Izlaznost je znatno niža nego na prethodnim izborima. Na neposrednim izborima za 19 saveta 2022. glasalo je 44,6 odsto upisanih birača. Ako se porede samo 18 zajednica koje su i 2022. i ove godine birale savete neposredno, izlaznost je pala sa 44,6 na 31,8 odsto. Brojke se mogu još malo promeniti kada se obrade preostala biračka mesta, ali obuhvataju gotovo sva. Najviše birača izašlo je u rusinskoj (47,2 odsto), slovačkoj (45,7) i češkoj zajednici (45,6), a najmanje u egipatskoj (9,4), romskoj (12,1) i vlaškoj (16,7). U odnosu na 2022. izlaznost je porasla u sedam zajednica, najviše u grčkoj (sa 10,2 na 19,2 odsto) i češkoj (sa 37,5 na 45,6 odsto).
Najveći pad zabeležen je u savetima u kojima birači nisu imali izbor između više lista. U šest saveta sa samo jednom listom - egipatskom, nemačkom, poljskom, romskom, slovenačkom i vlaškom - izlaznost je bila 13,9 odsto, dok je 2022. u istim zajednicama iznosila 54,7 odsto. Najviše je pala u romskom savetu, sa 57,6 na 12,1 odsto, i u vlaškom, sa 56,2 na 16,7 odsto.
U savetima sa više lista, vodeća lista je u osam slučajeva osvojila apsolutnu većinu glasova. Lista „Služimo samo slovačkom narodu - Matica slovačka u Srbiji - Juraj Červenak" dobila je 78,2 odsto u slovačkom savetu, Mađarska sloga (Magyar Összefogás) 70,7 odsto u mađarskom, HNV - Hrvatska nacionalna vizija - Jasna Vojnić 65,7 odsto u hrvatskom, a lista prof. dr Čedomira Čupića 65,5 odsto u crnogorskom savetu. Od velikih saveta, najneizvesnija trka bila je u bošnjačkom: lista Čuvari Sandžaka dobila je 41,6 odsto, ispred Sandžačke demokratske partije - Elmir Habibović (35,0) i liste Usamea Zukorlića (20,0). U albanskom savetu vodi Partija za demokratsko delovanje sa 34,4 odsto, ispred tri liste sa između 18 i 28 odsto. Odluke o preliminarnim rezultatima ne raspodeljuju mandate; mandati se dele na osnovu ukupnih rezultata.
U pet saveta broj birača koji su glasali veći je od broja upotrebljenih glasačkih listića. Razlika je najveća u romskom savetu, gde odluka RIK-a beleži 6.888 birača koji su glasali i 5.975 upotrebljenih listića, a slede slovački (838), bošnjački (542), crnogorski (354) i hrvatski savet (156). Procenti glasova koje je RIK objavio računati su na broj upotrebljenih listića. Ostaje da se vidi da li će ove razlike biti objašnjene ili ispravljene u ukupnim rezultatima.
Goranski i ruski savet izabrani su istog dana, 8. novembra 2026, na elektorskim skupštinama. Svi goranski elektori, njih 21, glasali su za jedinu listu, čiji je nosilac Amir Kajkuš, i ona osvaja svih 15 mandata, a svih 30 ruskih elektora glasalo je za listu Milovana Đurčića, koja osvaja svih 19 mandata.
Izborne liste i kandidati na glasačkim listićima predstavljeni su u [LINK: CRTA.Plus Update o 52 liste i 1.056 kandidata (SR)], a pravila i rokovi ovih izbora u objašnjenju CRTA.Plus-a o izborima za nacionalne savete. Više o izbornom procesu nalazi se u odeljku Izbori i integritet glasanja. Preliminarne rezultate objavljuje Republička izborna komisija.
Preliminarni rezultati izbora za nacionalne savete, 8. novembar 2026.
Izlaznost i glasovi po listama za 21 savet koji se bira neposredno, na osnovu 5.068 od 5.230 biračkih mesta. Izaberite savet da vidite rezultate po listama.
Izvor: Republička izborna komisija, odluke o utvrđivanju preliminarnih rezultata neposrednih izbora za članove nacionalnih saveta, 9. novembar 2026. (02 broj 013-1564/26 do 013-1584/26), na osnovu zapisnika biračkih odbora obrađenih zaključno sa 20 časova tog dana; rešenja odbora za sprovođenje izbora putem elektorske skupštine za goransku i rusku nacionalnu manjinu, 8. novembar 2026. Izlaznost je broj birača koji su glasali podeljen brojem upisanih birača na obrađenim biračkim mestima. Procenti glasova kako ih je objavio RIK. Podaci za 2022: Republički zavod za statistiku. Ukupni rezultati utvrđuju se do 12. novembra 2026.

