Kampanja pre raspisivanja

Iako se redovni predsednički izbori u Srbiji očekuju u proleće 2027. vladajuća većina je u ovoj predizbornoj godini društvo držala u stanju permanentne neizvesnosti - da li će, kada i koji vanredni izbori, parlamentarni ili predsednički, biti raspisani.

Posmatračka misija Crte ocenjuje da su stranke na vlasti u ovom periodu u punoj meri iskoristile državnu moć i resurse kao i pristup medijskom prostoru za produbljivanje nejednakosti među političkim akterima. Kontrolom odluke o tome da li će, kada i na kom nivou izbori biti održani, vladajuća većina ostvarila je stratešku prednost koja drugim političkim akterima nije bila dostupna.

Država i stranka

Nalazi posmatranja pokazuju da je u nizu ključnih oblasti došlo do gotovo potpunog poistovećivanja države i vladajuće političke stranke. Duboko zabrinjavaju promene na zakonodavnom, institucionalnom i medijskom planu u predizbornom periodu i njihova uloga u produbljivanju neravnopravnosti između budućih izbornih učesnika.

Mnoge do sada poznate pojave - zloupotreba javnih resursa, medijska neravnopravnost, uspostavljanje direktne ili indirektne političke kontrole nad medijima, propagandna diskreditacija političkih protivnika, klijentelizam i korupcija, pritisci na birače, kompromitovanost biračkog spiska, slabost institucija da zaštite prava birača i integritet izbornog procesa, kao i uticaj na građane jednokratnim finansijskim merama iz republičkog budžeta - dostigle su u predizbornom periodu kritične razmere.

Ovakvi uslovi proizvode sistemsku prednost vladajuće stranke, dovode u pitanje ravnopravnost političke konkurencije i ugrožavaju pravo građana da svoj izbor formiraju i izraze bez pritiska i uz pristup potpunim i istinitim informacijama.

Bezbednosni aparat i kampanja diskreditacije

Posebno zabrinjava novo, teško politizovanje državnog bezbednosno-represivnog aparata, upotrebljenog za prisluškivanje političkih protivnika vlasti. Nezavisne ekspertske provere, domaće i međunarodne, potvrdile su da su od početka 2026. godine telefoni najmanje 14 članova Studentskog pokreta i opozicione parlamentarne stranke Zeleno-levi front bili inficirani kontroverznim špijunskim softverom Pegasus.

Agresivno špijuniranje mora se sagledati i u kontekstu kontinuirane medijske kampanje o „obojenoj revoluciji”, te otvara sumnju da se radi o politički motivisanom ugrožavanju izborne konkurencije, a ne Ustavom i zakonom opravdanim merama. Posmatrači Crte zabeležili su od početka godine preko 1.300 manipulativnih naslova samo u najavama centralnih informativnih TV emisija i na naslovnim stranama novina od kojih je skoro polovina bila usmerena na diskreditaciju političkih neistomišljenika, sa intenziviranjem u avgustu.

Ovu kampanju dodatno podstiču neodgovorne izjave najviših predstavnika vlasti - uključujući predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić - o tome da će politički protivnici na izborni dan izazvati nasilje. Takve izjave stvaraju atmosferu straha, produbljuju neravnopravnost uoči predstojeće kampanje i narušavaju poverenje građana u izborni integritet i u institucije čija je uloga upravo da izbore i građane zaštite od ovakvih scenarija.

Mnogi politički akteri koji su bili predmet kampanje diskreditacije stoga se nisu odazvali paralelnim pozivima predsednika Vučića na društveno-politički dijalog, upućivani putem medija tokom posmatranog perioda. Ovi pozivi rezultirali su razgovorima samo sa strankama vladajuće koalicije. Ovakav poziv na dijalog ne predstavlja suštinski odgovor na društveno-političku krizu, već još jednu u nizu političkih taktika.

Dogodile su se i značajne promena u pravosuđu, kao i kadrovskih promena u policiji, koje otvaraju pitanja o riziku produbljivanja političkog uticaja u ovim institucijama. U ovom periodu je, zbog nedostatka dokaza, odbačena krivična prijava protiv nepoznatih lica koja su na izborni dan 2023. godine napala i povredila posmatrače Crte u dvorištu lokalne policijske stanice.

Zakoni, izmenjeni pred izbore

Vlast je letnje izmene izbornih zakona, Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih aktivnosti predstavila kao ispunjavanje preporuka ODIHR-a. Posmatračka misija Crte ocenjuje da su tim izmenama stečeni uslovi da bude ispunjeno osam od 54 preporuke iz izbora 2023. i 2024. godine - od čega svega jedna prioritetna. Radi se o rešenju kojim se uređuje istupanje funkcionera u javnosti tokom kampanje, čiji stvarni efekti će moći da se ocene tek u praksi.

Usvojene izmene zakona donose ograničena unapređenja, ali ne rešavaju hronične probleme, dok pojedina rešenja mogu dodatno produbiti neravnopravnost između aktera. Šestostruko je smanjen limit dozvoljenih godišnjih donacija fizičkih lica političkim akterima. Takođe je snižen prag za poresku kontrolu. Time su novi, vanparlamentarni akteri stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na parlamentarne stranke, koje raspolažu dodatnim izvorima prihoda - uključujući budžetska sredstva i mogućnost zaduživanja. Uvođenje limita troškova izborne kampanje predstavlja pozitivan korak, ali je maksimalno dozvoljeni iznos od šest miliona evra postavljen u visini prosečne potrošnje Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima od 2016. do 2023. godine - iznos do sada nedostižan za druge izborne aktere. Obavezne obuke će biti uslov za imenovanje članova biračkih odbora od januara 2028. godine i neće važiti za predstojeće izbore. Novo pravilo prema kojem jedan birač može da podrži više kandidatura otvara prostor za taktičko umnožavanje broja izbornih lista.

Vladajuća koalicija planira da svoju prednost u finansiranju redovnog rada i izborne kampanje dodatno uveća vanrednim davanjima iz republičkog budžeta. Praksa poznata iz ranijih izbora sada je bez presedana. Vlast će kroz samo dve od nekoliko najavljenih jednokratnih finansijskih mera, građanima Srbije isplatiti skoro milijardu evra u gotovini. Ovaj iznos dvostruko je veći od svih sličnih davanja uoči izbornih kampanja 2022. i 2023. godine, a biće isplaćen u samoj izbornoj kampanji, ako izborni dan bude 25. oktobra. O rasprostranjenosti klijentelističkog pristupa biračima govori i to da je svaka sedma od svih aktivnosti Srpske napredne stranke koje je Posmatračka misija Crte zabeležila širom Srbije imala elemente klijentelizma - od podele paketa, bele tehnike i drugih materijalnih dobara.

Revizija biračkog spiska

Zbog toga što su nadležne institucije mesecima odlagale, otežavale i uskraćivale pristup neophodnim podacima, do zakonskog roka 28. oktobra neće biti sprovedena sveobuhvatna revizija koja bi mogla da potvrdi tačnost i integritet biračkog spiska. Predstojeći izbori će zbog toga biti još jedni u nizu koje Srbija neće dočekati sa sprovedenom revizijom biračkog spiska. Posmatračka misija Crte je u avgustu 2026. godine dokumentovala ozbiljne indicije da Srpska napredna stranka neovlašćeno raspolaže i prikuplja podatke građana Bosne i Hercegovine sa državljanstvom Srbije kako bi ih prijavila za glasanje u inostranstvu mimo zakona i pre raspisanih izbora.

Medijski prostor

Ukoliko vanredni izbori budu raspisani u ovom trenutku, biće dočekani bez medijske regulacije. Regulatorno telo za elektronske medije (REM) nije funkcionalno već 22 meseca, a političkoj blokadi zbog koje Savet REM-a nema izabranog predsednika niti mogućnost odlučivanja i dalje se ne nazire kraj.

Paralelno sa blokadom REM-a i alarmantnim širenjem problematičnog sadržaja u medijima, Crta je u proteklih osam meseci zabeležila najmanje devet krupnih intervencija u medijskom tržištu, uređivačkoj politici i programskim šemama telekomunikacionih operatera. Sve ove promene imaju zajedničku crtu: dodatnu koncentraciju medijskog prostora u rukama vlasnika bliskih vladajućoj većini, davanje prednosti medijima koji favorizuju vladajuću stranku i postepeno isključivanje operatera i kanala koji u javnosti važe za kritične prema vlasti. Od januara do septembra 2026. godine su se odvijali: (1) prodaja medijskog dela biznisa Junajted grupe (eng. United Group); (2) dalje širenje Telekoma Srbije na tržištu kablovskih operatera; (3) preuzimanje kablovskog operatera SBB; (4) promena rukovodstva i uredništva Javnog medijskog servisa Radio-televizije Srbije (RTS); (5) prodaja lokalnih TV kanala; (6) prodaja i osnivanje novih lokalnih onlajn portala; (7) preuzimanje Total TV-a od strane Telekoma Srbije i integracija korisnika u Telekomovu satelitsku platformu, uz uklanjanje pojedinih kanala, uključujući N1 i Novu; (8) kroz pilot-projekat promenjena je ponuda kanala kod nepoznatog broja Yettel korisnika isključenjem određenih kanala, uključujući N1 i Nova S, uz kompenzaciju smanjenja računa (9) šestomesečno besplatno otvaranje 30 televizijskih kanala za gledanje putem antene, među kojima su Informer TV, Kurir TV, Blic TV, K1 i Euronews Srbija, bez dozvola za takvu pokrivenost.

Monitoring centralne informativne emisije “Dnevnik 2” RTS-a pokazao je dalje produbljivanje jaza u vremenu posvećenom vladajućim i opozicionim akterima: vladajuća većina dobija 96 odsto tog vremena, a opozicija svega 4 odsto. Predsednik Aleksandar Vučić bio je ubedljivo najzastupljenija politička figura u “Dnevniku 2” u periodu od aprila do avgusta 2026. godine - dobio je više od polovine ukupnog vremena posvećenog svim političkim akterima, što je gotovo četiri puta više nego što je iznosila njegova zastupljenost u “Dnevniku 2” tokom predizbornog perioda i kampanje za predsedničke izbore 2022. godine. Vreme posvećeno pozitivnom izveštavanju o predsedniku Vučiću bilo je više od 11 puta duže nego 2022. godine, a udeo pozitivnog tona porastao je sa 18 na 51 odsto.

Predsednik Vučić se od početka godine javnosti putem televizijskih kamera obraćao više nego u istom periodu ranijih godina - u proseku češće od jednom dnevno. Od januara do kraja avgusta zabeleženo je 371 obraćanje, dok je gotovo trećina zabeležena samo u avgustu. Poređenja radi, nosilac nominalno najjače izvršne pozicije u Srbiji, premijer Đuro Macut, je do dana javnog podnošenja predloga za raspuštanje Narodne skupštine 7. septembra imao svega devet intervjua i gostovanja na televizijama.

Sveprisutnost predsednika Vučića u javnom prostoru dodatno je pojačana njegovom paralelnom turnejom širom zemlje, u sklopu koje je svojim obraćanjima često izlazio iz ingerencija predsednika republike, bavio se pitanjima u nadležnosti Vlade Republike Srbije i ministarstava i negativno govorio o političkim neistomišljenicima. Takođe, ostaje nejasno ko je organizovao događaje u sklopu turneje - država ili politička stranka - kao i da li ovlašćene institucije, poput Agencije za sprečavanje korupcije, sprovode nadzor nad poštovanjem zakona.

Javna funkcija kao sredstvo kampanje

Ovi fenomeni, koji podstiču brisanje granice između države i stranke, nisu skup izolovanih aktivnosti pojedinačnih aktera - reč je o obrascu, vidljivom kroz obim podataka i na drugim poljima. Samo u periodu poslednja četiri meseca, Posmatračka misija Crte zabeležila je preko 1.200 aktivnosti visokih državnih funkcionera, od kojih je 18 odsto sadržalo elemente zloupotrebe javnih resursa i funkcija. Granica između institucija i stranke bila je namerno zamagljena: državni funkcioneri pojavljivali su se na otvaranjima, zdravstvenim akcijama i posetama domaćinstvima koje formalno nisu bile stranački skupovi, ali su nosile prepoznatljiv promotivni sadržaj - transparente, slogane, majice sa nazivom najavljene izborne liste “Ujedinjena Srbija”.

Konkretne elemente mogućeg kršenja zakona Crta je formalizovala kroz inicijativu podnetu Agenciji za sprečavanje korupcije povodom mitinga „Ujedinjena Srbija" u Užicu, 29. avgusta. Predsednik Vučić je tada pozivao građane da glasaju za ovu listu i govorio o izbornoj pobedi. Crta je zatražila od Agencije da utvrdi da li je došlo do kršenja Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, zbog sumnje da su sredstva za redovan rad stranke korišćena za izborne aktivnosti pre otvaranja posebnog namenskog računa, koji se po zakonu otvara tek nakon raspisivanja izbora. Dodatna pitanja zakonitosti otvara i organizovana distribucija predsednikovog pisma penzionerima i korisnicima socijalnih davanja preko Republičkog fonda za penziono i zdravstveno osiguranje i Pošte Srbije, tokom koje su, prema nalazima Posmatračke misije, od građana prikupljani lični podaci - brojevi telefona i potpisi - bez jasno navedene svrhe i roka čuvanja. Osim ove inicijative, Crta je Agenciji podnela i sedam prijava, međutim do objave izveštaja njihovi ishodi nisu poznati.

Nasuprot koordinisanom institucionalnom i stranačkom delovanju vlasti, u opozicionom prostoru kao najorganizovaniji novi akter izdvaja se Studentski pokret, čije aktivnosti su zabeležene u polovini gradova i opština u Srbiji. Pokret je gradio sopstvenu terensku infrastrukturu (akcija "Student u svakom selu", obuke za članove biračkih odbora) i nastoji da se poveže sa širim društvenim grupama. Upravo zbog te vidljivosti postaje i najizloženija meta: na RTS-u je najnegativnije predstavljen akter (58 odsto negativnog tona), a njegovi predstavnici i simpatizeri suočavaju se sa fizičkim napadima i pritiskom bez adekvatne policijske reakcije (Mionica, Bor). Na prethodnim parlamentarnim izborima najsnažnija koalicija "Srbija protiv nasilja" u ovom periodu nije nastupala jedinstveno jer njene članice ne dele iste stavove u pogledu predstojećih izbora - deo stranaka podržava Studentsku listu, deo formira Platformu za evropsku Srbiju, deo formira savez “Narodna Srbija”, deo nastupa samostalno. Ipak, aktivnosti ovih opozicionih stranaka evidentirane su u najmanje 50 opština, ali pretežno kao lokalizovane inicijative.

Od maja do septembra, gotovo svakog drugog dana u proseku je zabeležen po jedan verbalni ili fizički incident povezan sa političkim angažovanjem građana u lokalnim sredinama. Najdramatičniji incident dogodio se u Užicu, 29. avgusta, uoči skupa Srpske napredne stranke u ovom gradu. Do sukoba je došlo kada su redari mitinga pokušali da udalje građane iz bašte kafića na Trgu partizana, nakon čega je više pristalica vlasti fizički napalo okupljene građane. Najmanje dve osobe su povređene. Javno su izneti navodi da su među napadačima bili pripadnici policije, ali njihov identitet i status do objavljivanja izveštaja nisu utvrđeni.

Šta Crta traži

Uzimajući u obzir da je predizborni ambijent obeležen brisanjem granice između države i partije, koje produbljuje do sada poznate prakse zloupotrebe javnih resursa i institucija; da je kultura nekažnjivosti dovela do novih kršenja i zanemarivanja propisa; da zapaljivost retorike javnih funkcionera i najuticajnijih medija prevazilazi žar političke borbe i podstiče netrpeljivost prema političkim protivnicima; da najviši državni predstavnici ubeđuju javnost da njihovi protivnici žele da ishod izbornog dana bude nasilje, kao i okolnost porasta nasilja u predizbornom periodu među suprotstavljenim stranama; činjenicu da je produbljen izostanak pluralizma u medijima; da su zabeleženi ozbiljni navodi o pritiscima na građane, kao i navodi o zloupotrebama službenih evidencija sa ličnim podacima građana; da revizija biračkog spiska neće biti sprovedena, te da postoje nove sumnje u manipulaciju biračkim spiskom; što sve ugrožava integritet i poverenje građana u predstojeće izbore, Posmatračka misija Crte apeluje na:
  • državne institucije i predstavnike vlasti da ne učestvuju u promovisanju zapaljive retorike i podsticanju atmosfere straha, već da obezbede sigurne uslove za održavanje slobodnih i poštenih izbore i da daju argumentovane odgovore na sve sumnje u integritet izbornog procesa;
  • stranke, izborne aktere, medije i druge učesnike u javnom životu da se suzdrže od zapaljive retorike i širenja glasina kojima se dodatno ugrožava poverenje građana u izborni proces i izbore;
  • Agenciju za sprečavanje korupcije da hitno pokrene nadzor nad političkim strankama za koje postoji sumnja da su vodile izbornu kampanju pre nego što su izbori raspisani i da su za to nenamenski trošila sredstva namenjena redovnom radu; da uskladi svoju metodologiju posmatranja primene Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih aktivnosti uslovima u kojima se kampanja sprovodi, kao i da aktivno informiše javnost o koracima koje preduzima po službenoj dužnosti;
  • Ministarstvo državne uprave, Ministarstvo unutrašnjih poslova i drugi organi od značaja za Jedinstveni birački spisak da bez daljeg odlaganja obezbede Komisiji za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranje biračkog spiska uslove za efektivnu reviziju, uključujući pretraživ i tehnički upotrebljiv pristup izvornim evidencijama, relevantnim istorijskim i administrativnim podacima, kao i mogućnost odgovarajuće IT i informaciono-bezbednosne provere sistema;
  • nadležne institucije da nalaze i preporuke iz prvog izveštaja Komisije, očekivanog krajem oktobra 2026. godine, hitno razmotre i prioritetno sprovedu;
  • **nadležno tužilaštvo i Upravni inspektorat da hitno i delotvorno ispitaju dokumentovane i javno objavljene sumnje u zloupotrebe povezane sa biračkim spiskom, **uključujući moguće fiktivne prijave prebivališta, organizovane migracije birača, zloupotrebe postupaka sticanja državljanstva i moguće neovlašćeno korišćenje službenih podataka i o tome obaveste javnost;
  • nadležno tužilaštvo da ispita navode o krivičnim delima u vezi sa izborima, uključujući i da istraži zabeležene slučajeve pritisaka na birače i sumnje u zloupotrebu ličnih podataka građana, i da obavesti javnost o nalazima i rezultatima postupaka;
  • Radio-televiziju Srbije da, osim što će obezbediti punu ravnopravnost učesnika izbora i izveštati o svim temama u vezi sa kojima postoji interes da javnost bude obaveštena, ispuni i obrazovnu funkciju koju ima kao javni medijski servis tako što će proizvoditi sadržaje kojima će se građani edukovati o izborima i kojima će se podsticati učešće građana u demokratskim procesima i političkom životu;
  • medije da obezbede ravnopravnost izbornih učesnika u svojim programima i da se suzdrže od neetičkog izveštavanja o izbornim kandidatima;
  • stručnu službu Regulatornog tela za elektronske medije da, u okolnostima političke blokade Saveta REM-a, bez odlaganja preduzme korake kojima će svoj rad učiniti transparentnim i obezbediti kapacitete da reši po svim otvorenim slučajevima zaostalim iz skoro dve godine u kojima Savet REM-a nije postojao, kao i da se pripremi za razmatranje slučajeva kršenja zakona pre i tokom izborne kampanje, kako bi predlozi odluka bili spremni za usvajanje pri konstituisanju Saveta REM-a

Ključna obeležja

Kampanja pre kampanje
  • 01

    Crta podnela inicijativu Agenciji za sprečavanje korupcije (čl. 42 ZFPA) za nadzor nad Srpskom naprednom strankom povodom mitinga "Ujedinjena Srbija" u Užicu zbog sumnje da je nenamenski trošila sredstva za izbornu kampanju pre nego što su izbori raspisani.

  • 02

    Preko 1.200 aktivnosti visokih državnih funkcionera za četiri meseca (maj-avgust), od čega 18% sa elementima zloupotrebe javnih resursa; predsednik Vučić najaktivniji.

  • 03

    Skoro milijardu evra jednokratnih državnih davanja najavljeno kroz svega dve mere - dvostruko više od davanja uoči izbora 2022. i 2023.

  • 04

    Svaka sedma zabeležena aktivnost SNS-a imala je elemente klijentelizma.

Bezbednost i pretnje
  • 05

    Telefoni najmanje 14 članova Studentskog pokreta i Zeleno-levog fronta inficirani špijunskim softverom Pegasus.

  • 06

    Preko 1.300 manipulativnih naslova od početka godine, skoro polovina usmerena na diskreditaciju političkih neistomišljenika.

  • 07

    Predsednica Skupštine Ana Brnabić javno pripisala studentima nameru da prave spiskove za "streljanje, vešanje i šišanje" - Crta podnela krivičnu prijavu zbog rasne i druge diskriminacije.

  • 08

    Gotovo svaki drugi dan zabeležen incident (pretnja/sukob/napad).

Zakonodavni okvir
  • 09

    Od 54 ODIHR preporuke (2023-2024) stvoreni uslovi za ispunjavanje 8 (samo 1 prioritetna), 20 delimično.

  • 10

    Limit donacija fizičkih lica smanjen šestostruko; limit troškova kampanje (6 mil. evra) postavljen na nivou prosečne potrošnje SNS-a 2016-2023.

  • 11

    RIK nije na vreme usvojio uputstvo o obukama biračkih odbora, ali je hitnim postupkom naručio 30.000 glasačkih kabina pre raspisivanja izbora, bez jasnog zakonskog osnova za njih.

Institucije
  • 12

    Regulatorno telo za elektronske medije (REM) blokirano 22 meseca - nijedna odluka doneta od 2024. godine.

  • 13

    Visoki savet Tužilaštva (VST) takođe blokiran - kao i Savet REM-a, ne može da izabere predsednika/cu niti da donosi odluke, pa ne ostvaruje zakonom propisan mandat.

  • 14

    Od 53 Crtine krivične prijave vezane za izbore od 2023: 16 odbačeno, 17 u predistrazi (uklj. napad na posmatrače u Odžacima 2023 - odbačen nakon 2,5 godine).

  • 15

    MUP: promenjeno rukovodstvo najmanje 6 ključnih jedinica, penzionisano 60+ iskusnih policajaca.

Birački spisak
  • 16

    Revizija neće biti završena do zakonskog roka 28. oktobra - Komisija i dalje nema pun pristup izvornim evidencijama.

  • 17

    Novo: dokumentovano da SNS neovlašćeno prikuplja podatke građana BiH sa srpskim državljanstvom radi neovlašćene prijave za glasanje u inostranstvu (u jednom slučaju obuhvaćeno 1.000+ lica).

Mediji
  • 18

    9 krupnih promena na medijskom tržištu od januara do septembra (uklj. uklanjanje N1/Nove iz ponude dela Yettel korisnika i Telekomovo besplatno otvaranje oko 30 kanala putem antene, uključujući medije pretežno naklonjene vlasti ).

  • 19

    RTS: vlast 96% vremena naspram 4% opoziciji; predsedniku Vučiću više od 50% ukupnog vremena posvećenog političkim akterima i skoro četiri puta više vremena nego u predsedničkoj kampanji 2022. godine.

  • 20

    Vučić samostalno 371 uživo obraćanje u medijima (skoro trećina svih obraćanja u avgustu).

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.