnica u Velikoj Plani otkazala je prethodno dogovorene termine za Studentsku listu jer još nije završila overu potpisa za SNS. Taj razlog otkazivanja nije nezavisno potvrđen. Građani koji su želeli da daju potpis podrške Studentskoj listi potom su odlazili na overu u Smederevsku Palanku.

U Vršcu je za „Izbor naroda“ zabeleženo otkazivanje dogovorenog termina i pomeranje prikupljanja za ponedeljak. U dostupnom materijalu navodi se da je za „Evropsku Srbiju“ istog dana overa bila organizovana od 9 do 17 časova, ali razlozi različitih uslova nisu utvrđeni. Predstavnica Narodnog pokreta Srbije Ivana Rokvić javno je govorila o nedostupnosti beležnika i teškoćama u organizovanju overe.

Predstavnici NPS-a pokazali su posmatraču poruke o otkazivanju ili ograničenoj dostupnosti overivača u Beočinu, Vršcu, Bačkom Petrovcu, Kikindi, Vrbasu, Novom Bečeju i Bačkoj Topoli. „Autentična desnica“ javno je iznela slične navode; u Kruševcu je zabeleženo da overivači nisu došli prvog dana, dok su narednog dana angažovana dva.

Nisu sva otkazivanja imala isti razlog ili ishod. U Rumi su oba beležnika, nakon što su najpre rekli da su nedostupni, ponudila nedeljne termine. U Zemunu su naknadno dobijene informacije otkazivanja povezivale sa bolešću, porodičnim okolnostima i ranije rezervisanim terminima. U Novom Sadu postojala su različita objašnjenja odloženog početka: javni navodi o nedostupnosti beležnika i objašnjenje predstavnika zbora da je zahtev Studentske liste podnet nakon zahteva drugih aktera.

U Somboru su predstavnici pet opozicionih stranaka naveli da su ih tokom vikenda tri javne beležnice odbile uz obrazloženje da su zauzete. Jedna od njih je, prema prikupljenom materijalu, 14. septembra od 9 do 17 časova overavala potpise za SVM.

U Smederevskoj Palanci je, prema terenskom izveštaju, službenik uprave radio do 15 časova, dok je javni beležnik koji je prethodno otkazao dolazak nastavio overu od 17 do 21 čas. U Kragujevcu je zabeleženo kašnjenje od oko 45 minuta, nakon čega je overa nastavljena. Na Vračaru je čekanje povezano sa velikim odzivom i tehničkim problemima, dok su u Knjaževcu građani posle pripreme dokumentacije na punktu odlazili u kancelariju beležnika. U pojedinim sredinama rad je produžen zbog velikog odziva.

Slučajevi potencijalnih krivičnih dela u procesu podnošenja kandidatura: overa potpisa bez prisustva građana i korišćenje unapred očitanih ličnih dokumenata

Zabeleženi su navodi o obradi podrške bez prisustva građana, uz korišćenje ranije prikupljenih ili očitanih ličnih karata.

U Mladenovcu i Paraćinu su zabeleženi navodi koji otvaraju pitanja autentičnosti izjava i mogućeg nedozvoljenog korišćenja ličnih podataka. Svedočenja su opisivala pripremu i obradu podataka pre dolaska potpisnika, uključujući sumnje da pojedini građani nisu bili prisutni pri davanju podrške „Ujedinjenoj Srbiji“.

Prethodno očitavanje lične karte i priprema obrasca ne predstavljaju sami po sebi dokaz neautentične podrške. Takva priprema zebeležena je i kod „Ujedinjene Srbije“ i kod Studentske liste. Ključna pitanja su da li je birač lično pristupio overi, da li je utvrđen njegov identitet i da li je podršku dao svojom voljom.

Sporne okolnosti obuhvatile su i način obezbeđivanja potpisa za druge liste. U Nišu je posmatrač zabeležio nuđenje 1.500 dinara za potpis podrške Grupi građana Uglješa Grgur. U Novom Sadu zabeležen je navod o kupovini potpisa za listu Bogoljuba Karića.

U Požarevcu su tokom prikupljanja potpisa za listu „Ćale, ovo je za tebe“ zabeleženi prisustvo i, prema navodima izvora, angažovanje aktivista SNS-a.

Iz terenskih izveštaja posmatrača

  • „Koordinator je rekao da građani čije se lične karte donose ne moraju lično da se pojave da daju potpis, već je dovoljno da se donese njihova očitana lična karta.“
  • „Svi aktivisti dobili su zadatak da prikupljaju lične karte osoba koje neće biti u mogućnosti da lično dođu.“
  • „Imamo 230 u knjigama i 250 u ličnim kartama… Naši su u stranci, a ostatak koji imaju u ličnim kartama „prenose na papir“.
  • „Koleginici koja ima ugovor na određeno rekla je: ‘Sutra potpisuješ ugovor, dobro razmisli šta ćeš da radiš.’“
  • „Danas je ceo Vodovod ovde.“
  • „Ljudi su izgledali kao da su organizovano dovođeni i odvođeni i da su mahom bili radnici javnih preduzeća.“

Korišćenje javnih resursa u prikupljanju i overi potpisa

Prikupljanje podrške vladajućoj listi organizovano je i u prostorijama organizacija i institucija.

Na pojedinim punktovima zabeležen je dolazak grupa zaposlenih uz prisustvo rukovodilaca. U Zaječaru je posmatrač uočio grupe radnika javnih preduzeća i ustanova koje su predvodili direktori. U Smederevskoj Palanci, nakon informacije o organizovanom dolasku zaposlenih Doma zdravlja, posmatračica je na punktu zatekla direktora sa osobljem.

Zasebna svedočenja odnosila su se na pozivanje zaposlenih EPS-a i EDS-a da daju podršku i na radnike „Kolubara usluga“ u Lazarevcu, kojima su, prema navodu izvora, za dolazak nuđeni plaćeni sati. Zabeleženo je i svedočenje o povezivanju davanja podrške sa obnovom ugovora na određeno vreme.

Organizovani dolazak zaposlenih i prisustvo rukovodilaca sami po sebi ne potvrđuju pritisak. Svedočenja o uslovljavanju podrške radnim statusom ili pogodnostima, međutim, otvaraju pitanje slobode odlučivanja zaposlenih.

Sumnje u autentičnost pojedinih izbornih lista

Sumnje u autentičnost javljaju se kod najmanje pet izbornih lista. Sumnje pre svega odnose na to da li se radi o stvarnim akterima ili o akterima fabrikovanim za potrebe učešća u izborima. Crta, Izveštaj o dugoročnom posmatranju lokalnih izbora 2026. godine (Beograd: Crta, 2026), 7-16.

Kod liste „ĆALE, OVO JE ZA TEBE - PETAR ĐURIĆ - PREMIJER SRBIJE“ preklapaju se ograničena vidljivost prikupljanja potpisa, izrazito mali broj kandidata i ponovljeni navodi o spornom obezbeđivanju podrške. Lista ima devet kandidata, dok su uočene aktivnosti prvenstveno vezane za Petra Đurića. Prema navodima iz tri nezavisna izvora, aktivisti SNS-a su u Požarevcu prikupljali potpise za ovu listu, a podršku su davali zaposleni u javnim preduzećima. Ovi navodi predstavljaju indikator moguće organizacione zavisnosti pri obezbeđivanju kandidature. Pokret su i na beogradskim izborima 2023. pratili navodi o falsifikovanju potpisa, uključujući javna poricanja pojedinih osoba da su dale podršku. M. R. M., „Jelena Zorić o njenom potpisu na dve izborne liste: Čak i da se tata moj kandiduje, kao novinar ne bih mu potpisala listu“, Danas, 27. novembar 2023, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/130

U ovim izborima, RIK je zbog nepravilnosti u izjavama podrške preduzela više radnji. Nakon što je 30. septembra utvrdila 125 neispravnih izjava i poništila prvobitno rešenje o proglašenju liste, broj valjanih izjava pao je ispod zakonskog minimuma. Podnosiocu je zaključkom naloženo da dostavi nedostajuće izjave podrške, nakon čega je on već narednog dana dostavio 533 izjave. RIK je utvrdila da je 516 od njih pravno valjano, pa je lista ponovo proglašena 2. oktobra, sa ukupno 10.007 potpisa podrške. Prilikom glasanja o ponovnom proglašenju, sedam članova RIK-a bilo je uzdržano.

Istovremeno, deo članova RIK-a izvršio je dodatni pregled ranije dostavljenih izjava i utvrdio još 133 neispravne izjave, koje nisu bile obuhvaćene prvobitnom kontrolom. Predloženo je da stručna služba RIK-a zatraži od gradskih i opštinskih uprava u 20 mesta izveštaje o postupku overe tih izjava. Predlog, međutim, nije uvršten na dnevni red sednice, pa RIK o njemu nije odlučivala. U međuvremenu, birači su podneli dva prigovora na proglašenje liste, pozivajući se na javno iznete informacije o spornim potpisima. Oba prigovora su jednoglasno usvojena, a po prvom je poništeno rešenje o proglašenju liste.

Kod liste „LIBERALNO ZELENA STRANKA - ZA SLOBODNU I ČISTIJU SRBIJU“ relevantan je istorijat izbornih nastupa povezanih sa Dejanom Žujovićem. U više sredina i izbornih ciklusa pojavljivale su se liste sa sličnim nazivima, ali različitim formalnim predlagačima, uključujući grupe građana, Evropsku zelenu partiju i stranku Nova - Da se struka pita. Time se ponavljao politički brend uz promenu formalnog predlagača. U više dokumentovanih slučajeva te liste osvojile su višestruko manje glasova nego što su predale potpisa podrške. Nakon izbora 2024. odbornici sa pojedinih lista povezanih sa Žujovićem podržali su SNS, uključujući podršku koja je omogućila formiranje vlasti na Savskom vencu.

Kod „RUSKA STRANKA - SRBIJA u BRIKSU - SLOBODAN NIKOLIĆ“ važni su ranije postizborno delovanje uz vladajuću većinu i ograničena vidljivost obezbeđivanja aktuelne kandidature. Mandat Ruske stranke imao je presudan značaj za formiranje vlasti SNS-a u Nišu 2024, a nosilac tog mandata Tihomir Perić nalazi se visoko na sadašnjoj listi. To pokazuje kontinuitet kadrova povezanih sa ranijom postizbornom podrškom vlasti. U praćenom materijalu nisu zabeležena vidljiva prikupljanja potpisa, dok je prva zabeležena terenska aktivnost objavljena 26. septembra; lista ima 25 kandidata. Kontinuitet političkog delovanja i osvojeni mandati upućuju na moguću tzv. satelitsku ulogu nego na organizaciju koja postoji samo prividno.

Kod „Biram PRAVDU - Biram BUDUĆNOST - Koalicija SNAGA - prof. dr Ferid Bulić - Vasilios Proveleggios“ dostupni su podaci o ranijim koalicionim nastupima Građanske stranke Grka Srbije i popunjenosti sadašnje liste od devet odsto, što ukazuje na dva indikatora: kontinuitet jednog formalnog nosioca kroz različite koalicije i mali broj kandidata. Takođe, u materijalu prikupljenom tokom posmatranja nisu zabeležene aktivnosti prikupljanja potpisa za ovu listu, što je dodatni pokazatelj za praćenje.

Kod „STRANKA RUSKO-SRPSKOG JEDINSTVA - RUSI I SRBI BRAĆA ZAUVEK“ relevantna je registracija neposredno pred izbore i popunjenost liste od šest odsto. Kratak organizacioni kontinuitet i mali broj kandidata predstavljaju početne pokazatelje za proveru i praćenje. Za ovu listu, kao i za koaliciju Snaga, nedostaju podaci o organizatorima potpisa, finansiranju i stvarnoj političkoj aktivnosti koji bi omogućili snažniji zaključak.

Razjašnjavanje ovih sumnji zahteva transparentnost postupka kandidovanja i dostupnost podataka o organizatorima, finansiranju i načinu obezbeđivanja podrške izbornim listama. Posmatračka misija Crte će nastaviti da prati njihovu stvarnu aktivnost, moguće korišćenje zajedničkih kadrova i resursa i ponašanje predstavnika u izbornim organima. Ovi nalazi biće sagledavani u okviru procene uslova za slobodan izbor birača i transparentnosti izborne ponude.

Slučaj: Kadrovsko „razmnožavanje“ SDPS-a kroz liste drugih stranaka

Na liniji podnetih prigovora protiv izborne liste „RASIM LJAJIĆ - Ljudski (SDP - CDP)“, ova lista predstavlja primer uočenog novog obrasca manipulacija prilikom kandidovanja. Uvidom u kandidatske liste za izbore za narodne poslanike raspisane za 25. oktobar 2026. godine, uočava se da aktivni članovi i funkcioneri Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) nastupaju kao kandidati drugih političkih stranaka, pre svega stranaka registrovanih kao stranke nacionalnih manjina. Time se formalno pojavljuju novi izborni akteri, dok njihov kadrovski sastav ostaje suštinski isti.

Ovakva praksa, kao što je i navedeno u sadržaju prigovora i žalbi upućenim Upravnom sudu, otvara pitanje primene člana 138. Zakona o izboru narodnih poslanika, kojim je propisano da će RIK odbiti da izbornoj listi utvrdi položaj liste nacionalne manjine ako je nosilac liste ili bilo koji kandidat lice koje je u javnosti prepoznatljivo po tome što je aktivni član stranke koja nije stranka nacionalne manjine. Ta odredba je, prema Dopuni mišljenja ODIHR-a iz marta 2026. godine, upravo i proširena na sve kandidate na listi kako bi se sprečila zloupotreba manjinskog statusa. Šire posmatrano, fenomen dovodi u pitanje i verodostojnost samog manjinskog predstavljanja: institut koji postoji radi zaštite političkog predstavljanja nacionalnih manjina koristi se kao kanal za ulazak kadrova stranke koja to nije, čime se istovremeno umanjuje transparentnost izborne ponude za birače.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Najizraženiji primer je Izborna lista RASIM LJAJIĆ - Ljudski (SDP - CDP), koju su podnele Sandžačka demokratska partija (registrovana kao stranka bošnjačke nacionalne manjine) i Crnogorska demokratska partija (novoregistrovana kao stranka crnogorske nacionalne manjine u septembru ove godine), a kojoj je RIK rešenjem od 15. septembra 2026. utvrdila položaj izborne liste nacionalne manjine - status koji nosi privilegovane uslove za osvajanje mandata (prirodni cenzus umesto izbornog praga od 3%). --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Na toj listi nalazi se više lica čija je pripadnost SDPS-u javno dokumentovana, uključujući i saopštenja i objave same te stranke:

  • Edis Durgutović (redni broj 3, predložen od SDP) - narodni poslanik izabran na predlog SDPS-a sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“, šef poslaničke grupe SDPS-a u Narodnoj skupštini, odbornik i šef odborničke grupe SDPS-a u Skupštini grada Kragujevca, potpredsednik Izvršnog odbora SDPS-a;
  • Tatjana Majstorović (redni broj 220, kao kandidat CDP) - na sajtu SDPS-a navedena kao članica Izvršnog odbora SDPS Beograd;
  • Filip Brusnić Renaud i Jasmina Bukvić (redni brojevi 42 i 195, kandidati CDP) - u vesti na sajtu SDPS-a predstavljeni kao novi članovi te stranke;
  • Dragana Vukoslavović (redni broj 119, CDP) - na sajtu SDPS-a navedena kao izabrana potpredsednica Foruma žena SDPS Vranje;
  • Slađan Kitanović (redni broj 16, CDP) - bivši odbornik u Skupštini opštine Vranje izabran sa liste SNS-a, kojeg ministar Husein Memić u objavi iz 2024. godine oslovljava kao „odbornika SDPS“.

Navedeno je potkrepljeno dokazima - izvodima iz izborne liste, podacima sa veb-prezentacija Narodne skupštine i lokalnih samouprava, aktima o dodeli i prestanku mandata, kao i javnim objavama i saopštenjima samog SDPS-a, medijskim izveštajima i zabeleženim skupštinskim istupima kandidata.

Slučaj: Dodatna kontrola izjava birača i kandidatske liste Bogoljub Karić - Pokret SNAGA SRBIJE - BK

Pokret snaga Srbije - BK podneo je 23. septembra 2026. godine izbornu listu „Bogoljub Karić - Pokret SNAGA SRBIJE - BK“ sa 11.366 izjava birača o podršci. U osnovnoj proveri utvrđeno je da 70 izjava nije bilo pravno valjano zbog korišćenja starog obrasca, nedostatka potpisa birača ili pečata odnosno potpisa overitelja, dok 244 lica nisu bila upisana u Jedinstveni birački spisak. Nakon ove provere utvrđeno je 11.052 pravno valjane izjave.

Zbog sumnji u validnost overe većeg broja izjava, RIK je na hitnoj sednici 23. septembra odlučio da podatke dodatno proveri direktno kod overitelja. Dopisi su 24. septembra upućeni na 65 adresa - 25 opštinskih i gradskih uprava i 40 javnih beležnika. Provera je pokazala različita odstupanja između podataka dostavljenih RIK-u i evidencija overitelja: u 24 slučaja podaci su se u potpunosti poklopili, dok su u 22 slučaja overitelji evidentirali veći, a u šest slučajeva manji broj overenih izjava od broja dostavljenog RIK-u. U 13 slučajeva broj izjava dostavljenih RIK-u bio je veći od broja birača upisanih u birački spisak. Na osnovu dodatne provere broj pravno valjanih izjava umanjen je za 449 i konačno utvrđen na 10.603.

Dodatno je utvrđeno da kandidatkinja pod rednim brojem 219, Danijela Sinadinović, nije bila upisana u Jedinstveni birački spisak. RIK je zaključkom naložio podnosiocu da u roku od 48 časova otkloni ovaj nedostatak, dostavljanjem potvrde o izbornom pravu kandidatkinje ili njenim povlačenjem i predlaganjem drugog kandidata. Podnosilac je postupio po zaključku i zamenio kandidatkinju, nakon čega je lista proglašena 26. septembra 2026. godine.

Agencija za sprečavanje korupcije: proširene nadležnosti, ograničeni kapaciteti i transparentnost nadzora

Restriktivno tumačenje zakonskih odredbi i izostanak transparetne primene obaveze da prati predsednika Republike, članove Vlade i funkcionere u izbornoj kampanji, kao i da sprovodi nadzor nad promotivnim aktivnostima vlasti, obeležilo je rad Agencije za sprečavanje korupcije. Posmatračka misija Crte, Kampanja pre raspisivanja: Izveštaj Posmatračke misije 2026/2027 (Beograd: Crta, 2026), 20, 22-26. link.crta.rs/131 http://link.crta.rs/131 Objavljeni nalazi o praćenju funkcionera pružili su malo informacija o konkretnim aktivnostima, dok za predsednika Republike i članove Vlade nisu ni objavljeni.

Istovremeno, Agencija je proaktivno pokretala postupke samo u vezi sa povredama člana 50. stav 3. Zakona o sprečavanju korupcije, koje se odnose na korišćenje naloga javnih funkcionera na društvenim mrežama, dok prema javno dostupnim podacima, u odnosu na druge, teže oblike mogućeg kršenja zakona nisu postupali. Istovremeno, Agencija je angažovala dodatne posmatrače tek nakon početka kampanje. Ovi nalazi ukazuju na nesklad između proširenih nadležnosti Agencije i kapaciteta, načina izveštavanja i postupanja kojima je taj mandat sproveden u ovom izbornom ciklusu.

Kapaciteti Agencije: između novih nadležnosti i raspoloživih resursa

Proširene nadležnosti Agencije u ovom izbornom ciklusu otvorile su i pitanje blagovremenog obezbeđivanja kapaciteta potrebnih za njihovo sprovođenje. Tokom 2026. godine Agencija je, u kontekstu proširenja zakonskih nadležnosti i preporuka međunarodnih organizacija, raspisala konkurse za ukupno 11 novih izvršilaca. Potrebu za jačanjem kapaciteta Agencije prepoznao je i ODIHR. ODIHR, Urgent Opinion on the Draft Law Amending the Law on Prevention of Corruption (as of May 2026), Opinion-Nr: CORR-SRB/585/2026 (Varšava, 26. jun 2026), par. 63-64. link.crta.rs/132 http://link.crta.rs/132 ODIHR, Urgent Opinion on the Revised Draft Law Amending the Law on Prevention of Corruption (as of July 2026), Opinion-Nr: CORR-SRB/590/2026 (Varšava, 21. avgust 2026), par. 56-57. link.crta.rs/133 http://link.crta.rs/133

Međutim, predviđeno povećanje broja zaposlenih nije predstavljalo posebno kadrovsko pojačanje za potrebe ovog izbornog ciklusa, niti su novi izvršioci mogli biti u potpunosti stavljeni u funkciju tokom izbora. Zbog toga se efekti planiranog jačanja kapaciteta ne mogu u potpunosti očekivati u aktuelnom izbornom procesu, već prvenstveno u narednim ciklusima.

Dodatno, pitanje kapaciteta otvoreno je i kroz angažovanje posmatrača izborne kampanje. Agencija je javni poziv za izbor posmatrača objavila 28. avgusta, neposredno pre raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora. Odlukom od 14. septembra izabrano je još devet posmatrača, čime su popunjena slobodna mesta u odnosu na 74 posmatrača izabrana ranijom odlukom iz 2023. godine.

Njihov zadatak je neposredno praćenje troškova izborne kampanje i prikupljanje podataka o aktivnostima političkih subjekata i trećih lica na terenu. Međutim, prema izjavi direktora Agencije od 22. septembra, posmatrači su angažovani tek 21. septembra, odnosno nakon početka kampanje. Kasno angažovanje ograničilo je mogućnost da ovaj mehanizam bude u potpunosti iskorišćen od samog početka izbornog procesa. Time se i u ovom izbornom ciklusu pokazuje nesklad između proširenih nadležnosti Agencije i vremena i kapaciteta koji su joj stavljeni na raspolaganje za njihovo sprovođenje.

Dodatno, 30. septembra dogodio se incident u kojem je terenski posmatrač Agencije tokom obavljanja zadatka na Novom Beogradu fizički napadnut. Prema javno dostupnim informacijama, posmatrač je fotografisao materijal povezan sa izbornom kampanjom, nakon čega su mu nepoznata lica prišla, zahtevala da obriše fotografije i fizički nasrnula na njega, a nakon toga je prevezen u VMA.

Agencija je reagovala tek 2. oktobra, pri čemu je u saopštenju posebno naglasila da lice nije njen zaposleni, već angažovano po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima. Time je njegov formalni radnopravni status stavljen u prvi plan, iako je lice u trenutku događaja bilo angažovano upravo kao terenski posmatrač Agencije i obavljalo zadatak u tom svojstvu.

Agencija je istovremeno navela da policija nije potvrdila događaj na dostupnim snimcima, da posmatrač nije podneo prijavu i da je, prema njegovoj izjavi, fotografisao baner na nadvožnjaku, a ne štand političke stranke, kako je prethodno preneto. Ove okolnosti ukazuju na nesaglasnost u javno dostupnim informacijama o događaju, dok zakasnela reakcija Agencije i isticanje formalnog statusa angažovanog lica umanjuju značaj incidenta i njegovu povezanost sa obavljanjem poslova posmatranja izborne kampanje. Agencija pritom nije javno osudila nasilje niti je jasno stala u zaštitu svog posmatrača, iako je napadnut tokom obavljanja zadataka u okviru angažmana Agencije. Takvo reagovanje ostavlja utisak da Agencija nije na odgovarajući način uzela u zaštitu svog posmatrača niti osudila nasilje koje se dogodilo nad njim.

Praćenje funkcionerske kampanje: novi mehanizam, nepotpuni nalazi

Izmenama Zakona o sprečavanju korupcije uvedena su dva mehanizma praćenja javnih funkcionera tokom izborne kampanje - praćenje slučajnog uzorka od najmanje 60 funkcionera na parlamentarnim i predsedničkim izborima i obavezno praćenje predsednika Republike i članova Vlade, nezavisno od slučajnog uzorka. Iako je Agencija uspostavila ovaj mehanizam, njegovo sprovođenje za sada je pretežno formalnog karaktera: objavljeni nalazi za funkcionere iz slučajnog uzorka uglavnom se svode na spisak praćenih funkcionera i podatak o pokrenutim postupcima, bez informacija o konkretnim praćenim aktivnostima, dok za predsednika Republike i članove Vlade nijedan nedeljni nalaz nije objavljen.

Agencija je u ovom izbornom ciklusu pratila medijske nastupe, aktivnosti na društvenim mrežama i javna pojavljivanja više od 90 javnih funkcionera. U ovaj broj uključeni su funkcioneri izabrani u slučajni uzorak, koji se bira pomoću softverskog alata uz procenu rizika na osnovu ranijih odluka Agencije i prijava iz prethodnih izbornih kampanja, kao i funkcioneri koje Agencija po zakonu prati obavezno - predsednik Republike i članovi Vlade.

Direktor Agencije je, u skladu sa zakonom, doneo plan praćenja, koji po zakonu nije bio obavezan da se javno objavi. Na osnovu tog plana objavljen je prvi izveštaj, za period od 15. do 22. septembra, o funkcionerima iz slučajnog uzorka. Izveštaj sadrži spisak praćenih funkcionera i informaciju da je Agencija po službenoj dužnosti pokrenula 13 postupaka zbog sumnje na povredu člana 50. ZSK. Izveštaj, međutim, ne navodi protiv koga su i zbog čega postupci pokrenuti i ne sadrži podatke o vrstama praćenih aktivnosti i javnih pojavljivanja, iako su oni zakonom predviđeni kao obavezni elementi nedeljnog izveštavanja.

Drugi izveštaj o nalazima praćenja javnih funkcionera objavljen je 2. oktobra i odnosi se na period od 23. septembra do 1. oktobra. Kao i prvi izveštaj, i ovaj je nepotpun, a dodatno ne sadrži informaciju o tome da li je tokom navedenog perioda pokrenut neki novi postupak po službenoj dužnosti.

Kada se objavljuje samo podatak o broju pokrenutih postupaka, bez ijedne dodatne informacije, otežana je provera na osnovu kojih konkretnih aktivnosti su postupci pokrenuti i kako je Agencija primenila nove zakonske odredbe. Uvidom u naknadno objavljene odluke Agencije utvrđeno je da je, na osnovu nalaza praćenja, po službenoj dužnosti doneto 12 rešenja zbog povrede člana 50. stav 3. ZSK, koji se odnosi na novu obavezu da javni funckioner označi nalog koji koristi u svojstvu javnog funkcionera.

Istovremeno, u objavljenim odlukama nema podataka o postupcima pokrenutim zbog drugih oblika mogućih zloupotreba, uključujući korišćenje javnih resursa u izbornoj kampanji. To otežava procenu u kojoj meri monitoring obuhvata različite rizike predviđene zakonom i da li se novi mehanizam praćenja primenjuje sveobuhvatno.

Konačno, Agencija je u potpunosti propustila da objavi izveštaj o nalazima praćenja funkcionera koje je po zakonu dužna da prati, odnosno o predsedniku Republike i članovima Vlade.

Promotivne aktivnosti organa javne vlasti: ograničen obuhvat i izostanak provere

Izmenama člana 50. Zakona o sprečavanju korupcije uvedena je obaveza organa javne vlasti da Agenciju obaveste o planiranim promotivnim aktivnostima koje se održavaju nakon isteka roka za kandidovanje, a pre završetka kampanje. Obaveštenje se dostavlja u roku od sedam dana od raspisivanja izbora, dok je Agencija dužna da objavi spisak prijavljenih aktivnosti. U praksi, podaci nisu dostavljani ujednačeno, dok Agencija objavljuje prijavljene aktivnosti bez provere da li ispunjavaju zakonske kriterijume, što ograničava mogućnost praćenja primene ove odredbe.

Za ovaj izborni ciklus Agencija je uspostavila posebnu stranicu „Planirane promotivne aktivnosti“ Agencija za sprečavanje korupcije, „Organi javne vlasti“, veb-prezentacija Agencije za sprečavanje korupcije, pristupljeno 6. oktobra 2026, link.crta.rs/134 http://link.crta.rs/134. , čime je omogućila javnosti uvid u prijavljene aktivnosti organa javne vlasti. Do trenutka izrade ovog izveštaja obaveštenja je dostavio ukupno 31 organ javne vlasti: generalni sekretarijat predsednika Republike; kabinet predsednika Vlade; različita ministarstva (kulture, privrede, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, finansija i odbrane itd.); različite opštine, kulturni centri, Pošta Srbije i drugi.

Iako je uspostavljanje javno dostupnog registra prijavljenih aktivnosti korak ka većoj transparentnosti, efikasnost ovog mehanizma zavisiće i od toga da li Agencija proverava ispunjenost obaveze prijavljivanja i postupa u slučajevima održavanja neprijavljenih aktivnosti.

Informisanje i edukacija učesnika izbornog procesa

Agencija je tokom izborne kampanje objavljivala edukativna saopštenja o pravilima koja se odnose na finansiranje i vođenje kampanje „Saopštenja“, veb-prezentacija Agencije za sprečavanje korupcije, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/135 . Ona su obuhvatila ograničenja troškova kampanje i visine priloga, obaveze davalaca priloga, otvaranje posebnog računa, podnošenje izveštaja, označavanje reklamnog i drugog izbornog materijala, kao i zabranu korišćenja javnih resursa za političku promociju i organizovanja humanitarnih aktivnosti u izbornoj kampanji.

Agencija je otvorila i posebnu stranicu posvećenu trećim licima, na kojoj su objavljene informacije o tome ko se smatra trećim licem, ko ne može imati taj status i koje obaveze iz njega proizlaze. Ove aktivnosti predstavljaju pozitivan doprinos informisanju učesnika izbornog procesa i dostupnosti pravila. Ipak, edukativna komunikacija ne može zameniti aktivan nadzor, proveru poštovanja propisa i blagovremeno postupanje po prijavama.

Finansiranje kampanje: nova pravila i rizici nejednakog položaja učesnika

U primeni Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i dalje se otvaraju praktična pitanja u vezi sa pojedinim zakonskim ograničenjima. Posebno je značajna primena novih pravila koja se odnose na priloge fizičkih lica. Zakonom je ograničena visina priloga za redovan rad na pet prosečnih mesečnih zarada dok za finansiranje izborne kampanje na dve i po prosečne mesečne zarade, uz obavezu davaoca priloga da pre davanja priloga da izjavu da privredno društvo, čiji je vlasnik, suvlasnik ili u kojem ima udeo/akcije, nije dalo priloge političkim subjektima u kalendarskoj 2026. godini, a da nakon davanja priloga da novu izjavu da nije prekoračio maksimalnu vrednost davanja.

U praksi, ova pravila mogu predstavljati dodatno opterećenje za finansiranje kampanje, naročito za nove političke aktere koji nemaju sredstva za redovan rad koja bi mogli da usmere na finansiranje kampanje. Za njih prilozi fizičkih lica mogu predstavljati važan izvor finansiranja kampanje, pa dodatna ograničenja i administrativne obaveze mogu otežati prikupljanje potrebnih sredstava.

U odnosu na finansiranje aktivnosti trećih lica, Agencija je na svojoj internet stranici Agencija za sprečavanje korupcije, „Treća lica“, veb-prezentacija Agencije za sprečavanje korupcije, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/136 objavila informacije o pravilima koja se na njih primenjuju, uključujući ko se smatra trećim licem, koje aktivnosti podležu obavezama iz Zakona i koje su obaveze trećih lica u vezi sa finansiranjem izbornih aktivnosti. Međutim, uočljivo je da je komunikacija Agencije u ovom delu za sada pre svega informativnog karaktera, bez javno dostupne evidencije aktivnosti ili finansijskih podataka trećih lica, što otežava praćenje njihovog stvarnog učešća u izbornoj kampanji.

Kada je reč o finansiranju iz javnih izvora, za parlamentarne izbore u 2026. godini obezbeđeno je 0,07% poreskih prihoda budžeta Republike Srbije, odnosno 1.475.810.000 dinara ili oko 12,6 miliona evra. Od tog iznosa 40%, odnosno 590.324.000 dinara, čini prvi deo sredstava koji se, pod zakonom propisanim uslovima, raspoređuje u jednakim iznosima podnosiocima proglašenih izbornih lista koji su se izjasnili da će koristiti sredstva iz javnih izvora.

Tako bi, ukoliko 18 proglašenih izbornih lista ispuni uslove za isplatu prvog dela, svaka lista dobila po 32.795.777, odnosno oko 280.305 evra. Ovaj iznos je, međutim, ilustrativan i zavisi da li će sve liste ispuniti zakonske uslove za isplatu.

Posebno pitanje predstavlja povraćaj sredstava kod lista koje ne osvoje zakonom propisani broj glasova. Liste koje osvoje najmanje 1% glasova, odnosno 0,2% u slučaju manjinskih lista, zadržavaju primljena sredstva, dok su ostale dužne da ih vrate. Kod lista koje su bile obavezne da polože izborno jemstvo, naplata se može izvršiti iz tog jemstva. Međutim, zakon od obaveze polaganja jemstva oslobađa određene grupe građana, političke stranke i koalicije, pa se u tim slučajevima otvara pitanje mehanizma naplate ukoliko lista ne osvoji potreban broj glasova i ne izvrši dobrovoljni povraćaj sredstava. Ovo pitanje će biti značajno za praćenje primene sistema finansiranja kampanje i odgovornosti za javna sredstva.

Javno dostupne odluke Agencije

Na sajtu Agencije uspostavljena je posebna stranica Agencija za sprečavanje korupcije, „Odluke“, veb-prezentacija Agencije za sprečavanje korupcije, pristupljeno 6. oktobra 2026, link.crta.rs/139 http://link.crta.rs/139 za odluke o povredi člana 50. Zakona o sprečavanju korupcije, za sada postoji informacija da je Agencija odlučivala u 16 postupaka i to četiri slučaja po prijavama i u 12 po službenoj dužnosti. Slučajevi po službenoj dužnosti odnose se na povredu člana 50. stav 3. ZSK, koji uvodi obavezu javnih funkcionera da na društvenim mrežama označe nalog koji koriste u svojstvu javnog funkcionera i zabranu objavljivanja sadržaja koji se odnose na aktivnosti političke stranke na tom nalogu. Četiri postupka pokrenuta po prijavama odnose se na povredu člana 50. stav 12. ZSK, odnosno zabranu učešća javnih funkcionera u aktivnostima političke stranke i sprovođenja političkih aktivnosti tokom radnog vremena organa javne vlasti. Na osnovu ovih prijava izrečene su mere opomena javnim funkcionerima.

Agenciji zbog sumnje na povredu člana 23. ZFPA, odnosno korišćenja javnih resursa u kampanji, donela odluku po prijavi protiv grupe građana „Studentska lista - Studenti pobeđuju“, koja je dostupna na posebnoj stranici sajta Agencije Agencija za sprečavanje korupcije, „Javno dostupne odluke“, veb-prezentacija Agencije za sprečavanje korupcije, pristupljeno 6. oktobra 2026, link.crta.rs/13a http://link.crta.rs/13a . U prijavi se navodi da je kandidatkinja sa te liste Aleksandra Nikolajević 16. septembra, sa službene adrese Filozofskog fakulteta u Nišu, uputila zaposlenima poruku kojom je otvorila novi krug prijava za novčanu pomoć koju obezbeđuje „Mreža solidarnosti“. U poruci je davala uputstva o iznosima i roku i najavila da će spisak prijavljenih proslediti koordinatorima. Pomoć je, prema prijavi, bila namenjena zaposlenima koji ispunjavaju kriterijum prethodnog javnog delovanja. Odgovorno lice Grupe građana osporilo je navode, ističući da se u mejlovima ne pominju ni Grupa građana ni izborna lista i da je profesorka postupala individualno. Agencija je rešenjem od 25. septembra utvrdila da nema osnova za odlučivanje o postojanju povrede člana 23. ZFPA. U obrazloženju navodi da je reč o individualnoj akciji kandidatkinje, da Grupa građana nije organizovala ni finansirala tu aktivnost i da se u mejlovima zaposleni ne pozivaju da podrže listu ili glasaju za nju.

Uz navedeno, Agencija je donela i dva rešenja po prijavama protiv Srpske napredne stranke. Jedno rešenje odnosilo se na navode o korišćenju vozila javnog preduzeća „Inđija put“ za potrebe SNS, dok se drugo odnosilo na navode o korišćenju javnih resursa i aktivnosti predsednika Republike u svrhu izborne kampanje SNS. U oba slučaja Agencija je utvrdila da nema osnova za utvrđivanje povrede Zakona o finansiranju političkih aktivnosti.

Crtine prijave Agenciji za sprečavanje korupcije

Crta je od početka izborne kampanje podnela 19 prijava Agenciji za sprečavanje korupcije zbog sumnje na povredu propisa, od kojih se 13 odnosi na povredu Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, a šest na Zakon o sprečavanju korupcije. Dodatno, Crta je podnela i dopunu Inicijative za aktivno praćenje političkih aktivnosti Srpske napredne stranke. Do zaključenja ovog izveštaja Crti nije stigao nijedan odgovor na podnete prijave.

Prijave su podnete zbog kršenja člana 23. ZFPA, uključujući stavove 2, 4. I 5. od strane političkog aktera, kao i zbog kršenja člana 50. ZSK od strane javnih funkcinera.

Podnete prijave zbog sumnje na povredu ZFPA odnose se na ograničenje finansiranja i korišćenja javnih resursa u izbornoj kampanji. Do povrede je došlo objavljivanjem sadržaja na profilima lokalnih odbora Srpske napredne stranke na društvenim mrežama u Somboru, Barajevu, Smederevu, Lučanima, Malom Iđošu, Novoj Varoši, Ćupriji i Bajinoj Bašti.

Najveći broj prijava prema ZFPA se odnosi na promociju javnih radova i aktivnosti organa javne vlasti na stranačkim profilima. Zabeležene su objave o renoviranju škole, preventivnim zdravstvenim pregledima, asfaltiranju puteva i drugim infrastrukturnim projektima finansiranim iz javnih sredstava.

Drugi deo prijava odnosi se na sumnju da je došlo do povrede ZSK, kojim se uređuju ograničenja političkog delovanja javnih funkcionera i sprečava zloupotreba javne funkcije i javnih resursa u političke svrhe. Prijave se odnose na aktivnosti javnih funkcionera Žarka Mićina, gradonačelnika Novog Sada, Marka Lazića, predsednika opštine Mali Iđoš, Dušana Kozareva, generalnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova, Siniše Malog, ministra finansija, i Miloša Vučevića, posebnog savetnika predsednika Republike i predsednika Srpske napredne stranke.

U okviru navedeni, Crta je podnela dve prijave protiv Siniše Malog, jedna se odnosi na njegovo učešće u promotivnom spotu za Srpsku naprednu stranku i izbornu listu „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, u okviru posete „Kreativno-inovativnom multifunkcionalnom centru - Ložionica“ u svojstvu javnog funkcionera, dok se u drugoj ističe zloupotreba naloga javnog funkcionera na društvenim mrežama.Takođe, podneta je i protiv Miloša Vučevića zbog objave na Instagramu u kojoj je obilazak mobilne ambulante u Senju predstavljen na način koji javne resurse dovodi u kontekst političke promocije. Zakon o sprečavanju korupcije, „Službeni glasnik RS“, br. 35/2019, 88/2019, 11/2021 - autentično tumačenje, 94/2021, 14/2022 i 80/2026, čl. 50, st. 3 i 4.

Dodatno, Crta je podnela i dopunu inicijative za aktivno praćenje političkih aktivnosti podnete 4. septembra sa dodatnim dokazima i utvrđenim činjenicama. Dopunom se dodatno potkrepljuje navod da je Srpska napredna stranka sprovodila aktivnosti izborne kampanje pre raspisivanja izbora i time sredstva za redovan rad koristila suprotno članu 19. Zakona o finansiranju političkih aktivnosti.

Dopunom je obuhvaćen skup u Smederevskoj Palanci od 23. avgusta 2026, na kojem su izgovorene izborne poruke i upućen poziv biračima da glasaju, uz štandove, panele i zastave sa natpisom „Ujedinjena Srbija“. Priloženi su i linkovi sa zvaničnih Instagram i Fejsbuk naloga stranke koji pokazuju da je isti naziv i vizuelni identitet - „Ujedinjena Srbija Aleksandar Vučić“ - korišćen i pre 09. septembra 2026, kada su izbori raspisani, i kasnije tokom same kampanje, nakon što je pod tim nazivom proglašena izborna lista SNS-a.

Dopunom se ukazuje na osnovanu sumnju da je izvršen prekršaj iz člana 42. stav 1. tačka 9. i stav 2. Zakona, te se predlaže da Agencija još tokom trajanja izborne kampanje podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv stranke i odgovornog lica i o tome obavesti podnosioca i javnost.

REM: Ka funkcionalnosti, ali bez punog obuhvata monitoringa

REM je u izborni proces ušao sa ograničenim kapacitetom za efikasan i sveobuhvatan nadzor, nakon višegodišnje institucionalne blokade, bez izabranog predsednika i sa praktično blokovskim odnosom snaga 4:4. Zbog nemogućnosti Saveta da blagovremeno donese novi plan i metodologiju nadzora, monitoring je započet prema metodologiji iz 2023. godine, čime su iz nadzora izostavljeni pružaoci medijskih usluga koji su u međuvremenu postali značajni na medijskom tržištu. Ni nakon izbora predsednika Saveta nije postignuta saglasnost o proširenju uzorka na nove uticajne kablovske kanale, uključujući Informer TV, dok izveštaj Službe za nadzor i analizu nije usvojen. Ograničen obuhvat monitoringa tako je ostavio deo uticajnih medija van redovne kontrole upravo tokom izborne kampanje.

Odluka da se monitoring započne prema metodologiji iz 2023. godine saopštena je 11. septembra 2026. godine, kada je pomoćnik direktora REM-a za pravne poslove obavestio javnost da je monitoring zvanično počeo dan ranije „REM zvanično počeo monitoring sadržaja u predizbornoj kampanji“, Danas, 11. septembar 2026, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/13c i da će se, zbog toga što Savet još nije izabrao predsednika, sprovoditi prema metodologiji primenjenoj tokom izborne kampanje 2023. godine.

Primena metodologije iz 2023. godine pre svega podrazumeva nadzor isključivo nad programom onih pružalaca medijskih usluga nad kojima je nadzor vršen uoči izborne kampanje u decembru 2023. godine, a taj uzorak obuhvata javne medijske servise, četiri televizije sa dozvolom za nacionalno pokrivanje i tri kablovske televizije: N1, Nova S i K1.

Crta je 18. septembra uputila zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, tražeći podatke o odluci, odnosno aktu na osnovu kojeg je započet nadzor elektronskih medija tokom predizborne kampanje, uključujući podatke o tome ko ga je doneo ili potpisao, njegov sadržaj i datum donošenja. Zatražena je i informacija o aktu Regulatora na osnovu kojeg je monitoring započet ukoliko prethodno nije bilo formalnog odlučivanja. Dana 1. oktobra Crta je primila odgovor da REM ne poseduje tražene informacije i da je nadzor započet po službenoj dužnosti, nakon početka izborne kampanje, na osnovu tada važeće odluke Saveta o odabiru pružalaca medijskih usluga i metodologiji nadzora.

Uzevši u obzir da je zakonom izričito utvrđena obaveza Regulatora da najkasnije u roku od 10 dana od raspisivanja izbora izmeni plan nadzora i prilagodi ga specifičnostima i rizikom svake konkretne kampanje, ovakva odluka je protivzakonita i protivna je samoj svrsi nadzora kakav je uspostavljen odredbama Zakona o elektronskim medijima.

Član 33. stav 4. Zakona o elektronskim medijima: „Regulator je dužan da u plan nadzora za godinu u kojoj se održavaju izbori uvrsti nadzor nad usklađenošću sa odredbama zakona i drugih propisa koje uređuju postupanje pružalaca medijskih usluga u vezi sa izbornom kampanjom, uključujući i kampanju državnih funkcionera, i ciljeve u skladu sa stavom 3. ovog člana. Ako su izbori naknadno raspisani nakon donošenja plana nadzora, Regulator menja plan nadzora za tu godinu bez odlaganja, a najkasnije u roku od deset dana od dana raspisivanja izbora i uvršćuje navedeni nadzor i ciljeve u vezi sa njim.“

Prvo, primenjena je Metodologija iz 2023. godine koja je pravno nevažeća jer je njena primena iscrpljena okončanjem prethodnog izbornog ciklusa.

Drugo, zadržavanjem starog uzorka potpuno su ignorisani uticajni kablovski kanali sa visokim rizikom od kršenja zakona (poput Informer TV), čime su direktno prekršeni zakonski kriterijumi uticaja medija i procene rizika po javni interes.

Treće, Stručna služba je bez zakonskog ovlašćenja samoinicijativno primenila prevaziđeni akt i time svesno reprodukovala metodološke nedostatke koji onemogućavaju objektivno praćenje medijskog pluralizma i jednakog tretmana učesnika u kampanji. Ukoliko je institucija već nastojala da proaktivno, bez odluke Saveta koja saglasno odredbama Zakona mora biti prilagođena konkretnoj izbornoj kampanji, sistematski prati ponašanje medija, mogla je i morala ići korak dalje i sama utvrditi adekvatan obuhvat medija u skladu sa stvarnim stanjem na terenu.

Izbor novog predsednika i „neprilagođavanje“ metodologije monitoringa

Nakon tri neuspela pokušaja, Savet REM-a izabrao je predsednika na Četvrtoj konstitutivnoj sednici, održanoj 22. septembra 2026. godine. Za predsednika Saveta izabran je Stevica Smederevac, prethodno dugogodišnji načelnik Službe za nadzor i analizu REM-a. Smederevac je izabran jednoglasno. Pojedini predstavnici grupacije koju čini četvoro članova Saveta koji su na tu funkciju izabrani na predlog novinskih i medijskih udruženja, udruženja građana i drugih nevladinih organizacija, istakli su da su na ovakvo kompromisno glasanje „Šabić: Izbor predsednika Saveta REM je vrsta političkog dogovora zbog monitoringa medija u kampanji“, Beta, 23. septembar 2026, pristupljeno 6. oktobra 2026, link.crta.rs/13d http://link.crta.rs/13d i izbor Smederevca za predsednika Saveta pristali kako bi Savet blagovremeno tokom kampanje postao funkcionalan.

Kao jedan od razloga za podršku prilikom izbora predsednika naveli su i očekivanje da će u monitoring biti svrstane upravo one televizije koje su tek nakon izbora 2023. godine postale najgledanije u svojoj kategoriji i protiv kojih su gledaoci podnosili najviše prijava u periodu dok Savet nije postojao.

Međutim, odluka o proširenju uzorka nije doneta ni na sednici Saveta održanoj 28. septembra, čime su novi uticajni kablovski kanali ostali van monitoringa. Takva odluka opravdana je navodima službene beleške koju je sastavila Služba za nadzor i analizu, a u kojoj je navedeno da služba nema kapacitete za proširenje monitoringa i usledila je samo nekoliko sati nakon što su, prema navodima pojedinih članova Saveta, članovi Saveta dogovorili da će glasati za stavljanje Informer TV pod nadzor.

Pozivanje na nedostatak kapaciteta u ključnom izbornom trenutku i svesno odustajanje od zakonskih obaveza te odbijanjem da prilagodi plan nadzora realnom stanju na medijskom tržištu, REM je izborni monitoring pretvorio u puku formu, ostavljajući najuticajnije medije koji potencijalno generišu najveći broj povreda van bilo kakve kontrole. Dodatno, na prvoj redovnoj sednici Saveta u novom sazivu nije usvojen ni izveštaj Službe za nadzor i analizu o prvom petnaestodnevnom preseku monitoringa pružalaca medijskih usluga koji su bili obuhvaćeni 24-časovnim nadzorom tokom kampanje. Članica Saveta je istakla da nalazi jesu tačni ali da ne „doprinose stvarnim predstavljanju stvari“ „Savet REM nije usvojio izveštaj o monitoringu emitera u toku predizborne kampanje“, N1, 6. oktobar 2026, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/13h .

Na taj način je REM tokom ključnog dela izborne kampanje ostao sa ograničenim obuhvatom nadzora, koji nije u potpunosti prilagođen promenama na medijskom tržištu i zakonskoj obavezi da se monitoring prilagodi specifičnostima i rizicima konkretne kampanje.

Emitovanje bez odgovarajućih dozvola: izostanak blagovremene reakcije REM-a

Neposredno pred početak izborne kampanje, Telekom Srbija je u okviru šestomesečne promocije omogućio besplatan i nekodiran prijem putem zemaljske DVB-T2 mreže za oko 30 televizijskih kanala, među kojima su Informer TV, Kurir TV, Blic TV, K1 i Euronews Srbija. Time su programi televizija koje, prema javno dostupnim informacijama, nemaju dozvole REM-a za nacionalno terestrijalno emitovanje postali dostupni i građanima koji televizijski signal primaju putem sobne ili krovne antene.

U okolnostima izborne kampanje, ovakva promena dostupnosti televizijskih programa otvorila je pitanje pravovremenog postupanja REM-a, budući da je upravo ovo telo nadležno za izdavanje dozvola za terestrijalno emitovanje i nadzor nad zakonitošću pružanja medijskih usluga. Iako je Savet REM-a postao operativan 22. septembra izborom predsednika, Regulator nije preduzeo inicijativu po sopstvenoj oceni.

Šesnaest medijskih i novinarskih udruženja i organizacija civilnog društva uputilo je 24. septembra REM-u inicijativu za preduzimanje mera radi uspostavljanja zakonitog stanja u oblasti terestrijalnog emitovanja. Tek nakon toga, Savet REM-a je na sednici 28. septembra razmatrao pitanje i odlučio da Telekomu Srbija, ETV-u i RATEL-u uputi dopise radi izjašnjenja. Time je reakcija Regulatora usledila nakon što su programi već bili dostupni putem zemaljske mreže, u toku izborne kampanje. U takvim okolnostima, izostanak ranije reakcije REM-a otvorio je pitanje njegove sposobnosti da pravovremeno reaguje na promene u načinu distribucije televizijskih programa koje mogu imati značaj za medijski pluralizam i ravnopravnost učesnika izbornog procesa.

Crtine prijave REM-u

Crta je nakon izbora predsednika Saveta podnela tri prijave REM-u protiv pružaoca medijske usluge Insajder tim d.o.o. (Informer TV) zbog sadržaja emitovanog tokom izborne kampanje.

Prijave se odnose na emisije „Kolegijum“ i „Srpski dnevnik“, a ukazuju na obrasce jednostranog i negativnog izveštavanja, govora mržnje, povrede dostojanstva i privatnosti, kao i prikrivene predizborne promocije, uz stavljanje javnih funkcionera u privilegovan položaj.

Prva prijava odnosi se na emisiju „Kolegijum“ od 16. septembra i 1. oktobra, u kojima su Bojan Pajtić i Studentska lista povezivani sa nasiljem, građanskim ratom i navodnim korišćenjem narkotika, uz iznošenje tvrdnji o njegovoj ulozi u formiranju i delovanju liste. Problematičnost sadržaja Crta je ocenila kroz povredu privatnosti i dostojanstva, negativnu kampanju, jednostrano informisanje i prikrivenu predizbornu promociju.

Druga prijava odnosi se na emisiju „Kolegijum“ od 30. septembra, u kojoj je opoziciona lista predstavljena kroz tvrdnje o nasilju, revoluciji i „krvoproliću“, uz korišćenje kvalifikacija poput „fašističkih metoda“ i „uličnog terora“. Crta je ukazala na govor mržnje, povredu dostojanstva i jednostrano predstavljanje političkih aktera, uz elemente prikrivene predizborne promocije.

Konačno, treća prijava odnosi se na emisiju „Srpski dnevnik“ od 25. septembra, u kojoj su kandidati i podržavaoci Studentske liste predstavljeni kroz niz uvredljivih i diskreditujućih tvrdnji, uključujući povezivanje sa nasiljem, kriminalom, stranim službama i ekstremističkim ideologijama. Crta je prijavu podnela zbog govora mržnje, povrede dostojanstva, jednostrane negativne kampanje i prikrivene predizborne promocije, kao i zbog privilegovanog položaja javnih funkcionera u izveštavanju.

Pravni odgovor na pokušaje diskreditacije Crte: tužba i predlog za određivanje privremene mere

Crta je 6. oktobra 2026. godine podnela Višem sudu u Beogradu tužbu protiv glavnog urednika portala Informer, zbog povrede prava na ugled, uz predlog za određivanje privremene mere zabrane ponovnog objavljivanja spornih sadržaja. Povod za tužbu bile su tri objave Informera od 4. oktobra, u kojima je Crta dovedena u vezu sa snimkom na kojem advokat Vladimir Tupanjac navodno podučava studente kako da napadaju policiju. U tim objavama Crta je označena kao „kriminalna organizacija“ i „obaveštajno-diverzantska ispostava“, uz tvrdnje da podstiče sukobe, krvoproliće i građanski rat.

U tužbi se ukazuje i na kontekst objavljivanja, odnosno činjenicu da su sporni sadržaji objavljeni 20 dana pre izbora, u trenutku kada je Crta akreditovana za posmatranje izbornog procesa. S obzirom na ulogu Crta kao nezavisne posmatračke misije, ovakvo povezivanje sa navodnim nasiljem i kriminalnim aktivnostima može imati za posledicu njenu diskreditaciju i narušavanje poverenja u njen rad tokom izbornog procesa. Tužba se, između ostalog, zasniva na odredbama Zakona o javnom informisanju i medijima koje se odnose na nedopuštenost informacija kojima se lice prikazuje u lažnom svetlu i obavezu novinarske pažnje.

Uloga RTS-a u izbornoj kampanji

RTS ima dvostruku ulogu u izbornoj kampanji: pored obaveze da obezbedi besplatno i jednako predstavljanje izbornih lista, kao javni medijski servis ima širu obavezu nepristrasnog, pravičnog i uravnoteženog informisanja građana o izbornoj kampanji. Ove obaveze proizlaze iz Zakona o javnim medijskim servisima i Zakona o izboru narodnih poslanika, dok je njihov način sprovođenja RTS dodatno uredio sopstvenim Pravilima o praćenju izborne kampanje i predstavljanju podnosilaca izbornih lista i kandidata. Zato se ostvarivanje zakonskih obaveza RTS-a ne može procenjivati samo na osnovu jednakosti u besplatnim terminima za predstavljanje izbornih lista, već i kroz način na koji se principi nepristrasnosti, pravičnosti, uravnoteženosti i pluralizma primenjuju u redovnom informativnom programu i debatama. Upravo ovi sadržaji imaju poseban značaj za informisanje birača, jer način izbora tema, događaja i sagovornika određuje koliko će različita politička stanovišta biti zastupljena u programu javnog medijskog servisa.

Zakonski okvir rada JMS u izbornom procesu

Zakon o javnim medijskim servisima obavezuje RTS da u vreme izborne kampanje obezbedi besplatno i jednako predstavljanje političkih stranaka, koalicija i kandidata koji imaju proglašene izborne liste. Istom odredbom RTS je dužan da u redovnim informativnim programima i posebnim emisijama posvećenim kampanji obezbedi nepristrasno, pravično i uravnoteženo predstavljanje političkih subjekata, izbornih lista i kandidata.

Obaveze RTS-a šire su od samog predstavljanja izbornih lista. Javni interes koji ostvaruje obuhvata podsticanje pluralizma političkih ideja, bez služenja interesima pojedinih političkih stranaka, kao i nepristrasno obrađivanje političkih i drugih pitanja uz ravnopravno sučeljavanje različitih stanovišta. Zakon predviđa i mogućnost organizovanja radio i televizijskih duela, odnosno sučeljavanja o aktuelnim političkim pitanjima. Rad javnog medijskog servisa zasniva se na načelima istinitog, nepristrasnog, potpunog i blagovremenog informisanja, nezavisnosti uređivačke politike i pluralizma sadržaja i mišljenja.

Osim toga, javni medijski servis je, kao i svi drugi pružaoci medijskih usluga, dužan da poštuje obaveze propisane Pravilnikom REM-a o načinu izvršavanja obaveza PMU tokom predizborne kampanje. Te obaveze uključuju zabranu prikrivenog odnosno posrednog preporučivanja izbornih lista i kandidata u programima koji nisu izborni, što naročito podrazumeva strogo poštovanje profesionalizma i objektivnosti pri izveštavanju o aktivnostima funkcionera, zabranu davanja privilegovanog položaja predstavnicima vlasti, sprečavanje manipulativnih i promotivnih tehnika u informativnom programu, kao i potpunu zabranu pojavljivanja kandidata u zabavnim i igranim sadržajima ili u ulozi voditelja i novinara tokom izborne kampanje. Pravilnik uređuje i način informisanje o predizbornim aktivnostima podnosilaca izbornih lista ili kandidata u periodu od raspisivanja izbora, koji obuhvata obezbeđivanje nediskriminatorne zastupljenosti u celokupnom informativnom programu uz istinito, objektivno, potpuno i blagovremeno izveštavanje, zabranu izveštavanja o ceremonijalnim događajima kojima prisustvuju javni funkcioneri koji su istovremeno i kandidati (otvaranju objekata i radova) 30 dana pre izbornog dana, kao i zabranu objavljivanja sadržaja negativne kampanje.

Sporazum za predstavljanje podnosilaca proglašenih izbornih lista

Član 144. Zakona o izboru narodnih poslanika razdvaja sporazum o broju i trajanju emisija za predstavljanje od pravila za predstavljanje izbornih lista, izbornih programa i kandidata. Za sporazum zakon propisuje rok od pet dana od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. Sporazum zaključuju po dva predstavnika RTS-a, Vlade i političkih stranaka koje imaju narodne poslanike, a zaključeni sporazum se bez odlaganja objavljuje na veb-prezentaciji.

Pošto su izbori raspisani 9. septembra, rok za zaključivanje sporazuma istekao je 14. septembra. Javno nije bilo dostupno da li je sporazum zaključen, niti je takav podatak objavljen na veb-prezentaciji RTS-a, uprkos zakonskoj obavezi objavljivanja sporazuma. Time ostaje otvoreno pitanje na koji način je ispunjena obaveza iz člana 144. koja se odnosi na utvrđivanje broja i trajanja emisija.

Crta je RTS-u uputila zahtev za pristup informacijama od javnog značaja kojim je zatražila kopiju Sporazuma o broju i trajanju emisija za predstavljanje podnosilaca proglašenih izbornih lista, informacije o predstavnicima RTS-a, Vlade i parlamentarnih političkih stranaka koji su učestvovali u njegovom zaključivanju, kao i podatke o datumu njegovog zaključenja i objavljivanja, u skladu sa članom 144. Zakona o izboru narodnih poslanika. Do dana zaključenja ovog izveštaja CRTA nije dobila odgovor RTS-a na zahtev.

Druga obaveza iz člana 144. odnosi se na pravila za predstavljanje. Zakon propisuje krug učesnika koji učestvuju u njihovom utvrđivanju, uključujući podnosioce proglašenih izbornih lista. Pravila RTS-a doneta su 14. septembra, kada su bile proglašene samo dve izborne liste - „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“ i „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti“. Ostali podnosioci mogli su da učestvuju u postupku tek nakon proglašavanja svojih lista, pa njihovo učešće u donošenju Pravila nije bilo moguće u trenutku njihovog usvajanja.

Sama Pravila navode da ih RTS utvrđuje uz učešće predstavnika Vlade, parlamentarnih stranaka i podnosilaca proglašenih izbornih lista, ali ne sadrže podatke o učešću drugih podnosilaca izbornih lista u njihovom donošenju. Prema članu 19. Pravila se proglašenim listama naknadno dostavljaju. Istovremeno, RTS je najavio da će se žreb za redosled predstavljanja održati nakon što RIK proglasi sve izborne liste.

Pravila o praćenju izborne kampanje i predstavljanju podnosilaca izbornih lista za parlamentarne izbore 2026.

RTS je 14. septembra 2026. godine doneo Pravila o praćenju izborne kampanje i predstavljanju podnosilaca izbornih lista i kandidata. Njima su uređeni informativno izveštavanje, besplatno predstavljanje, debate, oglašavanje, izborna tišina i dan izbora.

Pravila obavezuju RTS na nezavisnost, ravnopravnost i pravičnost, uravnoteženost i nepristrasnost u praćenju kampanje. U redovnom informativnom programu RTS treba da ravnopravno predstavlja učesnike, uz zadržavanje kriterijuma značaja događaja, dok se izveštavanje o radu državnih organa ne sme koristiti za političku propagandu. Predviđeno je i pravo na odgovor i ispravku, kao i ograničenje izveštavanja o promotivnim aktivnostima javnih funkcionera koji su kandidati.

Posebni termini omogućavaju besplatno predstavljanje izbornih lista, čiji se redosled određuje žrebom, dok su paneli isključeni. Pravila posebno uređuju i debate predstavnika stranaka i koalicija. Izborno oglašavanje dozvoljeno je pod jednakim programskim, finansijskim i tehničkim uslovima.

Tokom izborne tišine i na dan izbora RTS ne emituje kampanjske sadržaje, logotipe i slogane učesnika, dok se informacije o izlaznosti i izbornim nepravilnostima objavljuju kao zvanični podaci nadležnih organa.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.