Politički kontekst

Preko 600 manipulativnih naslova diskreditovalo je kritičare vlasti od januara do avgusta, dok se pojavio nov akter sposoban da parira vladajućoj koaliciji.
11.09.2026.
16 MINUTA ČITANJA
Od parlamentarnih izbora 2023. godine politička scena u Srbiji znatno se izmenila: izrodio se nov politički akter - Studentski pokret - sa demonstriranim kapacitetom da mobiliše široku podršku građana i da parira vladajućoj koaliciji Studenti u blokadi organizovali su neke od najvećih javnih skupova u Srbiji: Beograd, 22.12.2024 (100.000 ljudi, AJS), Beograd 15.03.2025 (275.000-325.000, AJS); Novi Sad, 1.11.2025 (110.000, AJS), Beograd 23.05.2026 (180.000 ljudi, AJS) . Studenti u blokadi, koji su od decembra 2024. do sredine 2025. godine blokirali univerzitete u Srbiji Blokade univerziteta i studentski protesti počeli su nakon što je 16 osoba izgubilo život prilikom obrušavanja nadstrešnice nedavno renovirane Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine. Više o hronologiji protesta čitajte u pregledu Istinomera. , zatražili su u maju 2025. raspisivanje vanrednih izbora pošto vlast šest meseci nije ispunila njihove zahteve uprkos najmasovnijim protestima u istoriji Srbije.

Vanredni izbori u Srbiji nisu izuzetak. Četiri od pet poslednjih parlamentarnih izbora bili su vanredni, a zemlja je, uz smenu parlamentarnih, predsedničkih i lokalnih ciklusa, praktično u neprekidnoj predizbornoj kampanji već 15 godina. Za vladajuću većinu prevremeni izbori postali su uobičajen instrument; način da se u povoljnom trenutku obnovi i potvrdi mandat. U skladu s tim obrascem, vlast je krajem 2024. i početkom 2025. na samom početku protesta, ponovo otvorila mogućnost izbora, pa i savetodavnog referenduma o poverenju predsedniku, a Vlada je u januaru 2025. podnela ostavku.

Ovog puta, međutim, obrazac se nije ponovio. Iako su prevremeni izbori dugo bili sredstvo kojim je vlast birala povoljan trenutak, u novim okolnostima procenila je da bi joj doneli više rizika nego koristi. U aprilu 2025. godine izabrana je nova Vlada Srbije na čelu s politički anonimnim premijerom Đurom Macutom. Umesto da izborima kanališe političku krizu, kako je ranije činila, vlast je izabrala odlaganje i kupovinu vremena, što predstavlja bitnu promenu strategije.

Tri pojave koje presudno oblikuju kontekst

Društveno-politički kontekst u Srbiji pred najavljene izbore obeležavaju tri pojave koje su dugo prisutne, ali su u poslednje dve godine u značajnom porastu: duboka polarizacija u društvu, pretnja nasiljem i izjednačavanje države i vladajuće partije.

Polarizacija

Jasne podele u društvu po različitim pitanjima najjasnije se vide kroz dve prizme: koga građani politički podržavaju i koje medije prate.

Dve Srbije, po političkoj opciji

Udeo građana koji zastupa svaki stav, prema tome za koju listu glasaju

Glasači SNSGlasači Studentske liste
Demokratija je poželjnija 38% 85% Poverenje u predsednika 98% 0% Podržava proteste 5% 99% Vlast bez nadzora skupštine 78% 2% Korupcija ocenjena sa 10/10 10% 85% Naginje EU (a ne Rusiji) 15% 75% Smena vlasti protiv korupcije 5% 65% Demokratija je poželjnija 38% 85% Poverenje u predsednika 98% 0% Podržava proteste 5% 99% Vlast bez nadzora skupštine 78% 2% Korupcija ocenjena sa 10/10 10% 85% Naginje EU (a ne Rusiji) 15% 75% Smena vlasti protiv korupcije 5% 65%

Izvor: istraživanje Crta / Stanford DAL, jun 2026 · licem u lice · n=2.324 · vrednosti = udeo koji zastupa stav

Podaci iz Crtinog junskog istraživanja javnog mnjenja Crta, Istraživanje javnog mnjenja Crta-Stanford, jun 2026, https://link.crta.rs/wo ukazuju na to da se polovi u društvu jasno okupljaju oko dva centra gravitacije - medija koje prate i političke opcije koju podržavaju. Glasači SNS prate provladine medije i imaju relativno visoko poverenje u institucije, nizak stepen privrženosti demokratiji i daleko više naginju Rusiji nego Evropskoj uniji.

Dva informaciona sveta, po medijima

Udeo građana koji zastupa svaki stav, prema medijima koje prate

Pink, Happy, InformerN1 i Nova S
Demokratija je poželjnija 34% 81% Vlast bez nadzora skupštine 72% 3% Zna ko je premijer 54% 69% Naginje Rusiji (a ne EU) 61% 12% Demokratija je poželjnija 34% 81% Vlast bez nadzora skupštine 72% 3% Zna ko je premijer 54% 69% Naginje Rusiji (a ne EU) 61% 12%

Izvor: istraživanje Crta / Stanford DAL, jun 2026 · licem u lice · n=2.324 · vrednosti = udeo koji zastupa stav

S druge strane, građani koji se opredeljuju kao podržavaoci Studentske liste, u ubedljivoj većini smatraju demokratiju najboljim oblikom vladavine, prepoznaju korupciju kao najveći problem u zemlji, informišu se iz nezavisnih medija (koji su u procesu promene vlasnika) Uz utemeljenu pretpostavku da će nova vlasnička struktura voditi zaokretu u uređivačkoj politici, više u poglavlju Mediji .

Društveni dijalog

Podeljenost u društvo neraskidivo je povezana i s odsustvom političkog i institucionalnog dijaloga. Predsednik Vučić uputio je nekoliko puta poziv akterima na dijalog, uključujući i konsultacije sa političkim partijama u aprilu 2026. godine - o vanrednim izborima i spoljno-političkom pravcu zemlje. Međutim, nijedan od tih poziva nije blagonaklono prihvaćen na drugoj strani političkog spektra: većina opozicionih političkih partija i studentski pokret nisu bili deo tih razgovora. Neke partije i poslaničke grupe više od godinu dana bojkotuju i rad narodne skupštine (DS, DSS).

Nasuprot sporadičnim pozivima na dijalog, predstavnici vlasti i provladini mediji kontinuirano su u kampanji diskreditacije neistomisljenika. Od januara do avgusta 2026. godine, Crtin medijski monitoring zabeležio je preko 600 manipulativnih naslova samo u glavnim vestima centralih informativnih TV emisija i na naslovnim stranama novina kojim se diskredituju neistomišljenici. Dramatično sužen prostor za dijalog ogleda se i u hroničnom izostanku pluralizma u najuticajnijim medijima i na Javnom medijskom servisu Radio-televiziji Srbije (RTS). Crta je kroz trogodišnji monitoring pluralizma u najgledanijim centralnim vestima u zemlji - “Dnevnik 2” RTS-a - došla do podataka da je odnos prosečnog vremena zastupljenosti političkih predstavnika vlasti i opozicije bio 91 odsto naspram 9 odsto u periodu od 2022. do 2024. godine.

Polarizacija i nemogućnost konsenzusa vidljivi su i u nekim važnim telima čiji se članovi biraju iz različitih grupa, kao što su Visoki savet Tužilaštva (VST) Savremena politika (28. april 2026.) „Ponovo nije izabran predsednik Visokog saveta tužilaštva", https://link.crta.rs/wb i Savet Regulatornog tela za elektronske medije Cenzolovka, (1. septembar 2026.) “Ni treći put predsednik Saveta REM-a nije izabran: Ko koga vuče za nos i isteruje mak na konac?”, https://link.crta.rs/wp (REM), koji nisu u mogućnosti da izaberu predsednika/cu, niti da donose odluke, pa tako i ne ostvaruju zakonom propisani mandat.

Pretnja nasiljem

Od početka protesta 2024. godine značajno je učestalo nasilje u javnom prostoru, na protestima i okupljanjima građana, pa čak i u toku izbornog dana na lokalnim izborima širom Srbije. Blokade fakulteta iz kojih se izrodio studentski pokret bile su reakcija na fizički napad lokalnih funkcionera vladajuće stranke na skup u tišini Radio Slobodna Evropa (16. jun 2025) „I treći učesnik napada na studente u Beogradu priznao krivicu", https://link.crta.rs/wq kojim je odavana pošta žrtvama nadstrešnice. Nasilje je pratilo i velike proteste, sukobi policije i građana dešavali su se po pravilu nakon što bi organizatori proglasili kraj protesta i zamolili učesnike da se mirno raziđu. Slučajevi policijske brutalnosti BBC News na srpskom (14. avgust 2025) „Neredi u Srbiji: Policija pretukla momka u Valjevu, demolirane prostorije SNS", https://link.crta.rs/we i prekomerne upotrebe sile Radio Slobodna Evropa (21. avgust 2025) „Studentkinja o pretnji policajca silovanjem na protestima: Pitala sam ga - ‘Šta pričate Vi'", https://link.crta.rs/wg koji su dokumentovani video snimcima N1 (15. avgust 2025) „Koja je ovo ‘mera': Javnost šokirana snimkom uhapšenih mladića koji kleče ispred zida", https://link.crta.rs/wf i svedočanstvima građana „Svedočanstva policijske brutalnosti", baza svedočanstava građana, https://link.crta.rs/wh nisu procesuirani.

Slučaj "zvučni top" - tj. navodno korišćenje zvučnog topa protiv građana koji su u tišini odavali počast žrtvama tokom protesta u Beogradu koji je okupio više od 300.000 ljudi u martu 2025. Organizacije civilnog društva prikupile su više od 4000 svedočanstava građana „Svedočanstva zvučnog napada", baza svedočanstava građana o događaju od 15. marta 2025, https://link.crta.rs/wr koji su opisali svoje iskustvo, eksperti iz Earshot su forenzičkom analizom Earshot (6. jun 2025) „Sonic Attack on a Silent Vigil", https://link.crta.rs/wi i na osnovu ispitivanja svedoka/žrtava zaključili da je protiv građana najverovatnije korišćen LRAD. Predstavnici vlasti prvobitno su negirali posedovanje LRAD, nakon toga su tvrdili da nije "raspakovan" Danas (18. mart 2025) „Ivica Dačić za Danas: Prvobitna izjava da MUP nema zvučni top je bila nespretna", https://link.crta.rs/wj , nakon što su u javnosti prikazane slike LRAD uređaja montiranih na policijske automobile tog dana - tvrdili su da nije upotrebljen. Radio Slobodna Evropa (19. mart 2025) „Od Srbija nema ‘zvučni top', do Srbija ima ‘zvučni top': Hronologija kontradiktornih izjava", https://link.crta.rs/wk Više od godinu dana nakog događaja Više javno tužilaštvo počelo je ispitivanja pojedinaca koji su tvrdili da je zvučni top upotrebljen, tvrdeći da su time učinili delo protiv ustavnog uređenja. Podneta je jedna optužnica protiv analitičara Aleksandra Radića Crta plus (17. jul 2026) „Vojni analitičar optužen zbog tvrdnji o zvučnom topu, zatražena potraga pošto je napustio Srbiju", https://link.crta.rs/wl koji je prvi u javnosti govorio o zvučnom topu. Evropski sud za ljudska prava je u aprilu 2025. na zahtev 47 građana/ki Srbije izdao privremenu meru Crta (30. april 2025) „Evropski sud za ljudska prava naložio Srbiji da se uzdrži od upotrebe zvučnih uređaja za kontrolu okupljenih građana", https://link.crta.rs/w7 kojom se Srbiji nalaže da se do daljeg uzdrži od upotrebe zvučnih uređaja u svrhu kontrole okupljenih građana.

Predstavnici vlasti i funkcioneri vladajuće partije kontinuirano za nasilje optužuju "blokadere", odnosno opoziciono nastrojene građane. Gotovo svakodnevno se iznosi teza o "nasilnom preuzimanju vlasti", "obojenoj revoluciji" (oko 10.000 pominjanja obojene revolucije na najposećenijim news portalima u 2025. godini, oko 1900 u 2026. godini). Više desetina ljudi Komitet pravnika za ljudska prava - YUCOM (16. jul 2025) „Optužba za nasilno rušenje ustavnog poretka u službi obračuna s političkim protivnicima?", https://link.crta.rs/w8 optuženo je za krivična dela protiv ustavnog uređenja, uglavnom na osnovu prisluškivanih sastanaka, presretnutih poruka ili obraćanja u medijima. Predstavnici vlasti za podršku, finansiranje ili pokretanje "obojene revolucije" Istinomer (5. novembar 2025) „Nisam proglasio pobedu nad ‘obojenom revolucijom'", ocena izjave Aleksandra Vučića, https://link.crta.rs/ws konzistentno optužuju Euronews Srbija (7. januar 2026) „Vučić: Nemamo suštinsku opoziciju, sve kontrolišu strani centri moći", https://link.crta.rs/xp "strane sile i obaveštajne službe" implicirajući da se radi o zemljama zapadne Evrope i Hrvatske. Za narativ o "obojenoj revoluciji" srpska vlast dobija javnu podršku od ruske obaveštajne službe Radio Slobodna Evropa (15. septembar 2025) „Ruska obaveštajna služba optužuje EU da stoji iza protesta i targetira medije u Srbiji", https://link.crta.rs/wa , i ruskih zvaničnika RT Balkan (30. jun 2025) „Kremlj: Mogući tragovi obojene revolucije u Srbiji, imamo poverenja u Beograd", https://link.crta.rs/w9 .

Izjednačavanje države i vladajuće partije

Razdvajanje države i partije dugo je jedna od prioritetnih ODIHR preporuka. Prioritetna preporuka broj 1, lokalni izbori 2024: “U skladu sa obavezama koje propisuje OEBS, treba preduzeti mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje.” Prioritetna preporuka broj 5, parlamentarni izbori 2023: “Zakonom bi trebalo da se obezbedi jasno razdvajanje između javnih funkcija i aktivnosti u kampanji nosilaca tih funkcija. Vlasti bi trebalo da preduzmu mere kojima se sprečava zloupotreba položaja i državnih resursa, a sve prekršaje da rešavaju proaktivno kroz proporcionalne i destimulativne sankcije.”. Prioritetna preporuka broj 4, predsednički izbori 2022: “Vlasti treba da preduzmu mere za sprečavanje zloupotrebe službenog položaja i javnih resursa. Zakon bi trebalo da obezbedi jasno razdvajanje između zvaničnih funkcija i predizbornih aktivnosti nosilaca funkcije. Nadležni državni organi treba da proaktivno sankcionišu kršenja i da ih rešavaju kroz proporcionalne i destimulativne sankcije.” Prioritetna preporuka broj 3, parlamentarni izbori 2020: “Vlasti treba da preduzmu mere za sprečavanje zloupotrebe službenog položaja i javnih resursa. Nadgledanje poštovanja zakona trebalo bi da bude efikasno, dok bi kršenja trebalo sankcionisati kaznama prema principu proporcionalnosti s efektom odvraćanja od ponavljanja sankcionisane radnje.” Često se kritike na račun predsednika Vučića ili Srpsku naprednu stranku razumeju kao napad na državu. Vučić često ponavlja da bi se u slučaju promene vlasti, urušila sama država.

Da studentski i građanski protesti ugrožavaju bezbednost i ustavni poredak Srbije, funkcioneri vladajuće partije tvrde od samog početka. Osim osude demonstranata i onih koji ih navodno podržavaju spolja, česte su kritike i da delove institucija koji nisu u istom intenzitetu postupali - pre svega u policiji, tužilaštvu i pravosuđu.

Smena gotovo celog vrha srpske policije krajem 2025. i početkom 2026. godine, usledila je nakon što je predsednik Vučić u televizijskom obraćanju objasnio da su samo dve policijske jedinice bile spremne da “očuvaju javni red i mir” na protestu 15. marta u Beogradu. Pripadnici te dve jedinice, inače u javnosti često optuživanih za prekomernu upotrebu sile - zauzeli su ključna mesta Crta plus (12. februar 2026) „Smene i imenovanja u vrhu MUP-a", https://link.crta.rs/wt u Upravi kriminalističke policije i drugim policijskim jedinicama.

Nakon što je Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenulo postupak u vezi zgrade Generalštaba u centru Beograda, u kome je jedan od okrivljenih ministar Nikola Selaković, SNS je predložio izmene pravosudnih zakona kojima se ozbiljno ograničavaju nezavisnost sudstva i samostalnost tužilaštva. Predlagač zakona, poslanik SNS Uglješa Mrdić (zbog toga naziv “Mrdićevi zakoni), obrazložio je razloge za donošenje ovog zakona na K1 televiziji sledećim rečima Nova.rs (3. februar 2026) „‘Hteli su da uhapse ministre i Vučića': Mrdić potvrdio da je novim setom zakona sprečeno hapšenje funkcionera SNS", https://link.crta.rs/wu : “Zato što su krenuli s hapšenjem ministara iz SNS-a. Zato što su hteli na kraju da uhapse predsednika Vučića, da budemo otvoreni. Zato što bi krenuli da hapse ljude. Hteli su da sprovedu obojnu revoluciju do kraja, da sruše državu”

Nakon protesta strukovnih udruženja, javnosti ali pre svega zbog izuzetno oštre reakcije Evropske komisije i evropskih zvaničnika, u junu 2026. godine usvojene su nove izmene pravosudnih zakona kojima su praktično povučeni “Mrdićevi zakoni”.

Spoljna politika i evropske integracije

Proces proširenja Evropske unije dobio je potpuno novu energiju i dinamiku u 2026. godini - i to nije zaobišlo ni Srbiju. Vlasti u Srbiji učinile su napore u ovoj godini da se ispune određeni koraci i dostignu uslovi za odblokiranje pristupnih pregovora Srbije i odmrzavanje sredstava iz Plana rasta. Formiran je novi operativni tim za pristupanje EU, na čelu sa šefom misije Srbije pri EU Danijelom Apostolovićem, koji je kasnije imenovan i za glavnog pregovarača. Usvojeni su zakoni koji su prema rokovima iz Reformske agende trebali biti usvojeni još 2024. godine, odmrznut je proces izbora Saveta REM, formirana je Komisija za reviziju biračkog spiska, zbog čega su vlasti u Srbiji očekivali otvaranje Klastera 3 početkom leta. Snažnu podršku za odmrzavanje procesa integracija pružila je Evropska komisija, ali i neke uticajne zemlje članice, međutim konsenzus među članicama nije ostvaren, pre svega zbog bliskog odnosa Srbije sa Rusijom, kao i zabrinutosti zbog stanja vladavine prava. Organizacije civilnog društva ocenile su da preduzete reforme nisu dovoljne za ocenu da je Srbija napravila merljiv pomak u ostvarivanju demokratskih standarda, ukazujući na to da izmenjeni izborni zakoni ne garantuju poboljšanje izbornih uslova, da Komisija za reviziju BS nema pristup podacima koji bi joj omogućili da sprovedu svoj mandat, kao i da Savet REM nije izabran u punom sastavu i da nisu stvoreni uslovi da ispunjava svoje zakonske funkcije.

Srbija je deklarativno ostala posvećena procesu EU integracija i nakon jula meseca - zakonodavne i diplomatske aktivnosti traju i tokom leta, a u posetu Beogradu došao je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Neusklađivanje spoljne politike Srbije sa Evropskom unijom jedan je od ključnih neispunjenih koraka i kritika pojedinih zemalja članica, i vlasti u Srbiji ovom posetom poslale su poruku da neuvođenje sankcija i nastavak saradnje sa Rusijom ne isključuju bilateralnu saradnju sa Ukrajinom. Poseta nije bila povod za osudu ruske agresije na Ukrajinu, glavne poruke za domaću javnost bile su evropski put dve zemlje, ekonomska saradnja i potvrda da Ukrajina ne priznaje nezavisnost Kosova.

Predsednik Vučić i albanski premijer Rama, uputili su zajedničko pismo evropskoj javnosti u februaru u kome su predložili radikalnu promenu u procesu evrointegracija - umesto težnje ka punopravnom članstvu, oni u predlogu traže pristup jedinstvenom tržištu i Šengenu, bez prava veta u organima odlučivanja. Neki elementi ovog predloga sadržani su i u drugim predlozima za reformu procesa pridruženja koje su članice EU i drugi akteri predlagali tokom godine. EUCRTA, Proširenje EU treba ubrzati, ali ne po cenu demokratije i vladavine prava,(26.08.2026) https://link.crta.rs/wz

Pozicioniranje političkih aktera uoči izbora

Predsednik Vučić više puta je najavio da će podneti ostavku 021.rs (10. jul 2026) „Vučić: Podneću ostavku nakon raspisivanja izbora, želim da u kampanji učestvujem kao običan građanin", https://link.crta.rs/wv na predsedničku funkciju kako bi u kampanju ušao kao kandidat za premijera. Srpska napredna stranka je nakon stranačkog skupa u junu 2026. Najavila da će na izborima učestvovati pod sloganom “Ujedinjena Srbija”, ali nije precizirano ko će sve činiti koaliciju. Neki od koalicionih partnera SNS najavili su samostalan izlazak na izbore - poput Socijalističke partije Srbije (SPS) i Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) SPS (1. septembar 2026) “SPS i SDP Srbije potpisali Memorandum o saradnji, https://link.crta.rs/ww” , i Pokreta Snaga Srbije Bogoljuba Karića - međutim samostalan izlazak na izbore nisu obrazložil neslaganjem sa politikom SNS, niti su isključili koaliciju sa SNS nakon izbora. Pokret socijalista Aleksandra Vulina implicirao je da neće na izbore izaći u koaliciji sa SNS, rekavši da ne želi da opterećuje ni jednog partnera svojim odnosom prema EU, i da ne želi da ga EU skida sa liste Danas (20. jul 2026) „Vulin: Pokret socijalista izlazi na izbore na listi gde EU neće moći ni da nas postavi, ni skloni", https://link.crta.rs/wx . Predsednik Vučić, ministri i javni funkcioneri iz redova SNS su u julu a posebno avgustu zabeležili veliki broj terenskih aktivnosti, obilaska gradova i sela u Srbiji.

Partije koje su činile opozicionu koaliciju Srbija protiv nasilja na prethodnim izborima različito će nastupiti na narednim izborima: neke partije poput Demokratske stranke i Zeleno-levog fronta odlučile su da na izborima podrže Studentsku listu Demokratska stranka je uoči anticipiranog raspuštanja Skupštine, 27. avgusta preimenovala svoju poslaničku grupu u parlamentu u “Poslanici uz studente: za kontrolu izbora”. Ovoj poslaničkoj grupi pridružilo se još nekoliko nezavisnih poslanika, a DS je pozvala i ostale opozicione poslanike da se pridruže. Razlog leži u tome što se kompozicija stalnog sastava biračkih odbora na parlamentarnim izborima određuje prema snazi poslaničkih grupa u parlamentu. DS je najavio da će ustupiti mesta u biračkim odborima Studentskoj listi. , Stranka slobode i pravde, Srbija Centar, Pokret slobodnih građana i pokret Solidarnost udružili su se u Platformu za evropsku Srbiju, međutim nisu decidno potvrdili da će učestvovati na izborima u toj formi. Narodni pokret Srbije, Novo lice Srbije i Ekološki ustanak formirali su savez Narodni pokret Srbije (28. avgust 2026) „NPS, NLS i Ekološki ustanak formirali savez ‘Narodna Srbija'", https://link.crta.rs/wy “Narodna Srbija”. Novi DSS i Monarhisti su najavili izlazak na izbore u tradicionalnoj koaliciji, dok se druge političke partije i lokalni pokreti još uvek pozicioniraju.

Studentski pokret je najavio svoje učešće na izborima još 2025. godine. Proces izbora kandidata za narodne poslanike zatvoren je za javnost, predočeni samo osnovni uslovi koje moraju ispunjavati kandidati za narodne poslanike na Studentskoj listi - da nisu studenti, i da nisu članovi vladajućih stranaka, niti funkcioneri opozicionih, da nisu vršili funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, i da prihvataju programske ciljeve koje je utvrdio studentski pokret. Najavljeno je da će lista kandidata biti objavljena tek po raspisivanju izbora.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.