Birački spisak

Četiri od sedam meseci koliko je ostalo za reviziju potrošena su na traženje pristupa osnovnim podacima, a izveštaj Komisije se očekuje do 28. oktobra.
11.09.2026.
13 MINUTA ČITANJA

Opšta ocena i kontekst

Predstojeći izbori će biti još jedni u nizu koje Srbija neće dočekati sa sprovedenom revizijom biračkog spiska uprkos osnivanju Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska i otpočinjanju procesa revizije. Samim tim, uprkos povećanoj transparentnosti biračkog spiska u odnosu na ranije izborne cikluse, neće biti ispunjena jedna od glavnih preporuka koju ODIHR i domaći posmatrači ponavljaju i nadograđuju iz jednog ciklusa u drugi već duže od 10 godina. Prostor za manipulisanje i nezakonito postupanje biračkim spiskom ostaje širok i preti urušavanju integriteta i poverenju građana u predstojeći izborni proces. Pre svega, nijedno krivično delo u vezi sa biračkim spiskom iz prethodnih izbora nije kažnjeno. Uoči predstojećih izbora, nova saznanja u vezi sa neovlašćenom registracijom birača potresaju javnost. Posmatračka misija Crte je u avgustu 2026. godine dokumentovala da Srpska napredna stranka neovlašćeno raspolaže i prikuplja podatke građana Bosne i Hercegovine sa državljanstvom Srbije kako bi ih prijavila za glasanje u inostranstvu mimo zakona i raspisanih izbora.

Jedinstveni birački spisak (JBS) ostaje jedno od ključnih pitanja integriteta izbornog procesa u Srbiji i jedan od glavnih izvora nepoverenja javnosti u izbore. Crta, Javnomnjensko istraživanje, Septembar 2024., Problem, međutim, nije moguće svesti samo na pitanje da li je JBS tačan. Ključno pitanje je da li postoje dovoljno delotvorni i nezavisni mehanizmi kojima se njegova tačnost, ažurnost i integritet mogu sistematski proveriti, uključujući proveru podataka u odnosu na evidencije iz kojih se JBS ažurira.

Poverenje u JBS, već ozbiljno narušeno, dodatno je urušeno nakon izbora 2023. godine. Da podestimo, Posmatračka misija Crte je dokumentovala organizovane migracije birača, odnosno koordinisano privremeno menjanje prebivališta sa ciljem uticanja na rezultate lokalnih izbora, kao i koncentracije birača na pojedinim adresama i druge obrasce koji su ukazivali na moguće fiktivne prijave prebivališta. ODIHR je u završnom izveštaju o parlamentarnim izborima 2023. takođe konstatovao da su ograničene mogućnosti kontrole JBS, odsustvo detaljnih podataka o promenama prebivališta, navodi o umrlim licima u spisku i navodi o masovnim migracijama birača u vezi sa lokalnim izborima ozbiljno narušili poverenje javnosti u tačnost ovog registra. ODIHR izveštaj o izborima 2023.

Za očekivane vanredne parlamentarne izbore potrebno je napraviti važnu razliku. Parlamentarni izbori održavaju se po proporcionalnom sistemu u jednoj izbornoj jedinici na nivou cele države, zbog čega premeštanje zakonito upisanog birača između opština samo po sebi ne menja odnos glasova na parlamentarnim izborima. Ipak, iskustvo organizovanih migracija ostaje neposredno relevantno za procenu kvaliteta biračkog spiska, jer je pokazalo mogućnost manipulacije podacima o prebivalištu, slabosti u kontroli izvornih evidencija i nedovoljnu institucionalnu reakciju na sumnje u zloupotrebe. Posebno pitanje predstavljaju novi upisi u birački spisak lica koja stiču državljanstvo Republike Srbije i prijavljuju prebivalište u Srbiji, dok faktički žive u nekoj od okolnih država.

Upravo zbog dugogodišnjih sumnji u kvalitet JBS i ograničenih mogućnosti njegove nezavisne provere, krajem 2025. uspostavljen je novi mehanizam revizije, a početkom 2026. formirana Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska. Njen prvi izveštaj, koji treba da pokaže u kojoj meri je moguće proveriti tačnost i integritet JBS, zakonski je predviđen za 28. oktobar 2026. godine.

Posmatračka misija Crte ocenjuje da do navednog roka neće biti moguća sveobuhvatna i nezavisno proverljiva ocena tačnosti, potpunosti i integriteta biračkog spiska već da je moguće očekivati parcijalne provere i nalaze o pojedinim anomalijama, slabostima i rizičnim obrascima u JBS. Ključno ograničenje više nije samo pristup podacima iz JBS, već mogućnost da se uočene nepravilnosti sistematski provere u izvornim evidencijama i povežu sa administrativnim postupcima i informacionim sistemima iz kojih su nastale. Ovakva procena saglasna je i sa zabrinutošću koju je ODIHR zabeležio u julu 2026. godine, kada su njegovi sagovornici, upravo zbog otežanog pristupa podacima i izgubljenog vremena, izrazili sumnju da će revizija moći da proizvede sveobuhvatan rezultat pre izbora. OSCE/ODIHR, Needs Assessment Mission Report 2026, section D, Voter Registration, pp. 10-11. https://crta.plus/sr/updates/odihr-procena-potreba-potvrdjuje-nalaze-crte/

Dugogodišnje preporuke ODIHR-a

Pitanje revizije biračkog spiska nije novo. ODIHR već nekoliko izbornih ciklusa ponavlja preporuke usmerene na proveru njegove tačnosti i povećanje transparentnosti.

U završnom izveštaju o predsedničkim i parlamentarnim izborima 2022. godine ODIHR je kao treću prioritetnu preporuku zatražio sprovođenje potpune revizije JBS i registra matičnih knjiga, uz učešće političkih stranaka i civilnog društva. 2022: ODIHR, Republic of Serbia, Presidential and Early Parliamentary Elections, 3 April 2022, ODIHR Election Observation Mission Final Report, Warsaw, 19 August 2022, p. 32, Priority Recommendation 3.

Nakon izbora 2023. ODIHR je preporuku dodatno precizirao, tražeći preispitivanje zakona, propisa i praksi kako bi se omogućio pristup podacima neophodnim za značajnu reviziju JBS, uz učešće relevantnih zainteresovanih strana i poštovanje standarda zaštite podataka o ličnosti. 2023: ODIHR, Republic of Serbia, Early Parliamentary Elections, 17 December 2023, ODIHR Election Observation Mission Final Report, Warsaw, 28 February 2024, p. 11, Priority Recommendation 4.

Posle lokalnih izbora 2024. ODIHR je zatražio:
  • Sprovođenje pune revizije JBS i registra matičnih knjiga od strane nezavisnih stručnjaka, uz učešće nadležnih ministarstava, političkih stranaka i civilnog društva;
  • Objavljivanje dovoljno detaljnih podataka o biračima kako bi bila moguća stvarna provera tačnosti broja birača. 2024: ODIHR, Republic of Serbia, Local Elections, 2 June 2024, ODIHR Election Observation Mission Final Report, Warsaw, 30 August 2024, pp. 10-11 i Priority Recommendations 3-4.
Zajednički imenitelj ovih preporuka nije samo uklanjanje pojedinačnih grešaka iz spiska. ODIHR kontinuirano povezuje tačnost registra, mogućnost nezavisne kontrole i poverenje javnosti.

Reforma Zakona o Jedinstvenom biračkom spisku i formiranje Komisije

Izmenama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, usvojenim u novembru 2025, uspostavljena je Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, „Službeni glasnik RS“, br. 96/2025, naročito čl. 14, 22j-22l i čl. 8 prelaznih odredbi. Proširena su i prava javnosti i posmatrača na pristup podacima i uvedeni dodatni mehanizmi transparentnosti.

Narodna skupština imenovala je prvi sastav Komisije 28. januara 2026. godine. Narodna skupština Republike Srbije, Odluka o imenovanju članova i zamenika članova Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, 28 January 2026, „Službeni glasnik RS“, br. 8/2026. Komisija je tokom februara započela rad, a prvi izveštaj o reviziji dužna je da podnese Narodnoj skupštini do 28. oktobra 2026. godine. Komisija je ovlašćena da analizira podatke iz JBS i drugih evidencija relevantnih za njegovo vođenje, proverava procese ažuriranja i pravne osnove promena, analizira funkcionisanje informacionog sistema i inicira terenske kontrole.

Prva dva meseca rada bila su potrebna za ubrzano konstituisanje Komisije, usvajanje pravila rada, plana i metodologije, čime je za samu reviziju ostalo oko sedam meseci. Međutim, četiri od preostalih sedam meseci protekla su u nastojanjima da se obezbedi pristup osnovnim podacima o biračima i istoriji promena u JBS. Širi pristup ovim podacima omogućen je početkom jula, nakon višemesečnih razgovora Komisije sa nadležnim institucijama, dok je za uspostavljanje tehničkih uslova za njihovu obradu bilo potrebno dodatno vreme.

Time je Komisiji omogućena znatno ozbiljnija analiza samog JBS, uključujući statističke analize, proveru kvaliteta i unutrašnje konzistentnosti podataka, identifikovanje mogućih duplikata, neuobičajenih koncentracija birača i drugih obrazaca koji zahtevaju dalju proveru. Međutim, mogućnost da se takvi nalazi sistematski provere u evidencijama iz kojih se JBS ažurira ostaje značajno ograničena. Crta+ article, ODIHR Needs Assessment Confirms What Crta Has Documented

Van okvira podataka iz biračkog spiska, Komisiji je omogućen i ograničeni servis za proveru podataka pojedinačnih birača u matičnim evidencijama, evidenciji državljanstva i evidenciji prebivališta. Taj pristup je, međutim, prilagođen samo proveri unapred poznatog pojedinca, a ne sistemskoj reviziji biračkog spiska, što posebno otežava sveobuhvatniju proveru sumnjivih slučajeva ili obrazaca uočenih u JBS.

Ograničen je i obim dostupnih podataka. Kod prebivališta se, na primer, može proveriti trenutno registrovano prebivalište, ali ne i istorija prethodnih prebivališta. Kod državljanstva je provera uglavnom svedena na podatak da li se određeni JMBG nalazi u evidenciji, bez podataka potrebnih za analizu vremena i pravnog osnova sticanja državljanstva, datuma upisa, eventualnog drugog državljanstva ili postupka i organa koji je vodio predmet. Pored toga, svaka provera vrši se pojedinačno i zahteva posebnu proceduru pristupa, zbog čega je masovna verifikacija velikog broja birača izrazito spora.

Takav model omogućava proveru odabranih pojedinačnih slučajeva, ali ne omogućava efikasno sistemsko ukrštanje JBS sa izvornim evidencijama. Posledično, Komisija može sve uspešnije da utvrđuje gde postoje anomalije ili obrasci koji zahtevaju proveru, dok su joj mogućnosti da utvrdi kako su oni nastali, da li su posledica administrativne greške, zastarelih podataka, slabosti sistema ili eventualne zloupotrebe i ko je za njih odgovoran znatno ograničen.

Dodatno ograničenje predstavlja odsustvo pune IT i informaciono-bezbednosne revizije sistema JBS i sistema koji ga snabdevaju podacima. Bez takve provere nije moguće nezavisno oceniti da li kontrole pristupa, evidencije aktivnosti korisnika, izmene baza i drugi tehnički mehanizmi omogućavaju pouzdanu rekonstrukciju svih značajnih promena podataka o biračima.

Zbog toga se, prema stanju početkom septembra, može očekivati da prvi izveštaj Komisije obuhvati niz korisnih parcijalnih revizija i dijagnostičkih nalaza, ali ne i sveobuhvatnu verifikaciju tačnosti, potpunosti i integriteta JBS kao celine. Značajan deo vremena predviđenog za reviziju potrošen je na obezbeđivanje osnovnih uslova za rad, dok se preostala ograničenja pristupa izvornim evidencijama i informacionom sistemu rešavaju u periodu u kojem se istovremeno očekuje raspisivanje vanrednih izbora. Bez brzog unapređenja uslova za rad Komisije ostaje rizik da proces revizije pre izbora neće odgovoriti na suštinu dugogodišnjih preporuka ODIHR-a niti otkloniti dugotrajno nepoverenje javnosti u birački spisak.

Transparentnost biračkog spiska

Izmene Zakona iz 2025. donele su napredak u transparentnosti JBS. MDULS sada objavljuje imena birača po biračkim mestima, podatke o broju promena i njihovim pravnim osnovima, kao i podatke o broju birača po adresi, odnosno domaćinstvu.

Od februara 2026. objavljuju se podaci o biračima po biračkim mestima, a od 15. maja omogućen je servis za uvid u broj birača po domaćinstvu odnosno adresi. Ipak, kontrola na nivou domaćinstva ostaje ograničena: podatak o broju stana postoji za svega oko 2 odsto adresa u JBS. U većini slučajeva servis prikazuje ukupan broj birača na adresi, a ne broj birača u konkretnom stanu, što naročito otežava proveru u višestambenim objektima.

Izmene su proširile i pristup podacima za akreditovane domaće posmatrače.

Indicije zloupotreba zakona pri prijavljivanju birača za glasanje u Bosni i Hercegovini

Tokom poslednje nedelje avgusta i početkom septembra 2026. godine pojavile su se indicije o organizovanom prikupljanju podataka državljana Srbije u Bosni i Hercegovini radi njihove prijave za glasanje u inostranstvu, iako izbori još nisu raspisani. Crta je 26. avgusta objavila audio-snimak razgovora u kojem se žena, predstavljajući se kao predstavnica „filijale SNS-a“ u Banjaluci, nudi da „mobilni tim“ dođe do građanina sa dvojnim državljanstvom i očita njegovu srpsku ličnu kartu radi prijave za glasanje.

Drugi slučaj, čiji snimak je objavljen 2. septembra, ukazuje na sličan obrazac u Višegradu: žena koja se predstavlja kao „Verica iz Novog Goražda“ i navodi da radi na poslovima dvojnog državljanstva kaže da više od mesec dana na terenu očitava srpske lične karte, da je na taj način obuhvaćeno više od 1.000 lica, kao i da će se glasati u Višegradu i da se izbori očekuju krajem oktobra. Do posmatrača su stigle i nedokumentovane glasine o slučajevima u kojima su na adrese građana, po istom zadatku, dolazili ljudi koji su se predstavljali kao službenici Diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije u Banjaluci. Ponavljanje istog mehanizma u različitim mestima, uključivanje lica koja se predstavljaju kao stranački aktivisti ili službenici i činjenica da oni već raspolažu kontaktima i informacijama o dvojnom državljanstvu, brojevima telefona i drugim ličnim podacima, ukazuju na mogućnost šire, koordinisane operacije mobilizacije birača kroz zloupotrebe službenog položaja i javnih resursa, nezakonite obrade ličnih podataka i pristupa službenim evidencijama, kao i kršenju procedura u vezi prijavljivanja birača za glasanje po boravištu u inostranstvu. Značaj slučaja je utoliko veći što se zahtev za glasanje u inostranstvu podnosi tek nakon raspisivanja izbora, preko diplomatsko-konzularnog predstavništva, i mora da sadrži potpis samog podnosioca, dok je Crta još nakon izbora 2023. podnosila krivične prijave povodom slučajeva u kojima su građani tvrdili da su bez svog znanja bili prijavljeni za glasanje u Banjaluci. Te krivične prijave do danas su ostale bez ikakvog epiloga.

Tema biračkog spiska u javnosti

Od marta do početka septembra 2026. Crtu je kontaktiralo 97 građana koji su podelili informacije o mogućim nepravilnostima u biračkom spisku. Građani su neposredno dostavili 82 prijave, dok je 15 slučajeva identifikovano u javnim objavama na društvenim mrežama. Najčešće su se odnosile na sumnje u nelegitimno prijavljena lica i nepoznate birače evidentirane na pojedinim adresama. Deo prijava prosleđen je Komisiji za reviziju biračkog spiska.

Istom periodu, birački spisak ostao je vidljiva, ali izrazito politizovana medijska tema. Veće medijsko izveštavanje zabeleženo je prilikom formiranja Komisije, održavanja lokalnih izbora u martu, javnog spora o pristupu podacima u maju i rasprave o novim državljanima i njihovim prebivalištima tokom jula i avgusta. Kontinuirano praćenje same revizije, njene metodologije i konkretnih rezultata bilo je znatno ređe.

Medijski narativi bili su snažno polarizovani. Mediji koji su dominantno prenosili stanovište predstavnika vlasti naglašavali su povećanu transparentnost JBS i tvrdnje da Komisija ima potpuni pristup podacima, dok su kritički mediji više pažnje posvećivali ograničenjima pristupa, mogućim nepravilnostima i „fantomskim biračima“. Crtina kvalitativna analiza javno dostupnog onlajn medijskog izveštavanja o JBS, februar-avgust 2026, namenski uzorak. Analizirane su objave javnog servisa, nacionalnih i kablovskih televizija, dnevne štampe i informativnih portala različitih uređivačkih orijentacija. Među reprezentativnim primerima: RTS, 4, 11. i 19. februar; Euronews Srbija, 12. februar; Informer, 6. maj; Nova.rs, 8. maj; N1, 25. maj; N1 i Nova.rs, jul-avgust 2026.

Istovremeno je tokom prve polovine 2026. zabeleženo da je pitanje biračkog spiska izgubilo deo ranijeg prioriteta i u javnim porukama zvaničnika EU. Krajem 2025. usvajanje Zakona o JBS bilo je posebno izdvojeno kao važan korak ka slobodnim i poštenim izborima, European Commission, Serbia Report 2025, Elections section, p. 22. dok je od kraja januara 2026. u prvi plan evropskih ocena Srbije dospela kriza izazvana usvajanjem pet pravosudnih zakona bez transparentnog i inkluzivnog postupka. Evropska komisija ih je ocenila kao ozbiljan korak unazad, a tokom aprila i maja pitanje njihove revizije povezivano je čak i sa mogućnošću obustave evropskih finansijskih sredstava. Venice Commission, Urgent Opinion on the 28 January 2026 Amendments to Laws Governing the Judiciary and the Prosecution, CDL-PI(2026)007, 24 April 2026. Kada su sporne odredbe u junu korigovane, komesarka Marta Kos to je pozdravila kao „važan korak u pravom smeru“ koji doprinosi obnovi poverenja. Marta Kos, statement following revision of the judicial legislation, 26 June 2026. Izborna reforma tada se ponovo pojavljuje među narednim zahtevima EU, ali uglavnom kroz širi okvir sprovođenja preporuka ODIHR-a, a ne kroz posebnu pažnju radu Komisije i stvarnom napretku revizije JBS.

EU je i u julu pozdravila „pozitivne korake“ u vezi sa biračkim spiskom i ponovila zahtev za sprovođenje preostalih preporuka ODIHR-a. European Union, EU Statement in Response to the Head of the OSCE Mission to Serbia, EEAS, August 2026. Ipak, poređenje javnih poruka pokazuje da je tokom ovog perioda specifično pitanje kvaliteta i revizije JBS postalo manje istaknuto od šireg pitanja pravosuđa, medija i ukupnog demokratskog nazadovanja, uprkos tome što sama revizija biračkog spiska još nije proizvela rezultate na osnovu kojih bi se mogla potvrditi njegova tačnost i integritet.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.