Birački spisak

Posle godina pada broj birača ponovo raste, od neto rasta od 7.000 čak 6.400 u Beogradu, a Komisija za reviziju i dalje nije dobila osnovne podatke.
11.10.2026.
12 MINUTA ČITANJA
U susret izborima 25. oktobra, birački spisak će i nakon njegovog zaključenja 9. oktobra ostati izvor sumnji i nepoverenja građana. Javni podaci pokazuju da je broj birača, posle godina pada, pred izbore ponovo počeo da raste, najviše u Beogradu. Zabeležen je rekordan broj birača koji su se prijavili da glasaju po boravištu u zemlji i u inostranstvu. Prvi sveobuhvatni analitički nalazi članova Komisije za reviziju biračkog spiska pokazuju da spisak sadrži veliki broj zapisa koje treba proveriti, ali za to pre izbora nema vremena ni uslova. Nije usvojen ni predlog da Komisija pre izbora dobije na proveru izvode iz biračkog spiska po kojima se glasa. Građani su postali prva linija kontrole spiska na nivou sopstvenih adresa, ali put od uočenog problema do ispravke ostaje nejasan za veliku većinu. Najviše pažnje privuklo je glasanje iz inostranstva: apsolutno rekordan, skoro trostruki, broj prijava primila je mreža biračkih mesta koja je intervencijom Ministarstva spoljnih poslova, uvećana za samo 15%, a oko 22.000 prijavljenih nije obuhvaćeno odlukom o biračkim mestima.

Promene u biračkom spisku

Javni preseci pokazuju da je broj birača, posle godina pada, u mesecima pred izbore ponovo počeo da raste, i to najviše u Beogradu. Ovi podaci ne pokazuju da su promene nezakonite, ali traže objašnjenje, za koje još uvek nema odgovora.

Prema javnim presecima Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave (MDULS), broj birača van Kosova i Metohije pao je sa 6.395.114 u oktobru 2021. na 6.326.661 u februaru 2026, a zatim je do 28. septembra porastao za 6.994. U istom periodu 2025. broj je pao za 1.682. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, javni preseci broja birača po jedinicama lokalne samouprave, oktobar 2021 - 28. septembar 2026, obrada Crte. Preseci su ranije objavljivani tromesečno, potom mesečno, a danas nedeljno. Deo rasta je očekivan, jer se posle raspisivanja izbora upisuju unapred lica koja punoletstvo stiču do dana izbora. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, „Službeni glasnik RS“, br. 104/2009, 99/2011, 44/2024 i 96/2025, čl. 4 st. 1. Ipak, od neto rasta od oko 7.000 birača više od 6.400 odnosi se na beogradske opštine, koje čine oko četvrtinu spiska. Najviše iznad prošlogodišnjeg rasta je Savski venac (+547, prema -188 godinu ranije). Pravilo da se birač koji promeni prebivalište upisuje u novoj opštini tek posle šest meseci važi samo za birače koji su već u spisku i menjaju prebivalište između dve opštine. Lica koja se upisuju prvi put, usled prve prijave prebivališta ili sticanja državljanstva, mogu biti upisana bez ograničenja sve do zaključenja spiska. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 4 st. 2 i čl. 6 st. 2.

Javni podaci o promenama po pravnom osnovu, koji se objavljuju od 15. februara 2026, izdvajaju tri pojave: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, javni podaci o broju promena u biračkom spisku po pravnom osnovu (čl. 14 Zakona o jedinstvenom biračkom spisku), objavljuju se od 15. februara 2026; za ranije godine mesečni podaci MDULS-a; obrada Crte.
  • Glasanje po boravištu u zemlji: čak 18.320 rešenja, prema 13.322 na izborima 2023, od toga trećina za birače sa prebivalištem u opštinama na Kosovu i Metohiji.
  • Upis lica koja žive u inostranstvu prema poslednjem prebivalištu: posle raspisivanja izbora upisano je 941 takvo lice. Prema saznanjima članova iz Komisije za reviziju biračkog spiska, procedura za upis po ovom osnovu nije razrađen u propisima i nije korišćen pre 2025. godine. Kanal je zakonit i koristi se na lični zahtev, Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 6 st. 3. ali nije jasno da li se može zloupotrebiti za neosnovane upise.
  • Gubitak poslovne sposobnosti: u septembru je po tom osnovu brisano 281 lice, četiri do pet puta više nego u septembru ranijih godina (51-71), iz razloga koji nije poznat.
Javni podaci o broju birača po adresi omogućili su i prve nezavisne analize. Prema analizi Radija Slobodna Evropa, više od 500.000 upisano na adrese bez naziva ulice i kućnog broja, Radio Slobodna Evropa, 25. septembar 2026, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/13w. a na osnovu uvida u jedan od servisa koji agregiraju podatke MDULS-a, podatak o broju stana postoji za svega oko 2,5% beogradskih adresa. Danas, 12. septembar 2026, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/13x. Građanski alat za uvid po adresama izdvaja adrese sa neuobičajeno velikim brojem birača i adrese nestambenih i javnih objekata, bs.dignidupe.org, nezvanični alat zasnovan na podacima sa portala geoSrbija i upit.birackispisak.gov.rs, pristupljeno 6. oktobra 2026. ali bez veze sa evidencijom prebivališta ni on ne može da utvrdi da li birači na adresi zaista žive. Ovde su navedene samo promene vidljive iz javnih podataka.

Status revizije i rad Komisije

Pristup podacima

Uprkos tromesečnoj saradnji sa Kancelarijom za IT i eUpravu (KIT) obim pristupa podacima ostao je na istom nivou od avgusta meseca. Još nije napravljen pomak u adekvatnom pristupu podacima iz izvornih evidencija na koje Komisija ima pravo. Komisija ima širok uvid u sam Jedinstveni birački spisak (JBS), ali izvorne evidencije može da proverava samo pojedinačno. Posmatračka misija Crte, Kampanja pre raspisivanja, link.crta.rs/131 http://link.crta.rs/131 U posmatranom periodu Komisija je naložila da se otpočne ukrštanje JBS sa izvornim evidencijama, koje obavlja Kancelarija za IT i eUpravu, posle probnog testa u Sevojnu proširi na celu Srbiju. Test je u toku i prvi rezultati se očekuju sredinom oktobra. Svakako nalazi te provere će teško uticati na spisak po kome će se glasati 25. oktobra.

Prve beleške o stanju podataka

Članovi Komisije predstavili su 6. oktobra četiri službene beleške: o pristupu podacima, o opisu podataka iz JBS, o višestrukim upisima i o proveri tačnosti podataka na uzorcima u deset opština. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, Službena beleška o nalazima iz analitičke celine 3: Opis podataka iz Jedinstvenog biračkog spiska,; Službena beleška o nalazima iz analitičke celine 3: Višestruki upisi u Jedinstvenom biračkom spisku; Službena beleška o nalazima iz analitičke celine 5: Provera tačnosti podataka na osnovu uzorka u 10 JLS (5. oktobar 2026).

Posebnu pažnju zaslužuje nalaz o šest opština na Kosovu i Metohiji (Glogovac, Dečani, Đakovica, Kačanik, Suva Reka i Štimlje). Iz njih je u JBS upisano 248.042 birača, ali te opštine od 2012. nisu obuhvatane izborima niti javno dostupnim podacima o spisku, a pravni osnov za to Komisiji nije poznat. Zato se u javnosti navode dva ukupna broja birača: oko 6,45 miliona, koliko pokazuju javni podaci, i oko 6,7 miliona, koliko je zapisa u bazi. Predsednik RIK-a je 28. septembra naveo da je u spisak upisano „oko 6.440.000 birača“, a član Komisije Ognjen Rašuo dan kasnije 6.696.433, uključujući oko 250.000 birača u šest opština na Kosovu i Metohiji. „Dimitrijević za RTS: Sve teče po planu, do 25. oktobra biće sve spremno za izbore“, RTS, 28. septembar 2026, pristupljeno 6. oktobra 2026, https://link.crta.rs/13y. Milica Božinović, „Kako se menja broj ljudi u biračkom spisku na dnevnom nivou i koliko birača je trenutno upisano“, Nova.rs, 29. septembar 2026, pristupljeno 6. oktobra 2026. Podaci o ovim biračima se, po svemu sudeći, ne ažuriraju.

Ostali nalazi ukazuju na pitanja koja tek treba rešiti:
  • broj birača značajno premašuje procenu broja punoletnih stanovnika. Razliku najverovatnije čine građani koji žive u inostranstvu, a nisu odjavili prebivalište, i lica koja su posle sticanja državljanstva Srbije formalno prijavila prebivalište u Srbiji, a i dalje žive u matičnoj državi, pre svega u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Odnos ove dve grupe nije moguće utvrditi bez ukrštanja sa izvornim evidencijama;
  • najstarije birače treba proveriti u matičnim knjigama umrlih, jer je broj upisanih starijih od 100 godina višestruko veći od očekivanog;
  • u spisku postoji nekoliko hiljada verovatnih višestrukih upisa iste osobe pod različitim matičnim brojevima;
  • veliki broj zapisa nema obavezne podatke, pre svega mesto rođenja;
  • adrese se vode kao slobodan tekst, bez veze sa evidencijom prebivališta i Adresnim registrom, nepotpuno i neujednačeno;
  • provera na uzorcima u deset opština je u toku, a preliminarni rezultati ukazuju pre svega na nepotpunu evidenciju državljana za starije birače, na neslaganje adresa, ali i na neusklađenost između izvornih evidencija.

Izvodi iz biračkog spiska ostaju van provere

Posle zaključenja spiska, MDULS u roku od 48 sati priprema i overava štampane izvode za svako biračko mesto i dostavlja ih Republičkoj izbornoj komisiji (RIK). Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 19. Izvod je spisak birača jednog biračkog mesta, u koji birač upisuje potpis kada glasa. Na sednici Komisije 6. oktobra vođena je rasprava o predlogu da se izvodi, u obliku pripremljenom za štampu, dostave i na zaštićeni server Komisije. Predlagači su ukazali da Komisija nema uvid u raspored birača po biračkim mestima, a da metodologija revizije, koju je Komisija jednoglasno usvojila 3. aprila, predviđa proveru istovetnosti izvoda sa spiskom u sistemu. Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, Akt o postupku revizije Jedinstvenog biračkog spiska (3. april 2026), postupak 2.1.3. Članovi imenovani na predlog vladajuće većine protivili su se, uz argumente da su izvodi u nadležnosti RIK-a i MDULS-a i da bi dostava opteretila rokove i logistiku štampe, a kao kompromis su predložili da Komisija pregleda uzorak izvoda dok su u RIK-u. Crta, Posmatračka misija, zapažanja sa sednice Komisije za reviziju biračkog spiska, 6. oktobar 2026. Za predlog je glasalo pet članova (dva imenovana na predlog udruženja i tri na predlog opozicije), četiri člana iz redova većine bila su protiv, a jedan je bio uzdržan. Predlog nije usvojen, jer odluka Komisije zahteva najmanje sedam glasova, uključujući najmanje dva člana iz redova većine. Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 22lj. Komisiju čini deset članova: pet imenovanih na predlog poslaničkih grupa vladajuće većine (SNS, SPS, PUPS, SDPS i SVM), tri na predlog opozicionih poslaničkih grupa (ZLF, SSP i NPS) i dva na predlog udruženja (CeSID i Crta). Pregled uzorka ne omogućava proveru svih izvoda, pa poslednja karika između baze podataka i biračkog mesta ostaje bez nezavisne provere pre izbora, iako je metodologiju sa tom proverom Komisija usvojila jednoglasno.

Članovi Komisije najavili su da će predstaviti beleške o sveobuhvatnim analizama kretanja u biračkom spisku, a posle zaključenja spiska i ocenu promena u periodu pred izbore.

Od zaključenja spiska do izbora42

9. oktobar: MDULS zaključuje spisak i utvrđuje ukupan broj birača, koji RIK objavljuje u „Službenom glasniku“.

do 11. oktobra: MDULS dostavlja RIK-u overene izvode, uključujući izvode za birače sa Kosova i Metohije, koji će, kao i 2023, glasati u Vranju, Raškoj, Kuršumliji i Tutinu.

10-21. oktobar: promene u spisku samo rešenjem MDULS, a RIK potom objavljuje konačan broj birača.

28. oktobar: zakonski rok za prvi izveštaj Komisije Narodnoj skupštini.

42  Zakon o jedinstvenom biračkom spisku, čl. 17-20; Zakon o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, „Službeni glasnik RS“, br. 96/2025, čl. 8; Republička izborna komisija, Odluka od 5. oktobra 2026. kojom se određuje način na koji će birači sa teritorije Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija ostvariti biračko pravo (5. oktobar 2026).

Prijave građana u vezi sa biračkim spiskom

Od kada postoji javni uvid u broj birača po adresi, građani sve češće sami proveravaju svoje zgrade i kuće. Prijave ne pokazuju koliko u spisku ima nezakonitih upisa, ali pokazuju da građani mogu da uoče problem, a da gotovo nemaju način da ga reše.

Do 6. oktobra Crti je stigla 341 poruka građana, koje čine 190 predmeta za proveru biračkog spiska, gotovo dvostruko više nego što je obuhvatao prethodni izveštaj. Crta, evidencija prijava građana o biračkom spisku, mart - 6. oktobar 2026, uključujući i prijave koje nisu stigle elektronskom poštom. Prethodni izveštaj obuhvatio je 97 građana koji su se Crti obratili od marta do početka septembra 2026. Deo prijava prosleđen je Komisiji za reviziju. Trećina predmeta odnosi se na nepotpune i neusklađene adresne podatke: adrese bez kućnog broja, zgrade bez brojeva stanova i ulaza, stare i nove nazive ulica. Još petina se tiče razlike između broja birača na adresi i broja ljudi koji tu zaista žive. Slede birači upisani u nestambenim, praznim ili srušenim objektima, sumnje u fiktivno prebivalište i preminula lica koja su, prema navodima, i dalje u spisku. Deo sumnji se u proveri pokaže neosnovanim ili posledicom loših adresnih podataka, na primer kada se zgrada sa više ulaza vodi kao jedna adresa. Ipak, kada se u istoj zgradi godinama nalaze birači koje niko od stanara ne poznaje, problem nije u prikazu, već u evidenciji.

Put od uočenog problema do ispravke je nejasan. Jedna vlasnica stana u Beogradu dobila je u policiji pismenu potvrdu da na njenoj adresi niko nije prijavljen, dok je javni prikaz istog dana pokazivao 14 birača, a dva meseca kasnije i dalje isto. Stambenoj zajednici u Zemunu, koja je tražila zajedničku proveru prijavljenih lica, policija je odgovorila da svaki vlasnik mora lično da dođe, sa dokazom o vlasništvu i plaćenom taksom. Ipak, kada stanari znaju šta traže, mogu da postignu rezultat. U dve komunikacije u razgovoru sa građanima prepoznate su adrese sa manipulativnim upisima. Na jednoj je stambena zajednica uspela da natera vlasnika da odjavi više od 30 lica, a na drugoj se, prema tvrdnjama stanara, organizuju da učine isto. Takvi ishodi zavise od upornosti građana, a ne od sistemske provere, a nije poznato da li je iko odgovarao za prijavljivanje odjavljenih lica.

Birački spisak u medijima

Birački spisak bio je jedna od vidljivijih izbornih tema, ali je izveštavanje ostalo događajno i polarizovano, a uzroci problema i rad Komisije kao institucije ostali su gotovo neobjašnjeni. Crtin pregled javno dostupnog onlajn izveštavanja o biračkom spisku, 9. septembar - 6. oktobar 2026, namenski uzorak od 48 tekstova javnog servisa, provladinih, kritičkih, regionalnih i međunarodnih medija. TV program nije praćen. Crta je u delu tekstova bila izvor informacija.

Pažnja je rasla u talasima: od izjave ministarke državne uprave i lokalne samouprave da iz Komisije nije stiglo ništa što bi ukazivalo na konkretnu nepravilnost, Insajder, 9. septembar 2026, https://link.crta.rs/143. preko podataka opozicionih članova Komisije o opštinama sa više birača nego stanovnika i lokalnih priča o „fantomskim biračima“, Danas, 22. septembar 2026, https://link.crta.rs/144; N1, 30. septembar 2026, https://link.crta.rs/145. do glasanja iz inostranstva, koje je početkom oktobra dominiralo izveštavanjem. Mediji bliski vlasti sumnje u spisak opisivali su kao „teorije zavere“. Kada je 23. septembra nekoliko provladinih medija istim okvirom prenelo izjavu predstavnika Crte da trenutni obim novih upisa ne može presudno uticati na rezultat izbora, kao dokaz da su sumnje neosnovane, izostavljene su ocene Crte iz istog perioda o ozbiljnim slabostima spiska. Večernje novosti, 23. septembar 2026, https://link.crta.rs/13z; B92 https://link.crta.rs/140; Kurir, 23. septembar 2026, https://link.crta.rs/141; Informer, 23. septembar 2026, https://link.crta.rs/142. Javni servis je izveštavao proceduralno, a kritički mediji su objavljivali i analize zasnovane na javnim podacima, ali su naslovi najčešće brisali razliku između neurednosti evidencija i manipulacije. Na primer: RTS, 28. septembar 2026; Vreme, 26. septembar 2026, https://link.crta.rs/147; Nova.rs, 12. septembar 2026, https://link.crta.rs/146.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.