Napad na posmatrača Agencije za sprečavanje korupcije ilustracija je klime u kojoj podozrenje prema svakom vidu posmatranja predizbornih aktivnosti može da preraste u fizičko nasilje. Iako posmatrači formalno imaju pristup svim fazama izbornog procesa, pokušajima njihove diskreditacije faktički se otežava posmatranje i unapred se relativiziju i negiraju činjenice koje posmatrači iznose pred javnost.
Posmatračka misija Crte pozvala je sve učesnike u izborima da se suzdrže od nasilja, izražavajući zabrinutost za bezbednost svojih dugoročnih posmatrača koji prate i dokumentuju predizborne aktivnosti na terenu.75 Podsetila je da su napadi na posmatrače u ranijim izbornim ciklusima ostali nekažnjeni.76
75 Posmatračka misija Crte, „Kampanja u znaku nasilja, pretnji i straha“, https://link.crta.rs/13k.
76 „Najskoriji takav slučaj zabeležen je u martu 2026. godine na lokalnim izborima u Boru, gde su fizički napadnuti posmatrači Crtine misije, a tog dana zabeleženi su i brojni ozbiljni fizički incidenti nad građanima i novinarima u Boru i drugim gradovima. Slično tome, na lokalnim izborima u novembru 2025. godine u Mionici, Crtine posmatračice suočile su se sa ozbiljnim narušavanjem bezbednosti nakon što su ostale opkoljene u vozilu. Ni u jednom od ova dva slučaja nadležni organi do danas nisu izrekli nijednu formalnu meru prema počiniocima. Napad na Crtine posmatrače u Odžacima, počinjen na dan parlamentarnih izbora u decembru 2023. godine, nije adekvatno procesuiran. Posmatrači su tada fizički napadnuti u dvorištu policijske stanice, neposredno nakon što su pokušali da prijave uočen slučaj cirkularnog glasanja. Nadležno tužilaštvo je napad naknadno kvalifikovalo kao krivično delo nasilničkog ponašanja. Skoro tri godine kasnije, u maju 2026. godine, Crta je obaveštena da je Osnovno javno tužilaštvo u Somboru odbacilo krivičnu prijavu podnetu povodom ovog napada „iz razloga što nema osnova sumnje da je učinjeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti“: Posmatračka misija Crte, Kampanja pre raspisivanja, 8. septembar 2026, link.crta.rs/131
Neizvesno formiranje Međunarodne misije za posmatranje izbora (IEOM)
Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR) akreditovala je do sada najveću misiju u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa u Srbiji. Međutim, Posmatračka misija Crte do trenutka zatvaranja izveštaja nije dobila informaciju od izbornih organa o tome da li su Parlamentarna skupština OEBS-a (PA OSCE), Parlamentarna skupština Saveta Evrope (PACE) i Evropski parlament - misije koje po običaju treba da se pridruže misiji ODHIR-a i tako formiraju Međunarodnu misiju za posmatranje izbora (IEOM) - dobile zvaničan poziv da posmatraju izbore u Srbiji.
Istek roka za akreditovanje međunarodnih posmatrača je 14. oktobar, dok je rok za akreditovanje domaćih posmatrača 17. oktobar.
Najava krivičnog gonjenja ukazuje na ozbiljan rizik od kriminalizacije rada posmatrača i nezavisnih organizacija koje prate poštovanje ljudskih i izbornih prava.
Uz to, u medijima bliskim vlastima je tokom izborne kampanje više puta plasirana tvrdnja da će Crta povući posmatračku misiju na dan izbora ili lažno izveštavati o rezultatima. Iznošene su tvrdnje da su nekadašnji članovi Crtinog tima, kao i polaznici njenih obuka ili pojedinci koji su na bilo koji način učestovovali u Crtinim ranijim posmatračkim misijama ili aktivnostima, a sada su se opredelili da se angažuju u redovima opozicionih izbornih aktera, poput Studentske liste, jedan od dokaza da Crta „stoji iza blokaderskog pokreta“. Manipulacija informacijama o Crti obično se prvo pojavi na nekom marginalnom nalogu na društvenim mrežama Glavni nalog na koji se referišu državni zvaničnici i mediji bliski vlastima vodi osoba koja se zove Vukša Dragović, a koji je autor kampanje koja se zalaže za usvajanje zakona o stranim argentina „NVO Hidra“. , da bi je već kroz nekoliko minuta preneli najuticajniji mediji bliski vlasti, ali i državni zvaničnici. Pokušaji diskreditacije Crte stavljani su u kontekst zagovaranja da se usvoji zakon o stranim agentima. „Aktuelna kampanja protiv civilnog društva u Srbiji - „NVO Hidra“ - zalaže se za usvajanje zakona o stranim agentima, u sklopu koje često lažno ističe da nezavisno posmatranje izbora i Posmatračka misija Crte rade protiv interesa Srbije i da će „izazvati krvoproliće“ na izborni dan. Ova kampanja i njen autor dobili su javnu institucionalnu podršku i pristup najuticajnijim medijima. U dva navrata je došlo do sastanka osobe koja stoji iza ove kampanje, sa predsednicom Narodne skupštine u prostorijama Skupštine u avgustu 2026. godine.“, u Posmatračka misija Crte, Kampanja pre raspisivanja, link.crta.rs/131 http://link.crta.rs/131
Pet najčešćih manipulativnih tvrdnji o Crti koje se ponavljaju u izbornoj kampanji
Nijedna od njih ne osporava Crtinu metodologiju posmatranja. Sve osporavaju identitet organizacije.
Crta je prikrivena politička stranka
Manipulacija koja potiče sa naloga na društvenoj mreži tvrdi da Crta izbegava da se registruje kao politička strranka, pa koristi Studentsku listu da umesto nje učestvuje na izborima.
Zastupanje Studentske liste u Republičkoj izbornoj komisiji
Pošto je nekadašnjeg člana pravnog tima Crte predložen u Republičku izbornu komisiju predložila Studentska lista, nalog na društvenoj mreži je to plasirao kao dokaz da „ne postoje studenti i da ne postoji studentska lista, već da je to Crtin paravan“.
Strano finansiranje kao dokaz namere
Iz objavljene liste donatora izvodi se namera rušenje Srbije i postavljanje marionetske vlasti. Tehnika je upotreba javno dostupnog podatka kao dokaza za nedokazivu tvrdnju.
Crta priprema osporavanje izbora
Uoči raspisivanja izbora, nalog na društvenoj mreži najavljuje da će Crta povući posmatračku misiju usred izbornog dana, reći da izbori ne važe i izvesti ljude na ulice. U narednim nedeljama ta tvrdnja se ponavlja kroz medije naklonjene vlasti, a zamah joj daje i predsednik Aleksandar Vučić u trenutku davanja ostavke.
Crta stoji iza nasilja
Tvrdnja da saradnici Crte savetuju „blokaderima“ da je najbolje da budu maskirani ako napadaju policiju. GONGO udruženja se uključuju pozivanjem na hapšenje Crte.
Položaj domaćih posmatrača izbora u zakonu i praksi
Domaći posmatrači prate izbore u Srbiji od 1997. godine, ali su tek izbornim zakonima iz 2022. dobili status zakonske kategorije, i na republičkim i na lokalnim izborima. Po važećem okviru, status domaćeg posmatrača mogu da dobiju predstavnici udruženja registrovanih u Srbiji, čiji ciljevi delovanja su u oblasti izbora. Akreditovani posmatrači su punoletni državljani koji nisu članovi organa za sprovođenje izbora, niti kandidati. Oni mogu da prate rad biračkih odbora, lokalnih izbornih komisija i Republičke izborne komisije, kao i štampanje, brojanje, pakovanje i dostavljanje glasačkih listića. Ipak, posmatrači ne mogu sami da pokreću postupke zaštite izbornog prava, pa njihovi nalazi formalno teško dolaze do institucija.
Zakonsko uređenje statusa i postupka akreditacije bio je veliki iskorak. Međutim, položaj posmatrača se suštinski pogoršava. Najviši državni zvaničnici i mediji bliski vlasti sistematski ih diskredituju i targetiraju, između ostalog i tvrdnjama da je rad Crte usmeren na „rušenje ustavnog poretka Srbije“.
I u ranijim izbornim ciklusima, posmatrači Crte nisu bili izloženi samo verbalnim osporavanjima nego i fizičkim napadima. Na izborni dan 2023. posmatrači Crte napadnuti su u dvorištu policijske stanice u Odžacima dok su pokušavali da prijave cirkularno glasanje, a izostanak efikasne reakcije institucija ostavlja utisak nekažnjivosti. Zakonske garancije same po sebi ne garantuju bezbedno okruženje za nezavisno posmatranje, a time i izgradnju poverenja javnosti u integritet izbornog procesa.
Poslednje lokalne izbore, održane 2025. i 2026. godine, obeležila je inflacija domaćih i stranih posmatračkih misija, povezanih s vlašću, ali i sa opozicijom, zbog čega je Posmatračka misija Crte upozorila na sve češću zloupotrebu instituta nezavisnog posmatranja
Napad na posmatrača Agencije za sprečavanje korupcije
Fizički napad na terenskog posmatrača Agencije za sprečavanje korupcije ukazuje na ugrožavanje bezbednosti posmatrača tokom praćenja izborne kampanje. N1 je 30. septembra izvestio85 da je posmatrač napadnut u blizini štanda SNS-a na Novom Beogradu i da mu je pomoć pružena na VMA. Agencija je naknadno prenela njegovu izjavu da je fotografisao baner na nadvožnjaku kod Sava centra, kada su nepoznate osobe zahtevale da obriše fotografije, a nakon odbijanja zadale mu više udaraca. Prema izveštaju policije koji je Agencija prenela86 2. oktobra, događaj nije uočen na raspoloživim snimcima video-nadzora, a posmatrač do prethodnog dana nije podneo prijavu u policijskoj stanici sa povrednom listom.
85 N1, „Pretučen posmatrač Agencije za sprečavanje korupcije dok je službeno fotografisao štand SNS-a u Beogradu“, 30. septembar 2026, https://link.crta.rs/13u.
86 Agencija za sprečavanje korupcije, saopštenje povodom prijavljenog napada na terenskog posmatrača, 2. oktobar 2026, 2. oktobar 2026, https://link.crta.rs/13v.
Obraćanje građana Posmatračkoj misiji Crte
Najveći broj prijava odnosio se na proveru lica prijavljenih na adresama građana. Građani su u velikom broju slučajeva ukazivali na to da im prilikom provere nije dostupan potpun podatak o biračima prijavljenim na njihovoj adresi. U pojedinim slučajevima prikazuje se samo ukupan broj birača prijavljenih na adresi, dok podaci o pojedinačnim stanovima i broju prijavljenih birača nisu dostupni ili nisu prikazani za sve stanove. Ograničena dostupnost podataka, uz postojeće nepoverenje građana u ažurnost i tačnost biračkog spiska, otežava proveru podataka o licima prijavljenim na adresama i podstiče sumnje u moguće nepravilnosti. Takođe, pojedini su naveli i da su na njihovim adresama prijavljena lica koja tu faktički ne žive.
U komunikaciji sa građanima uočene su i neujednačene prakse u ažuriranju i razmeni podataka između Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i organa jedinica lokalne samouprave, što dodatno otežava proveru podataka.
Kao izolovan slučaj, u jednom danu, nakon što je RIK doneo odluku o određivanju biračkih mesta u inostranstvu, obratilo više od 600 građana u vezi sa istim problemom - u njihovim gradovima nije otvoreno biračko mesto, iako, prema informacijama kojima raspolažu, za glasanje je prijavljen znatno veći broj od 100, koliko je neophodno da bi se biračko mesto otvorilo.
Oko 12 odsto obraćanja odnosilo se na različita tehnička pitanja, među kojima su najčešća bila pitanja u vezi sa glasanjem prema mestu boravišta i promenama podataka u Jedinstvenom biračkom spisku.
Oko 9 odsto pristiglih upita odnosilo se na navode o različitim oblicima političkih pritisaka. Najveći broj ovih obraćanja odnosio se na zaposlene u javnim preduzećima, dok su zabeležene prijave i u vezi sa zaposlenima u privatnom sektoru. Građani su najčešće navodili pritiske da prisustvuju političkim skupovima i radu na štandovima, dok su zabeležene i prijave koje se odnose na moguću zloupotrebu ličnih podataka, naročito u domovima za stara lica.

