Pravni i institucionalni okvir

Pet izbornih i antikorupcijskih zakona izmenjeno je unutar izborne godine, čime je stvoren osnov da bude ispunjeno osam od 54 preporuke ODIHR-a, samo jedna prioritetna.
11.09.2026.
33 MINUTA ČITANJA

Reforme izbornog zakonodavstva od 2022. do 2026. godine

Raspisivanje vanrednih izbora stavlja na ispit kapacitete institucija da u nepredvidiljivim i kratkim rokovima primenjuju zakon, posebno ako se istovremeno suočavaju s izmenama zakonskog okvira i uvođenjem novih obaveza. Druga u poslednje četiri godine izmena izbornih zakona i zakona o finansiranju kampanje i sprečavanju korupcije odvija se u 2026. U oba slučaja izmene su nastupile pred (najavljeno) raspisivanje izbora. Izmene pravnog okvira trebalo bi usvajati blagovremeno kako bi svi učesnici, birači i nadležne institucije imali dovoljno vremena za upoznavanje s novim pravilima i pripremu za njihovu primenu. Učestale izmene, naročito one usvojene neposredno uoči izbora, ne mogu se posmatrati isključivo kroz sadržaj pojedinačnih rešenja, već i kroz njihov uticaj na stabilnost i predvidljivost izbornog okvira. Na značaj blagovremenog i inkluzivnog procesa izborne reforme kontinuirano ukazuje i ODIHR ODIHR preporuke br. 2 (2024), 1 (2023), 1 (2022), 1 i 2 (2020). .

Izmene izbornog zakonodavstva, 2022-2026.

Značajne izmene neposredno pred izbore nisu novina: od 2022. godine zakonski okvir od značaja za izbore menjan je gotovo kontinuirano.

  • 2022. Februar - manje od dva meseca pred izbore 3. aprila

    Paket od pet zakona

    Zakon o izboru narodnih poslanika · Zakon o izboru predsednika Republike · Zakon o lokalnim izborima · Zakon o finansiranju političkih aktivnosti · Zakon o sprečavanju korupcije

    • Uveden srednji nivo izborne administracije za parlamentarne i predsedničke izbore.
    • Osporavanje nepravilnosti na biračkom mestu vezano za neposredno ugrožavanje prava konkretnog birača.
    • Na lokalnim izborima o prigovorima na odluke lokalnih izbornih komisija odlučuju Viši sudovi.
  • 2023.

    Zakon o elektronskim medijima

    Obavezno označavanje predizbornog programa, zabrana prikrivenog političkog sadržaja i jači nadzor REM-a: strože sankcije, kraći rokovi za postupanje po prijavama i metodologija nadzora prilagođena kampanji.

  • 2024.

    Zakon o lokalnim izborima

    Rok za raspisivanje lokalnih izbora produžen sa 120-45 na 150-45 dana pre isteka mandata skupštine, a rok za njihovo održavanje skraćen sa 45-60 na 30-60 dana od raspisivanja.

  • 2025.

    Zakon o Jedinstvenom biračkom spisku

    Osnovana Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska. Istovremeno, birač nakon promene prebivališta stiče izborno pravo u novoj lokalnoj samoupravi tek posle šest meseci.

  • 2026. Aktuelne izmene

    Paket izbornih i antikorupcijskih zakona ponovo na dnevnom redu uz Zakon o Ustavnom sudu

    Menja se isti paket zakona kao 2022. godine, uz dodatak Zakona o Ustavnom sudu. Izmene se usvajaju uoči potencijalno vanrednih izbora.

Izmene izbornog zakonodavstva u 2026. godini

Iako su izmene zakona 2026. godine predstavljene kao odgovor na preporuke ODIHR-a i Saveta Evrope, njihov obuhvat ostaje ograničen pošto se najvećim delom odnose na pojedinačna pitanja izbornog okvira, dok strukturni problemi nisu u potpunosti adresirani. Efekti novih rešenja u velikoj meri zavisiće od njihove primene, kao i od kapaciteta i postupanja nadležnih institucija.

Reforma je obuhvatila pet izbornih i antikorupcijskih zakona: Zakon o izboru narodnih poslanika, Zakon o lokalnim izborima, Zakon o izboru predsednika Republike, Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i Zakon o sprečavanju korupcije. Reformskom agendom Republike Srbije kao krajnji rok za izmene predviđen je kraj 2025. godine, ali je formalno proces izmena pokrenut tek početkom februara 2026. godine. Izmene četiri izborna zakona usvojene su u maju, Zakona o finansiranju političkih aktivnosti u julu 2026. godine, dok su izmene Zakona o sprečavanju korupcije usvojene poslednjeg dana avgusta 2026. godine. Rešenja su u više navrata usklađivana s mišljenjima koja je dostavljao ODIHR. Evidentno je da ODIHR pomenutim komentarima, kao i ranijm preporukama, ODIHR preporuke br. 2 (2024), 1 (2023), 1 (2022), 1 i 2 (2020). dosledno ukazuje na potrebu da reforma izbornog zakonodavstva bude sprovedena blagovremeno, u transparentnom i inkluzivnom procesu koji omogućava uključivanje svih relevantnih aktera.

Imajući u vidu da se u martu 2026. ušlo u izbornu godinu u pogledu predsedničkih izbora koji u redovnom terminu moraju biti održani na proleće 2027, izmena šest važnih zakona ne zadovoljava kriterijum blagovremenosti - posebno ako izbori budu raspisani vanredno na ovom ili na drugom nivou, kako predstavnici vlasti najavljuju.

Proces izmena nije bio dovoljno javan i transparentan. Izostala je suštinska javna rasprava u kojoj bi učestvovali svi društveni akteri. Predlozi nisu značajnije menjani, niti dalje obrazloženi posle mnogobrojnih primedaba i sugestija iznetih tokom održanih javnih rasprava i kroz amandmane podnete u skupštinskoj proceduri Prema dostupnim podacima u procesu donošenja izmena i dopuna prva četiri zakona predloženo je više od 130 amandmana od čega je na Odboru usvojeno osam, pretežno tehničke prirode, dok na glasanju nije usvojen nijedan. Povodom ZFPA predloženo je više od 40 amandmana, a prilikom glasanja je usvojen svega jedan opet tehničke prirode. .

Posmatračka misija Crte ocenjuje da se, zaključno s novousvojenim zakonskim rešenjima, stvorio osnov da osam od 54 ODIHR preporuke iz izbora 2023. i 2024. godine bude ispunjeno. Delimično je ispunjeno 20 preporuka. Od ukupnog broja ispunjenih preporuka samo jedna je prioritetna. Ova ocena zasnovana je na nalazima i posmatranju Crte, dok će zvanična ocena ODIHR-a uslediti nakon novih izbora i objavljivanja finalnog izveštaja. Prema poslednjoj oceni ODIHR-a u potpunosti su ispunjene svega četiri prioritetne preporuke od 2012. godine, dostupno na: https://paragraph25.odihr.pl/home-page-countries/serbia/

Ograničena unapređenja koja ne otklanjaju rizike od izbornih zloupotreba: izmene izbornih zakona i Zakona o Ustavnom sudu

Izmenama ovih zakona predlagač se pozivao na pet ODIHR preporuka iz 2023.godine ODIHR preporuke iz 2023. godine na koje se poziva predlagač zakona su: br. 11, 2, 20, 12 i 24. koje se odnose na kandidovanje, profesionalizaciju izborne administracije, status manjinskih lista i pravnu zaštitu u izbornom procesu. Iako pojedina rešenja unapređuju izborni okvir, njihov efekat je ograničen jer pojedine izmene mogu otvoriti prostor za zloupotrebe.

Jedna od ključnih izmena odnosi se na ukidanje ograničenja po kojem birač može da podrži samo jednu izbornu listu. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 11 (2023). Iako ta izmena formalno doprinosi unapređenju pluralizma i slobode udruživanja, u kontekstu izbornog procesa u Srbiji - opterećenog istorijom učešća na izborima kandidata sumnjive autentičnosti, koji su često i falsifikovali kandidature - usvojeno rešenje može da produbi i olakša takve pojave. Crta smatra da predloženo rešenje ne ispunjava u potpunosti preporuku ODIHR-a, što potvrđuje i praksa: na izborima u Beogradu 2023. godine postojala je sumnja na falsifikovanje potpisa kod sedam lista, dok je na lokalnim izborima 2026. godine identifikovano 19 lista sa indikatorima upitne autentičnosti.Crta, Izveštaj o dugoročnom posmatranju lokalnih izbora 2026. godine, https://crta.rs/izvestaj-o-dugorocnom-posmatranju-lokalnih-izbora-2026-godine/ Posmatračka misija Crte ukazuje da, usled izostanka procesuiranja zloupotreba izjava o podršci birača iz prethodnih izbora i reforme izborne administracije, postoji rizik od legalnog “podsticanja” kandidovanja izbornih lista u čiju autentičnost se sumnja. Crta, Izbori 2023. godine, Završni izveštaj, https://crta.rs/wp-content/uploads/2024/02/CRTA_Zavrsni-izborni-izvestaj-2023.pdf

Druga ključna izmena odnosi se na izborne liste nacionalnih manjina, a tiče se preciziranja kriterijuma za sticanje statusa manjinske liste. Predlagač rešenja se poziva na ODIHR preporuku br. 20 (2023). Mogućnost da grupe građana podnose manjinske liste proširuje pristup primamljivom prostoru za zloupotrebe - liste nacionalnih manjina imaju povoljnije uslove kandidovanja i raspodele mandata, što može podstaći zlonamerne aktere da učestvuju u izborima iako ne predstavljaju autentično interese nacionalnih manjina.

Takođe, izmenama se uvodi obavezna obuka članova lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora, kao i obaveza predlagača da imenuju lica koja su obuku završila, što je pozitivna promena. Međutim, obaveza da na biračkim mestima budu samo članovi biračkih odbora koji su završili obuku važiće tek od 2028. godine. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 2 (2023).

Pozitivna je i izmena kojom se ukidaju osnovi za automatsko odbijanje izbornih lista i omogućava podnosiocima da u roku od 48 sati otklone formalne nedostatke. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br.12 (2023). Time se omogućava ravnopravnije učešće izbornih aktera, posebno manjih političkih subjekata i grupa građana koje često nemaju kapacitete za pravnu podršku prilikom kandidovanja.

Konačno, izmenama Zakona o Ustavnom sudu uvodi se hitnost postupanja u izbornim sporovima kroz propisivanje rokova za dostavljanje dokumentacije i odlučivanje suda, kao i produženje roka za ponavljanje izbora. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 24 (2023). Ipak, Crta ukazuje da će stvarni efekti te izmene zavisiti od efikasnosti, nezavisnosti i blagovremenosti postupanja Ustavnog suda u izbornim sporovima.

Stroži mehanizmi kontrole, ali i nejednaki efekti novih pravila: Zakon o finansiranju političkih aktivnosti

Usvojene izmene i dopune Zakona o finansiranju političkih aktivnosti formalno adresiraju značajan broj preporuka ODIHR-a, Izmenama se tretira devet preporuka ODIHR-a od 2020. do 2023. godine. ali same po sebi ne garantuju unapređenje integriteta i ravnopravnosti finansiranja političkih aktivnosti. Iako se uvode nova pravila koja mogu unaprediti transparentnost finansiranja, kontrolu izbornih troškova i nadzornu ulogu Agencije za sprečavanje korupcije, pojedina rešenja mogu produbiti nejednakost među učesnicima izbora, dok će njihov stvarni efekat u najvećoj meri zavisiti od dosledne i efikasne primene.

Najznačajnije novine odnose se na ograničavanje troškova kampanje, smanjenje limita priloga i regulisanje povezanih pravnih lica, definisanje kampanje trećih lica, jasnija pravila za zaduživanje političkih subjekata i korišćenje usluga i dobara iz javnih izvora, kao i hitne rokove za postupanje Agencije tokom izborne kampanje. Ipak, nekoliko rešenja stavlja nove i vanparlamentarne izborne aktere u nepovoljniji položaj u odnosu na parlamentarne stranke koje dobijaju budžetsko finansiranje ili imaju druge stabilne izvore finansiranja iako se izborno jemstvo ukida. Stvarni efekti izmena zavisiće od njihove primene u praksi, posebno od kapaciteta i spremnosti Agencije da obezbedi efikasan i pravovremen nadzor.

Može da poveća nejednakost

  • Ograničenje limita priloga za fizička lica
  • Limit zaduživanja vezan za javna sredstva
  • Neograničen prenos sredstava sa računa za redovan rad u finansiranje izbornih aktivnosti
  • Ukidanje izbornog jemstva u specifičnom kontekstu izbora u Srbiji (liste upitne autentičnosti)
  • Omogućavanje biraču da podrži više izbornih lista, u specifičnom kontekstu izbora u Srbiji (liste upitne autentičnosti)

Može da smanji nejednakost

  • Ograničenje troškova izborne kampanje
  • Korišćenju usluga i dobara iz javnih izvora
  • Definisanje i ograničenje kampanje trećih lica
  • Ukidanje automatskog odbijanja izbornih lista i omogućavanje otklanjanja nedostataka u roku od 48h
  • Detaljnije uređenje “funkcionerske kampanje”
Novim rešenjima se ograničava zaduživanje političkih subjekata na 25% godišnjih sredstava iz budžeta, propisuje se rok za otplatu kredita za redovan rad i zabranjuje njihovo korišćenje za kampanju. Izborni akter će kredit koji je uzet za kampanju vraćati do podnošenja konačnog izveštaja. Crta ukazuje da je nivo zaduživanja i dalje visok i da je potrebno precizno urediti namenu kredita/zajma radi jasnog razdvajanja redovnog rada i kampanje.

Unapređena su pravila o korišćenju dobara i usluga iz javnih izvora Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 13 (2023). na način da se propisuje pružanje dobara i usluga pod jednakim uslovima, objavljivanje odluka o korišćenju i donošenje internih pravila javnih institucija koji pruža dobra i usluge. Primena internih pravila i reagovanje nadležnih organa na dosadašnje sporne situacije iz prakse biće ključno za ocenu efikasnosti novih rešenja.

Zatim, u oblasti finansiranja političkih subjekata, izmene uvode niže limite za priloge, definišu povezana privredna društva i ograničavaju zaobilaženje propisanog limita. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 18 (2020). Crta ocenjuje da ta rešenja doprinose sprečavanju koncentracije finansijske podrške, ali i mogućoj nejednakoj izbornoj utakmici. Nejednak uticaj novih rešenja na političke aktere se pre svega odnosi na odredbe o kreditima i zajmovima, izborno jemstvo, sopstvena sredstva i limitu za priloge od strane fizičkih lica. Detaljnije u delu: “Uticaj usvojenih rešenja na ravnopravnost učesnika izbora”

Novina je i uvođenje gornje granice ukupnih troškova izborne kampanje jednog izbornog aktera, koje do sada nije bilo: 6.000.000 evra na izborima za predsednika Republike i narodne poslanike, 1.500.000 evra na pokrajinskim, 1.000.000 evra na gradskim i 400.000 evra na opštinskim izborima, za sredstva iz javnih i privatnih izvora zajedno. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 16 (2022) Sporna je, međutim, visina praga. On je postavljen na nivou koji otprilike odgovara dosadašnjoj potrošnji vladajuće stranke (Grafikon 3) Finalni izveštaj SNS-a o finansiranju izborne kampanje za parlamentarne izbore 2023. dostupno na: https://www.acas.rs/cyr , a višestruko je iznad onoga što su trošili svi ostali učesnici zajedno, pa ne smanjuje postojeću nesrazmeru u kampanji. Umesto da ograniči potrošnju, ovako određen limit je potvrđuje kao dozvoljeni maksimum.

Zakonski limit ukupnih troškova izborne kampanje odgovara proseku sredstava koje je Srpska napredna stranka potrošila u izborima od 2016. godine, dok u slučaju održavanja istovremene kampanje za predsedničke i parlamentarne izbore maksimum podiže na 12 miliona evra

Miliona €

ParlamentarniPredsedničkiZakonski limit (uveden 2026.)
6,57 2016. parlamentarni 110% limita 6,00 2017. predsednički 100% limita 5,84 2020. parlamentarni 97% limita 2,74 6,76 9,49 + 2,51 mil. € još dozvoljeno 2022. oba, istog dana 79% limita 7,38 2023. parlamentarni 123% limita 6,57 2016. parlamentarni 110% limita 6,00 2017. predsednički 100% limita 5,84 2020. parlamentarni 97% limita 2,74 6,76 9,49 + 2,51 mil. € još dozvoljeno 2022. oba, istog dana 79% limita 7,38 2023. parlamentarni 123% limita
Posebnu novinu predstavlja sveobuhvatno uređivanje aktivnosti trećih lica u izbornoj kampanji. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 6 (2022) i 16 (2023). Zakon prvi put definiše treća lica, uvodi obavezu prijavljivanja Agenciji, ograničava njihove troškove kampanje i propisuje označavanje izbornog materijala. Iako ova rešenja unapređuju kontrolu prikrivene podrške političkim subjektima, ostaje izazov uviđanja razlike između kampanja trećih lica od legitimnog iznošenja stavova od javnog interesa, kao i teškoća da se izbegne preširoko tumačenje koje bi obuhvatilo aktivnosti organizacija civilnog društva koje ne predstavljaju političku promociju.

U oblasti transparentnosti finansiranja i nadzora, unapređena su pravila izveštavanja kroz ranije podnošenje preliminarnih izveštaja, kraće rokove za objavljivanje i uvođenje mašinski čitljivog formata. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 18 (2020). Takođe, proširenje kontrole kroz dostavljanje podataka Poreskoj upravi o svim davaocima sredstava, robe i usluga otvara pitanje opravdanosti takvog automatskog obuhvata zbog mogućeg odvraćajućeg efekta na legitimnu političku podršku građana.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije: jačanje pravila o funkcionerskoj kampanji

Sprečavanje zloupotrebe javnih funkcija i resursa tokom izborne kampanje i unapređenje transparentnosti rada Agencije za sprečavanje korupcije tema je kojom se bavi Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, uz osvrt na tri ODIHR preporuke iz 2022. i 2023. godine. Nova zakonska rešenja pozivaju se na ODIHR preporuke br. 5, 17 (2023), 4 (2022). Detaljnije na internet stranici Crta plus:https://crta.plus/sr/updates/nacrt-izmena-zakona-o-sprecavanju-korupcije/ Crta ocenjuje da Zakon u određenoj meri odgovara preporukama ODIHR-a i GRECO-a, ali da će njegov efekat moći da se meri tek prilikom primene.

Najznačajnije izmene odnose se na pokušaj sprečavanja tzv. funkcionerske kampanje. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 5 (2023) i 4 (2022). Zakon uvodi nova pravila za postupanje javnih funkcionera, odnosno ograničenja korišćenja javnih skupova i susreta za promociju političkih subjekata, učešća u promotivnim aktivnostima organa javne vlasti, uz izuzetke, kao i davanja saopštenja u vezi s vršenjem javne funkcije. Uređuju se i korišćenje društvenih mreža funkcionera i uloga medija u najavljivanju njihovih aktivnosti. Crta primećuje da se pojam „promotivne aktivnosti“ široko definiše, što ostavlja prostor za protivrečna tumačenja.

Poseban problem predstavljaju izuzeci od zabrane javnim funkcionerima da organizuju ili učestvuju u promotivnim aktivnostima organa javne vlasti. Nakon isteka roka za kandidovanje javni funkcioner ne može u tom svojstvu da organizuje promotivne aktivnosti organa javne vlasti, ali su izuzeci od te zabrane široko postavljeni: kada je promotivna aktivnost planirana pre raspisivanja izbora, u pogledu vremena i načina sprovođenja; kada je reč o javnim manifestacijama koje se po ustaljenoj praksi sprovode u određeno vreme i uz učešće nosioca određene javne funkcije; i kada je učešće funkcionera neophodno zbog održavanja međunarodnih odnosa. Tako postavljeni izuzeci ostavljaju prostor da se najveći deo promotivnih aktivnosti opravda pozivanjem na ranije planiranje ili ustaljenu praksu, čime se dovodi u pitanje stvarni efekat zabrane.

Zakonom je posebno uređena obaveza Agencije za sprečavanje korupcije da sistematski prati aktivnosti javnih funkcionera. Navedena rešenja se oslanjaju na ODIHR preporuke br. 5, 17 (2023), 4 (2022) Agencija je u obavezi da prati određene funkcionere, poput predsednika Republike i članova Vlade, kao i da izradi plan praćenja drugih javnih funkcionera po uzorku, koji se formira slučajnim odabirom i procenom rizika, uz propisan minimalni broj funkcionera zavisno od nivoa izbora. Praćenje obuhvata nastupe u medijima, na javnim skupovima i na zvaničnim nalozima organa javne vlasti, ali i lične kanale komunikacije na kojima funkcioner objavljuje informacije o aktivnostima koje preduzima u tom svojstvu. Agencija objavljuje nalaze jednom nedeljno, a u slučaju sumnje u kršenje zakona dužna je da bez odlaganja pokrene postupak po službenoj dužnosti.

Unapređenje postupanja i transparentnosti agencije predstavlja takođe važnu oblast izmena. Navedeno rešenje se odnosi na ODIHR preporuku br. 17 (2023). Predlog uvodi obavezu donošenja formalnih rešenja, pravo žalbe i mogućnost pokretanja upravnog spora, kao i posebna pravila transparentnosti za predmete funkcionerske kampanje, uključujući objavljivanje odluka i žalbi.

Proširen je pojam javnog funkcionera tako da obuhvata državne službenike na položaju, pojedine savetnike nosilaca izvršne vlasti, rukovodioce javnih preduzeća i predstavnike države u pravnim licima s većinskim javnim kapitalom. Proširenje pojma predstavlja pozitivnu novinu, ali ga je neophodno preciznije definisati kako bi se obuhvatila prvenstveno lica koja faktički vrše javnu vlast i donose odluke od javnog značaja.

Institucionalna nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije dovedena je u pitanje jer je omogućeno da njen direktor ostane na funkciji i nakon isteka mandata najduže jednu godinu. Ukoliko se do isteka jedne godine ne izabere novi direktor, imenuje se njegov pomoćnik za vršioca dužnosti, bez vremena ograničenja njegovog mandata.

Uticaj usvojenih rešenja na ravnopravnost učesnika izbora

Nova zakonska rešenja ne stavljaju automatski buduće učesnike izbora u povoljniji ili nepovoljniji položaj, ali pojedine odredbe mogu imati različite efekte u zavisnosti od položaja učesnika, dok će kod drugih odredbi ishod zavisiti od tumačenja, primene i postupanja nadležnih institucija. Različit uticaj koji proizlazi iz usvojenih rešenja, pre svega Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, ogleda se naročito u sledećim odredbama:
Krediti i zajmovi
Vezivanje dozvoljenog iznosa zaduživanja za sredstva iz javnih izvora produbljuje nejednakost tako što subjekti s većim javnim finansiranjem imaju i veće mogućnosti korišćenja tog mehanizma. Dodatno, kredit za kampanju uzima odgovorno lice političkog subjekta kao fizičko lice, i to samo ako mu poslovna banka odobri kredit, što ga u praksi čini ograničeno dostupnim. Teško je proveriti zabranu da se krediti koriste za redovan rad aktera pošto se oni ne uzimaju namenski za konkretnu aktivnost u kampanji.
Sopstvena sredstva
Ne postoji ograničenje iznosa sredstava za redovan rad koji politički subjekt može preneti na račun za finansiranje kampanje. Stranke koje godinama akumuliraju javna sredstva za redovan rad ulaze u kampanju s prednošću nad novoosnovanim grupama građana i vanparlamentarnim strankama koje ta sredstva ne primaju.
Limit za priloge fizičkih lica
Smanjenje limita za priloge fizičkih lica na 2,5 prosečne mesečne zarade (273.655 dinara) najviše pogađa vanparlamentarne i nove aktere, koji se, budući da ne dobijaju sredstva iz javnih izvora za redovan rad, niti imaju sopstvena sredstva, pretežno oslanjaju na priloge građana u izbornoj kampanji. Primera radi, parlamentarne stranke uz sopstvena sredstva mogu primiti i do pet prosečnih zarada po licu za redovan rad i dodatnih 2,5 za kampanju.
Izborno jemstvo
Ukidanjem obaveze da polože jemstvo vanparlamentarnim akterima i grupama građana je olakšan pristup javnim sredstvima. Istovremeno, imajući u vidu da je zakonskim izmenama olakšano prikupljanje neophodnog broja potpisa prilikom kandidovanja za sve političke aktere (i jedno lice može da potpiše više izbornih lista), izborne liste upitne autentičnosti mogu lakše da učestvuju na izborima i samim tim mogu na lakši način steći pravo na korišćenje javnih sredstava. Takve liste bez jasnih uslova i mehanizama zaštite mogu ostvariti pravo na prvi deo javnih sredstava (40%), čime se srazmerno umanjuju iznos koji će pripasti subjektima koji se legitimno takmiče na izborima.

Ocena kapaciteta institucija za primenu relevantnih zakona

Primena novih zakonskih rešenja u značajnoj meri zavisiće od institucionalnih kapaciteta. U nastavku se razmatra spremnost institucija koje su novim rešenjima dobile dodatna ovlašćenja i obaveze, kao i drugih organa relevantnih za izborni proces, uključujući i dosadašnju praksu postupanja u slučajevima povrede zakona. Posebna pažnja posvećena je Agenciji za sprečavanje korupcije i Republičkoj izbornoj komisiji (RIK), kao institucijama na koje su prenete značajne nove obaveze. Dok za agenciju nije propisan rok za pripremu novih nadležnosti Jedini rok neposredno povezan sa pripremom drugih organa za primenu novih obaveza prema Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti odnosi se na obavezu organa javne vlasti i drugih subjekata koji pružaju dobra i usluge političkim subjektima da objave interne akte kojima uređuju pravila njihovog pružanja. Dostupnost i donošenje ovih akata, međutim, nisu bili sistematski proveravani u okviru ovog izveštaja. , RIK je bio dužan da do kraja avgusta usvoji uputstvo o sprovođenju obuka, kao i da započne proces obučavanja. Međutim, do zaključivanja ovog izveštaja, agencija je objavila samo konkurs za nova radna mesta, dok RIK nije usvojio navedeno uputstvo - iako jeste doneo odluku o uvođenju kabina za obezbeđivanje tajnosti glasanja paralelno s paravanima koja nije izričito predviđena Zakonom o izboru narodnih poslanika.

Izborna administracija

Reformom izbornog zakonodavstva 2026. godine proširene su obaveze RIK-a, pre svega u oblasti obuke i profesionalizacije članova lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora. Uvođenje obavezne obuke, sertifikacije i registra sertifikovanih lica predstavlja korak ka profesionalizaciji izborne administracije. Međutim, ostaje nerešeno pitanje kapaciteta RIK-a za sprovođenje tog sistema, posebno imajući u vidu da RIK nema sopstveni sekretarijat, odnosno stručnu službu, već je pozajmljuje od Narodne skupštine. Ovaj izazov neće biti neposredno relevantan za potencijalne vanredne izbore do kraja 2026. godine, odnosno redovne predsedničke i parlamentarne izbore 2027. godine, budući da obaveza posedovanja sertifikata počinje da se primenjuje 1. januara 2028. godine. Mogao bi predstavljati značajno ograničenje za izbore koji bi se održali nakon tog datuma.

RIK je dužan da blagovremeno, odnosno u roku od tri meseca od stupanja izmena i dopuna Zakona o izboru narodnih poslanika na snagu, donese Uputstvo o sprovođenju obuka, te je prema tome dužan i da odmah nakon donošenja takvog uputstva započne proces obučavanja.

Novim rešenjima RIK je zadužen za organizovanje obuka i izdavanje potvrda o završenoj obuci, s važenjem od tri godine, kao i za vođenje registra lica sa važećim sertifikatom. Od 1. januara 2028. godine ovlašćeni predlagači će moći da za članove i zamenike članova lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora predlažu isključivo lica koja poseduju važeću potvrdu o završenoj obuci.

Osim toga, lokalne izborne komisije dobijaju ulogu u sprovođenju sistema obuke, kroz podršku RIK-u u organizovanju obuka, dok će sastav izbornih organa u budućnosti biti uslovljen posedovanjem odgovarajuće potvrde. Efekat tih rešenja zavisiće od sposobnosti RIK-a da blagovremeno obezbedi obuku i sertifikaciju dovoljnog broja lica za potrebe svih izbornih organa.

Kada je reč o zaštiti izbornog prava, dosadašnja praksa RIK-a ukazuje na rizik od neujednačene i nedovoljno nezavisne primene izbornog zakonodavstva. S obzirom na postojeći model sastava i odlučivanja izbornih organa, ostaje otvoreno pitanje u kojoj meri će profesionalizacija kroz obuku i sertifikaciju doprineti kvalitetu odlučivanja i doslednoj zaštiti izbornog prava. Dosadašnje iskustvo ne daje dovoljno osnova za očekivanje da će samo profesionalizacija članova izbornih organa promeniti način odlučivanja RIK-a - koji je u prethodnim izbornim procesima u nemalom broju slučajeva više odražavao političke interese većine nego dosledno primenjivao zakon i štitio javni interes.

U tom kontekstu, značajno je i postupanje RIK-a u vezi s uvođenjem glasačkih kabina na biračkim mestima. Na 12. sednici Republičke izborne komisije, održanoj 19. avgusta 2026. godine, a nastavljenoj 24. avgusta, doneta je odluka o uvođenju glasačkih kabina za obezbeđivanje tajnosti glasanja, uz obrazloženje da se time postupa po preporukama ODIHR-a. Prvobitni predlog izmenjen je tako da se glasačke kabine uvode paralelno s postojećim paravanima. Posmatračka misija Crte ukazuje da uvođenje kabina podzakonskim aktom otvara pitanje pravnog osnova, imajući u vidu da njihovo korišćenje nije izričito predviđeno Zakonom o izboru narodnih poslanika, kao i da njihova primena može stvoriti praktične probleme na biračkim mestima, uključujući mogućnost stvaranja gužvi. Tokom rasprave na sednici, pojedini članovi RIK-a ukazali su i na pitanja jednakosti birača i mogućih zloupotreba. Na narednoj, 13. sednici, RIK je doneo odluku o sprovođenju javne nabavke za 30.000 glasačkih kabina, pozivajući se na izuzetnu hitnost iako vanredni izbori do donošenja odluke nisu raspisani.

Istovremeno, RIK je usvojio i Odluku o dopuni Uputstva za predlaganje lica u biračke odbore za sprovođenje glasanja, kojom je predviđeno da se nakon održanih izbora objave podaci o rodnoj strukturi biračkih odbora koji su sproveli glasanje na biračkim mestima.

Agencija za sprečavanje korupcije

Ograničeni kapaciteti Agencije za sprečavanje korupcije predstavljaju ozbiljan izazov za delotvornu primenu novih i proširenih nadležnosti, imajući u vidu da nova rešenja značajno povećavaju obim i složenost njenog rada. Dosadašnja praksa pokazuje da agencija nije raspolagala dovoljnim ljudskim ni tehnološkim kapacitetima za aktivno praćenje izborne kampanje. Na potrebu za njihovim jačanjem ukazuje i konkurs koji je raspisan za popunu devet novih radnih mesta.

Ostaje pitanje da li će postojeći i planirani kapaciteti Agencije biti dovoljni za izvršavanje novih obaveza, imajući u vidu da njihova primena zahteva specifična znanja i praktično iskustvo, kao i dovoljno vremena za obuku i osposobljavanje novih zaposlenih za samostalan rad pre raspisivanja izbora.

Među posebno složenim i osetljivim novim obavezama agencije je vođenje evidencije o trećim licima, uključujući prijem i objavljivanje obaveštenja o otvaranju posebnog računa, kao i izveštaja o prikupljenim i utrošenim sredstvima. Takođe, u oblasti izbornog finansiranja, agencija bi trebalo da obaveštava nadležne organe o političkim subjektima koji nisu podneli preliminarne izveštaje kako im ne bi bio isplaćen drugi deo javnih sredstava za finansiranje kampanje, a Poreskoj upravi da dostavlja podatke o svim davaocima priloga.

Proširuje se obaveza agencije u pogledu praćenja aktivnosti funkcionera tokom izborne kampanje, uključujući obuhvat većeg broja funkcionera metodama kombinovanja slučajnog odabira s procenom rizika od korupcije i ranije podnetim prijavama. Agencija će biti dužna da prati i aktivnosti predsednika Republike i članova vlade, nedeljno objavljuje nalaze praćenja i bez odlaganja pokreće postupak kada uoči sumnju na povredu obaveza.

Agencija u roku od sedam dana od raspisivanja izbora prima obaveštenja i prateću dokumentaciju o planiranim promotivnim aktivnostima organa javne vlasti i objavljuje spisak uredno prijavljenih aktivnosti. Aktivnosti koje nisu navedene na spisku ne bi smele da se održe, osim aktivnosti u oblasti međunarodne saradnje koje se mogu prijaviti i naknadno.

Konačno, agencija je obavezna da u kraćim, zakonom propisanim rokovima postupa po prijavama, kako tokom kampanje, tako i u redovnim postupcima (to uključuje kraće rokove za obaveštavanje političkih subjekata, odlučivanje i objavljivanje odluka). Posebno kratki rokovi tokom kampanje treba da obezbede pravovremeno reagovanje, dok se rokovima za redovne postupke nastoji otkloniti dosadašnja praksa neblagovremenog postupanja. Na pojedine prijave Crte podnete pre zvanične izborne kampanje agencija nije odgovorila ni nakon više godina, uključujući prijave iz 2022. i 2023. godine, dok odgovor izostaje i na sedam prijava podnetih od maja do avgusta 2026. godine.

Regulatorno telo za elektronske medije

Ograničena funkcionalnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM) predstavlja ozbiljan izazov za delotvoran nadzor nad medijima tokom izborne kampanje, usled institucionalne blokade Savet REM-a koja traje skoro 22 meseca. Efikasan i nepristrasan nadzor nad pružaocima medijskih usluga predstavlja važan preduslov za obezbeđivanje ravnopravnih uslova za političke aktere i prava birača na sveobuhvatno i objektivno informisanje. REM ima važne obaveze tokom izborne kampanje, uključujući usvajanje obavezujućeg Plana nadzora i Metodologije praćenja pružalaca medijskih usluga, donošenje podzakonskih akata o obavezama medija tokom kampanje, kontinuirani monitoring programa po službenoj dužnosti, postupanje po prijavama građana i izbornih aktera, kao i izricanje mera zbog kršenja obaveza u vezi s izbornom kampanjom.

Neoperativnost Saveta značajno otežava primenu navedenih mehanizama i kompromituje kapacitet REM-a da u realnom vremenu reaguje i sankcioniše nepravilnosti. Time se umanjuje preventivni efekat regulatornog nadzora i pružaocima medijskih usluga otvara prostor za postupanje sa smanjenim stepenom pravne i profesionalne odgovornosti, što može dodatno produbiti neravnopravnost u pristupu medijima i otežati biračima ostvarivanje prava na ravnopravno i objektivno informisanje.

Od 5. novembra 2024. godine REM nema funkcionalan organ odlučivanja, nakon što je prethodnom sastavu Saveta po sili zakona istekao mandat. Postupak izbora novog sastava obeležen je značajnim kašnjenjima i proceduralnim nepravilnostima. Nadležni Odbor za kulturu i informisanje Narodne skupštine Republike Srbije raspisao je javni poziv za predlaganje kandidata tek krajem novembra 2024. godine, umesto u maju iste godine. Zbog neusklađenosti sprovedenih procedura sa zakonom, prvobitni postupak izbora obustavljen je u aprilu 2025. godine. Novi proces, pokrenut u maju 2025. godine, obeležen je selektivnim tumačenjem zakonskih normi od strane parlamentarnog Odbora prilikom utvrđivanja liste kandidata. Detaljnije na Crta plus, “Kako je Srbija ostala bez funkcionalnog medijskog regulatora?”, https://crta.plus/sr/updates/kako-je-srbija-ostala-bez-medijskog-regulatora/

U novembru 2025. godine Skupština je izabrala osam od devet članova Saveta. Do izbora u nepotpunom sastavu došlo je nakon što je potpredsednica Narodne skupštine Elvira Kovač iz Saveza vojvođanskih Mađara, stranke iz vladajuće koalicije, neposredno pred glasanje pozvala koalicione partnere da ne glasaju ni za jednog kandidata u kategoriji nacionalnih saveta nacionalnih manjina, čime je sprečeno da većinu u Savetu čine nezavisni članovi. Četvoro novoizabranih članova podnelo je zatim ostavke u decembru 2025. godine, obrazlažući da nadležni odbor Narodne skupštine i poslanici vladajuće većine kontinuirano krše zakon kako bi obezbedili da većinu u Savetu imaju kandidati bliski vlasti. U julu 2026 Narodno skupština je usvojila autentično tumačenje kojim je rešeno pitanje pravnog dejstva datih ostavki: po tumačenju, mandat članova Saveta počinje da teče danom stupanja na funkciju, pa ostavke podnete pre preuzimanja funkcije ne proizvode pravno dejstvo u smislu člana 18. stav 1. tačka 4. Pozivajući se na tako stvorenu novu pravnu situaciju, četvoro članova uključilo se u rad Saveta u julu 2026. godine. Takođe, nadležni odbor je odlučio da se izbor devetog člana, iz kategorije nacionalnih saveta nacionalnih manjina ponovi - nakon izbora za nacionalne savete nacionalnih manjina, planiranih za jesen 2026. godine, pa taj izbor nije okončan do objave ovog izveštaja.

Iako Savet REM-a može da bude operativan u nepotpunom sastavu od osam članova, dodatni problem koji nastaje u praksi je izostanak većine potrebne za donošenje odluka. U aktuelnom osmočlanom sastavu formirala su se dva jednaka bloka od po četiri člana zbog čega su dva pokušaja održavanja konstitutivne sednice radi izbora predsednika saveta bila neuspešna.

Za redovne odluke potrebna je većina od pet glasova, dok je za donošenje ključnih podzakonskih akata i izricanje najstrožih mera, poput oduzimanja dozvole, potrebna dvotrećinska većina.

Usled pat pozicije, Savet REM-a od isteka mandata prošlom Savetu 2024. godine do danas nije doneo nijednu odluku.

Pravosuđe

Promene pravosudnog zakonodavstva tokom 2026. godine otvaraju pitanja koja su važna za institucionalnu nezavisnost Posebno je važno pitanje očuvanja institucionalne nezavisnosti i autonomije pravosudnih organa, imajući u vidu ocene međunarodnih institucija o pojedinim rešenjima usvojenim tokom 2026. godine. Venecijanska komisija, Urgent Opinion on the 28 January 2026 Amendments to Laws Governing the Judiciary and the Prosecution, CDL-PI(2026)007, 24. april 2026; https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-PI(2026)007-e i Follow-up Opinion, CDL-AD(2026)017, jun 2026. https://www.coe.int/en/web/venice-commission/-/cdl-ad-2026-017-e i sposobnost pravosuđa da delotvorno postupa u slučajevima povreda izbornog prava. Neplanirane sistemske izmene u pravosuđu nisu se ticale unapređenja kapaciteta pravosuđa za postupanje u izbornim sporovima i krivičnim delima protiv izbornih prava. Međutim, način izmena zakona i pojedinačna rešenja utiču na širi institucionalni okvir u kojem će sudovi i javna tužilaštva postupati u izborima.

Poseban pokazatelj kapaciteta i efikasnosti institucionalnog postupanja u izborima je postupanje po krivičnim prijavama zbog povreda izbornih prava. Od parlamentarnih izbora 2023. godine Crta je podnela 53 prijave Navedene krivične prijave odnosile su se na veliki broj krivičnih dela, uključujući krivično delo Povreda prava glasanja, Sastavljanje netačnih biračkih spiskova, Zloupotreba prava glasanja, Neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka, Zloupotreba službenog položaja, Navođenje na overavanje neistinitog sadržaja, Falsifikovanje službene isprave, Trgovina uticajem, Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu, Rasna i druga diskriminacija, Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti, Ometanje pravde, Zlostavljanje i mučenje, Nesavesan rad u službi, Napad na službeno lice i dr. , od kojih se 26 neposredno odnosi na izborne radnje. Po dostupnim podacima, odbačeno je 16 prijava. U fazi predistražnog postupka nalazi se 17 prijava, uključujući slučajeve u kojima tužilaštvo čeka ili ponovo zahteva informacije od Ministarstva unutrašnjih poslova. Sličan obrazac zabeležen je i u prijavama zbog nepravilnosti na izbornim danima, uključujući sumnje na kupovinu glasova, cirkularno glasanje i napade na posmatrače.

U januaru 2026. godine, nakon što je prošlo mesec dana od podnošenja seta predloga zakona, usvojen je po hitnoj proceduri set tzv. Mrdićevih zakona - izmene Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sudijama i Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava. Ti sistemski zakoni, koji nisu bili u reformskom planu, odjednom su se našli na skupštinskoj agendi na predlog jednog narodnog poslanika vladajuće većine iz poslaničke grupe “Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane” - Uglješe Mrdića - mimo uobičajene prakse da sistemske zakonodavne izmene inicira Vlada Srbije. Navedeni zakoni usvojeni su po hitnom postupku, bez javne rasprave i prethodnih konsultacija s relevantnim pravosudnim institucijama i Venecijanskom komisijom. Korišćenje poslaničkog prava na predlaganje zakona kao posledicu je imalo i zaobilaženje uobičajene procedure obaveznog pribavljanja mišljenja od Agencije za sprečavanje korupcije i, u ovom slučaju, Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva na predložene zakone. Rešenja su otvorila pitanja u pogledu samostalnosti javnog tužilaštva i nezavisnosti pravosuđa, posebno kroz promene položaja glavnih javnih tužilaca, nadležnosti Visokog saveta tužilaštva i organizacije specijalizovanih tužilaštava.

Venecijanska komisija, na zahtev predsednice Narodne skupštine upućen tek nakon usvajanja i stupanja zakona na snagu, u hitnom mišljenju od aprila 2026. utvrdila je nedostatke koji umanjuju garancije autonomije tužilaštva i nezavisnosti sudstva i dala devet ključnih preporuka. Nakon toga je pripremljen novi tekst zakona, o kojem je Komisija u junu 2026. dala naknadno mišljenje, ocenivši da je sedam od devet preporuka sprovedeno. Otvoreni su ostali položaj tužilaca u Tužilaštvu za organizovani kriminal i autonomija Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal. Takav proces reforme ukazuje na institucionalne rizike koji mogu biti od značaja i za postupanje pravosuđa u predmetima koji se odnose na izbore.

Atmosferu u kojoj se raspisuju izbori bitno oblikuju i istupi najviših državnih funkcionera. Predsednica Narodne skupštine, Ana Brnabić, je u avgustu 2026. godine na svom nalogu na mreži Iks studentima u blokadi javno pripisala nameru da sastavljaju spiskove ljudi koje će „streljati, vešati i šišati". Reč je o poruci koja jednu grupu građana, prepoznatljivu po političkom uverenju i građanskom aktivizmu, predstavlja kao pretnju po ostatak društva, a poslata je sa pozicije nosioca najviše zakonodavne vlasti i potom preneta u medijima s nacionalnom pokrivenošću. Crta je zbog toga podnela krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično delo Rasna i druga diskriminacija iz člana 387. stav 4. Krivičnog zakonika. Kada se jedna politička opcija ovako označava sa najviše institucionalne pozicije, učesnici u izbornom procesu ne ulaze u kampanju kao ravnopravni akteri.

Praksa ukazuje na ograničenu efikasnost institucionalnog odgovora na sumnje u krivična dela povezana s izbornim procesom, pri čemu dugotrajno zadržavanje predmeta u predistražnoj fazi ukazuje ili na pasivnost tužilaštva ili na probleme u saradnji s policijom u prikupljanju potrebnih informacija. Isti obrazac uočava se i u drugim javnosti poznatim slučajevima, što otvara pitanje spremnosti pravosudnih organa da blagovremeno i delotvorno reaguju na povrede izbornog zakonodavstva.

Na izborima 2023. godine u Odžacima posmatrači Crte krenuli su ka policijskoj stanici da prijave da je više desetina listića izneseno sa biračkog mesta u Karavukovu. U dvorištu policijske stanice nepoznati muškarci palicama su uništili automobil u kojem su se posmatrači nalazili. Dve i po godine kasnije, u maju 2026, Osnovno javno tužilaštvo u Somboru odbacilo je krivičnu prijavu uz obrazloženje da nema osnova sumnje da je učinjeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti. Nisu identifikovani svi napadači, niti su obezbeđeni tragovi ni snimci sa obližnjih kamera.

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Kadrovska nestabilnost i uočeni nedostaci u postupanju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) tokom prethodnih izbornih ciklusa predstavljaju ozbiljan izazov za spremnost MUP-a da delotvorno zaštiti integritet izbornog procesa. Uloga policije u zaštiti integriteta izbornog procesa posebno je značajna u pogledu bezbednosti učesnika izbora, sprečavanja nasilja i postupanja u slučajevima krivičnih dela u vezi s izborima. Učestale kadrovske promene na ključnim pozicijama, zajedno s praksom iz prethodnih izbornih ciklusa i problemima u saradnji sa tužilaštvom, otvaraju pitanje da li će MUP tokom predstojećih izbora moći da pravovremeno, nepristrasno i efikasno postupa u slučajevima u kojima postoje indicije ili sumnje na izvršenje krivičnih dela, te da obezbedi zaštitu svih učesnika u izborima.

Od novembra 2025. do avgusta 2026. godine promenjeno je rukovodstvo najmanje šest ključnih organizacionih jedinica MUP-a: Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, Uprave granične policije, Uprave kriminalističke policije, Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata i Službe za borbu protiv organizovanog kriminala. Takođe, po informacijama iz javnosti penzionisano je više od 60 iskusnih policajaca.

U novembru 2025. godine za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice postavljen je Igor Žmirić, za komandanta Žandarmerije Radoslav Repac, a za načelnika Uprave granične policije Dragiša Simić. U decembru je za načelnika Uprave kriminalističke policije (UKP) postavljen Marko Kričak Marko Kričak (r. 1984) zaposlen je u Bezbednosno-informativnoj agenciji 2018. godine, a u Ministarstvo unutrašnjih poslova prešao je 2022. godine, na osnovu zakonske mogućnosti prelaska pripadnika BIA u policiju, bez prethodno završene osnovne policijske obuke. Iste godine postavljen je za zamenika, a 2023. godine za komandanta Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata. Protiv njega i pripadnika te jedinice Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je predistražne radnje povodom postupanja prema privedenim učesnicima protesta u avgustu 2025. godine; Sektor unutrašnje kontrole tužilaštvu nije dostavio traženi izveštaj o tom događaju. Nakon njegovog postavljenja na čelo Uprave kriminalističke policije, ta uprava je 31. marta 2026. godine, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, sprovela devetočasovni pretres zgrade Rektorata Univerziteta u Beogradu, čiji su dolazak i tok pratile pojedine televizije, uz prenos susreta policijskih službenika sa rektorom gotovo u realnom vremenu. Detaljnije na: https://www.istinomer.rs/akter/marko-kricak/ Saopštenje MUP-a: https://www.mup.gov.rs/wps/portal/sr/aktuelno/saopstenja/bf26d274-fa20-4647-a69a-bca9471a5b76/!ut/p/z1/fczRCsIgFIDhh-lajjN3zMvRSKikyIuWN-NYuKRwY0nP356gyx8-fvDQgc_0TQOVNGZ6L33z2J-0xcpwcdjIZscby2t-dmtuWgT3mfuL61dHKhn24P_rZSdmu7UD-InKk6UcR-hCFPgQSrJIgjOJUjFCTSzcSUtVUR0UwvQy1x9VGFyO/ , dotadašnji komandant Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata, dok je na njegovo mesto postavljen Ivan Ristić. Za načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala potom je postavljen Marko Zafirović, raniji zamenik komandanta Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata. Zajedničko za sva ta imenovanja jeste to što su rukovodeća mesta u Upravi kriminalističke policije i Službi za borbu protiv organizovanog kriminala popunjena kadrovima iz jedinice čija nadležnost ne obuhvata ni kriminalističke istrage ni poslove javnog reda i mira.

Promene su praćene i promenama unutar pojedinih organizacionih jedinica, naročito UKP-a.

Na rizike koje takva praksa nosi ukazivala su i međunarodna tela: Grupa država protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO) preporučila je Srbiji uspostavljanje otvorenije i transparentnije procedure za imenovanje direktora policije i drugih rukovodećih pozicija u policiji, upravo kao meru za sprečavanje politizacije, uz jačanje garancija za dovoljno nezavisnu i transparentnu kontrolu postupanja policije. GRECO, Fifth Evaluation Round - Preventing corruption and promoting integrity in central governments (top executive functions) and law enforcement agencies, Evaluation Report: Serbia, GrecoEval5Rep(2021)1, usvojen na 90. plenarnoj sednici GRECO (Strazbur, 21-25. mart 2022), objavljen 5. jula 2022, par. 4. Dostupno na: https://rm.coe.int/fifth-evaluation-round-preventing-corruption-and-promoting-integrity-i/1680a7216b. Status sprovođenja ovih preporuka poslednji put je ocenjen u Drugom izveštaju o usklađenosti za Srbiju u petom krugu evaluacije, usvojenom na plenarnoj sednici GRECO 8-12. juna 2026. Takva dinamika otvara pitanja kontinuiteta rada i profesionalnih kapaciteta policije, posebno u jedinicama koje imaju ključnu ulogu u otkrivanju krivičnih dela i postupanju po zahtevima javnog tužilaštva. Posebno zabrinjava i način medijskog predstavljanja pojedinih akcija policije, odnosno UKP-a, naročito kada su usmerene prema univerzitetima, organizacijama civilnog društva i drugim akterima. U više navrata su informacije o postupanju bile dostupne pojedinim medijima pre nego što su ih nadležni organi zvanično potvrdili, uz izveštavanje koje unapred sugeriše krivicu. Takva praksa otvara pitanje selektivnog prosleđivanja informacija iz predistražnog postupka, ugrožava pretpostavku nevinosti i dovodi u pitanje cilj pojedinih akcija.

U avgustu 2026. godine novi načelnik UKP-a, Marko Kričak imenovan je i za zamenika nacionalnog koordinatora Nacionalnog koordinacionog tela za sprečavanje i borbu protiv terorizma. Telo je zaduženo za koordinaciju aktivnosti na prevenciji i borbi protiv terorizma, radikalizma i nasilnog ekstremizma koji vodi u terorizam na nacionalnom nivou.

Iskustvo sa prethodnih lokalnih izbornih ciklusa, tokom 2025. i 2026. godine, dodatno potvrđuje navedene rizike. Zabeleženi su slučajevi nereagovanja ili neadekvatnog postupanja policije povodom pritisaka i fizičkih napada na aktiviste, novinare i posmatrače. U Mionici su policijski službenici bili prisutni tokom napada na posmatrače Crte, ali nisu intervenisali niti identifikovali napadače, dok je u Boru zabeleženo više napada na studente, aktiviste, novinare, kao i na posmatrača i advokata Crte, uz izostanak adekvatne reakcije policije. Uz to, sve je učestalije prisustvo policije na biračkim mestima i u njihovoj neposrednoj okolini, posebno od lokalnih izbora 2025. godine. Zabrinjavaju i slučajevi u kojima policija odbija da sarađuje s tužilaštvom i ne postupa po njihovim zahtevima ili nalozima.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.