Politički kontekst

Nasilje je jedno od glavnih obeležja kampanje, sahrana Ratka Mladića uz državnu podršku pogoršala je odnose sa Evropskom unijom, a Putin je otvoreno podržao Vučića.
11.10.2026.
6 MINUTA ČITANJA
Političke okolnosti u Srbiji se nisu stukturno promenile sa početkom izborne kampanje, već su se postojeći procesi ubrzali i intenzivirali. Nasilni incidenti jedno su od glavnih obeležja okruženja u kom se odvija kampanja. Atmosferu tenzije i stalne pretnje potencijalnim nasiljem, pored duboke polarizacije u društvu, primarno generišu državni zvaničnici i najuticajniji mediji. U dosadašnjem toku kampanje zabeleženo je skoro 1500 medijskih objava koje političke neistomišljenike vlasti predstavljaju kao aktere koji žele destabilizaciju i nedemokratsko preuzimanje vlasti i spekulišu da će izazivati nasilje na izborni dan. U praksi, tenzije se prevode u taktike potput „flaster“ aktivnosti vladajuće Srpske napredne stranke - da organizuje štandove i partijske aktivnosti paralelno sa opozicionim akterima, kao i nejednako postupanje tužilaštva i policije prilikom nasilnih incidenata u kampanji. Jedini javnosti poznat slučaj privođenja lica zbog nasilnih incidenata je slučaj O.N. koji je osumnjičen da je udario aktivistkinju SNS na štandu u Novom Sadu, nakon celodnevnih čarki 29. septembra, https://link.crta.rs/12l, Najistaknutiji slučajevi nasilja bez epiloga do zaključenja ovog izveštaja uključuju fizički sukob u kome je učestvovao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, kao i napad na posmatrača izborne kampanje Agencije za borbu protiv korupcije.

Ostavka predsednika Vučića

Predsednik Srbije i nosilac liste SNS-a na parlamentarnim izborima Aleksandar Vučić podneo je ostavku na funkciju predsednika republike 27. septembra, i time izazvao predsedničke izbore koji se moraju održati najkasnije 27. decembra ove godine. Tačan datum predsedničkih izbora odrediće vršiteljka dužnosti predsednice Skupštine i vršiteljka dužnosti predsednice Srbije Ana Brnabić, koja je dužna da predsedničke izbore raspiše i odredi datum najkasnije 27. oktobra. Ostavkom na mesto predsednika, Aleksandar Vučić ostao je bez i jedne državne i partijske funkcije, međutim to nije promenilo faktičko stanje - i dalje je ubedljivo najprisutniji akter u medijskom prostoru - pripala mu je svaka druga sekunda u prošrenom udarnom terminu na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću.

Nijedan od političkih aktera nije odredio niti najavio svog kandidata na predstojećim predsedničkim izborima u ovom periodu.

Sahrana Ratka Mladića

Početak zvanične izborne kampanje obeležila je smrt Ratka Mladića, osuđenog pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Vlasti u Srbiji pokušali su još jedan manevar između tvrde nacionalističke baze i načelne proevropske orijentacije. Država je organizovala transport posmrtnih ostataka Mladića državnim avionom, na aerodromu je kovčeg iznet od strane vojnih lica na ceremonijalnom tepihu, komemoracija je održana u Domu Vojske, opelo je držao Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, a prilikom polaganja kovčega u zemlju uniformisana lica su ispalila počasne plotune. Vladajuća stranka i predsednik Vučić, pre svega pred međunarodnom javnošću, tvrde da se ne radi o sahrani sa državnim počastima. Nijedan zvaničnik, ni jedan medij naklonjen vlasti nisu podsetili da je Ratko Mladić osuđen jer je imao vodeću i presudnu ulogu u četiri udružena zločinačka poduhvatatooltip „sveobuhvatnom UZP-u“, koji je, u periodu od maja 1992. do novembra 1995., za cilj imao trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i Hrvata s područja na koja su u Bosni i Hercegovini bosanski Srbi polagali pravo; (ii) UZP u vezi sa Sarajevom, koji je za cilj imao širenje terora među civilnim stanovništvom provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja u periodu od maja 1992. do novembra 1995.; (iii) UZP u vezi sa Srebrenicom, koji je za cilj imao eliminaciju bosanskih Muslimana u Srebrenici u periodu od jula do najmanje oktobra 1995.; i (iv) UZP u vezi s uzimanjem talaca, koji je za cilj imao zarobljavanje pripadnika zaštitnih snaga UN-a i vojnih posmatrača UN-a raspoređenih u Bosni i Hercegovini i njihovo zatočenje na strateškim vojnim lokacijama kako bi se spriječili novi vazdušni napadi Organizacije Sjeverno-atlantskog ugovora (dalje u tekstu: NATO) na vojne ciljeve bosanskih Srba od maja do juna 1995, Saopštenje MRKKS, https://link.crta.rs/12k, 4. oktobar 2026.[/tooltip] koji su rezultirali smrću desetina hiljada civila u toku rata u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, u većini medija je predstavljen kao heroj koji je ubijen u Hagu, a vladajući SNS je pokušao da stvori privid otklona od sahrane tako što predsednik Vučić nije prisustvovao, a premijer Macut je tog dana uputio zahtev za raspuštanje Narodne skupštine - formalni korak koji je uslov za raspisivanje vanrednih izbora. U narednom periodu veći broj lokalnih skupština je na inicijativu SNS odbornika počeo minutom ćutanja u čast Ratka Mladića, što su opozicioni odbornici bojkotovali izlaskom iz sale. Simpatizeri SNS organizovano su skandirali Ratku Mladiću pred izborni miting u beogradskoj Areni.

Evropska unija na čekanju, od Putina otvorena podrška

Sahrana Ratka Mladića u Beogradu uz državnu podršku i infrastrukturu rezultirala je kulminacijom pogoršanja odnosa između Evropske unije i Srbije. Komesarka za proširenje Marta Kos otkazala je planiranu posetu Beogradu i učešće na konferenciji uz nedvosmisleno jasno objašnjenje da je slavljenje ratnih zločinaca neprihvatljivo. I ostali najviši funkcioneri EU su veoma jasnim izjavama osudili ulogu zvaničnog Beograda u organizaciji sahrane, zajedničkom izjavom predsednice Komisije Fon der Lajen i predsednika Saveta Košte. Fon der Lajen je suprotno prethodnim najavama, odlučila da izostavi Srbiju (i Bosnu i Hercegovinu) iz svoje tradicionalne turneje zemljama Zapadnog Balkana. Funkcioneri i organi Komisije uzdržavali su se od detaljnije analize ili kritike dešavanja u Srbiji uz objašnjenje da ne žele da utiču na izbornu kampanju, uz isticanje da će godišnji izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije biti objavljen krajem oktobra i da će sadržati sve ocene. Evropska narodna partija (ENP), čiji je Srpska napredna stranka pridružena članica, posle duže pauze se oglasila o unutrašnjem procesu evaluacije članstva SNS, zbog mogućeg odstupanja od osnovnih vrednosti. ENP je takođe odložila objavljivanje odluke nakon izbora u Srbiji.

Ruski predsednik Vladimir Putin pružio je otvorenu podršku Aleksandru Vučiću, izjavivši da se nada da će Vučić biti naredni premijer Srbije. Ruski ambasador u Beogradu nastavio je sa izjavama o „obojenoj revoluciji“ sa Zapada, dodatno podgrevajući narativ koji mediji naklonjeni vlasti uz neke funkcionere već dugo grade u Srbiji - sa ciljem da se demonizuje Evropska unija i proevropski akteri u društvu. Osim Putina, Vučića je podržao i slovački premijer Robert Fico, koji se uprkos najavama nije lično obratio na predizbornom skupu SNS u Beogradu, ali je poslao pismo podrške.
Russian President Vladimir Putin gave open support to Aleksandar Vučić, saying he hoped Vučić would be Serbia's next prime minister. The Russian ambassador in Belgrade continued to make statements about a “colour revolution” from the West, further fuelling a narrative that outlets close to the authorities, together with some officials, have long been building in Serbia, with the aim of demonising the European Union and pro-European actors in society. Besides Putin, Vučić was also supported by Slovak Prime Minister Robert Fico, who despite announcements did not address the Serbian Progressive Party's pre-election rally in Belgrade in person, but sent a letter of support.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.