Rekordna izlaznost donela Studentskoj listi apsolutnu većinu, pokazuje projekcija Crte

Uz izlaznost od 69 odsto, najvišu u ovom veku, Studentska lista osvojila je projektovanih 138 mandata, a posmatrači Crte zabeležili su pritiske na birački odbor na svakom drugom biračkom mestu.
26.10.2026.
9 MINUTA ČITANJA
Uprkos krajnje neravnopravnim uslovima u izbornoj trci i primeni metoda sistematskog ugrožavanja slobode učestvovanja u izborima, juče se potvrdilo da je vlast u Srbiji smenjiva na izborima, pre svega zahvaljujući izrazito visokoj izlaznosti, najvišoj u ovom veku.

Na izbore je izašlo 69 odsto birača, s marginom greške od +-1 odsto. Glasalo je više od 4,4 miliona građana.

Najveća izlaznost zabeležena je u zapadnoj Srbiji - 70,5 odsto, a odmah za tim u Vojvodini - 70,2 odsto i Beogradu - 70 odsto. Nešto niža izlaznost bila je u centralnoj Srbiji - 67,2 odsto, jugu - 66,9 odsto i najniža na istoku - 64,1 odsto.

Impresivan odziv birača proizvod je intenzivne mobilizacije građana i promena u društveno-političkim okolnostima koje se odvijaju poslednje dve godine.

“Studentska lista - Studenti pobeđuju” osvojila je najmanje pola miliona glasova više nego drugoplasirana lista “Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija”, koja je ostala na nivou osvojenih glasova sa poslednjih parlamentarnih izbora iz decembra 2023. godine.

“Studentska lista - Studenti pobeđuju” osvojila je 52,45 odsto glasova (+-1,5 odsto margina greške) i imaće u Narodnoj skupštini 138 (+/-2) poslaničkih mandata, odnosno apsolutnu većinu za samostalno formiranje Vlade Republike Srbije.

“Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija” osvojila je 39,2 odsto glasova (+-1,3 odsto margina greške) i imaće u Narodnoj skupštini 103 (+/-2) mandata.

Dve najveće liste mogu da, po proglašenju konačnih izbornih rezultata, imaju + ili - dva mandata u odnosu na projekciju Posmatračke misije Crte.

Ni jedan drugi akter nije prešao cenzus, osim pet od devet manjinskih lista: “Savez vojvođanskih Mađara - dr Balint Pastor” osvojiće 3 mandata (+-1), Rasim Ljajić - Ljudski (SDP - CDP) 2 mandata, Albanska koalicija 2 mandata, SDA Sandžaka - Čuvari Sandžaka 1 mandat, Usame Zukorlić (SPP) Pokret za ujedinjenje 1 mandat.

Od manjinskih stranaka, samo Savez vojvođanskih Mađara može da ima + ili - jedan mandat u odnosu na projekciju Posmatračke misije Crte.

Najveću prednost Studentska lista ostvarila je nad drugoplasiranom listom u Beogradu, oko 31 procentni poen, zatim u Vojvodini, 13 procentnih poena, a u centralnoj i zapadnoj Srbiji po 11 procentnih poena. Lista „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija” ostvarila je jasnu prednost jedino na jugu Srbije od oko 8 procentnih poena, dok je na istoku rezultat bio praktično izjednačen, uz prednost od 1 procentnog poena.

Sve projekcije pravljene su na osnovu Crtinog uzorka biračkih mesta, koji ne obuhvata biračka mesta u inostranstvu, biračka mesta koja su otvorena za glasače sa Kosova i Metohije, kao i zavode za izvršavanje krivičnih sankcija. Kada budu obrađeni i ti glasovi, moguće je da će doći do manjih korekcija.

Sistemske manipulacije na biračkim mestima bile su u velikoj meri onemogućene činjenicom da je veliki broj građana Srbije pridao važnost izborima i izbornim pravilima, kao i da se uključio u sprovođenje i kontrolu izbora na biračkim mestima. Birački odbori bili su popunjeni dobro pripremljenim predstavnicima biračkih odbora, kao i time što se veliki broj građana angažovao u drugim izbornim ulogama, kao posmatrači i članovi mobilnih timova.

Najrasprostranjeniji incidenti obuhvatili su fotografisanje glasačkih listića na svakom drugom biračkom mestu. Nije dosledno utvrđivan identitet birača na osam odsto mesta, niti da li je birač prethodno glasao na 29 odsto gde nije dosledno korišćena UV lampa i sprej. Biračko mesto nije bilo pravilno pripremljeno na 14 odsto biračkih mesta. Na svakom drugom biračkom mestu zabeleženi su slučajevi ometanja ili vršenja pritisaka na rad biračkog odbora.

Ponovno uspostavljanje integriteta izbora moralo bi da bude među prioritetima nove zakonodavne i izvršne vlasti, kao temelj za oporavak demokratskih institucija. Srbija više nikada ne bi smela da uđe u izbore koji će, makar i u mnogo manjoj meri nego sada, biti obeleženi zloupotrebom državnih i javnih resursa, te faktičkom nefunkcionalnošću instituciija nadležnih za nadzor nad izbornim procesom i politizovanošću tužilačkih i policijskih struktura. To je posebno važno zato što izbori za predsednika Republike najkasnije moraju biti raspisani 27. novembra, da bi bili održani najkasnije 27. decembra ove godine.

Ponovno uspostavljanje integriteta izbora moralo bi da bude među prioritetima nove zakonodavne i izvršne vlasti, kao temelj za oporavak demokratskih institucija.


I ovi izbori su sprovedeni po spornom biračkom spisku, usled toga što je revizija sabotirana od strane zarobljenih i delom kriminalizovanih institucija.

Iako tokom ovog izbornog dana nisu zabeležene rasprostranjene sistemske manipulacije biračkim spiskom kao na parlamentarnim izborima 2023. godine, Posmatračka misija Crte dobila je uoči i tokom izbornog dana više prijava birača koji su protivzakonito, bez njihove saglasnosti, prebačeni iz Srbije da glasaju u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Austriji.

Činjenica da je više od polovine izbornih lista osvojilo manje glasova od broja potpisa podrške za kandidaturu govori o kontinuitetu i normalizovanju izbornog inženjeringa kroz dugi niz izbornih ciklusa.

"]Izborna kampanja praktično je počela znatno pre raspisivanja izbora, i to u znaku dubljeg brisanja granice između države i vladajuće stranke. Kampanju je obeležilo ugrožavanje sloboda učesnika u izborima, ograničavanje slobode informisanja, otežavanje ostvarivanja biračkog prava i ometanje slobode izražavanja, udruživanja i nezavisnog posmatranja izbora.

Uloženi su izraziti napori da se protok informacija stavi pod totalnu kontrolu vlasti, što je uključivalo ne samo zloupotrebe velikih medijskih sistema, nego i napada na naloge na društvenim mrežama. Šireno je nepoverenje u ocene nezavisnih domaćih i međunarodnih posmatrača izbora.

Umesto da obezbede jednaku primenu zakona i ravnopravnost učesnika u izborima, pojedine institucije - od ministarstava do opština - učestvovale su u inženjeringu izborne infrastrukture i izborne ponude.

Na izbornoj administraciji je odgovornost da do kraja zakonito sprovede proces utvrđivanja rezultata, a na pravosudnim organima je da istraže prijavljene slučajeve kršenja biračkih prava i prekinu kulturu nekažnjivosti kojom su bili zaštićeni počinioci krivičnih dela u izbornom procesu.

Posmatračka misija Crte se zahvaljuje svim posmatračima i svim građanima koji su se uključili u sprovođenje i kontrolu izbora i tako doprineli zaštiti integriteta izbornog procesa.

Dalji koraci, šta nas formalno čeka

Birački odbori su imali najviše 12 sati da izborni materijal predaju lokalnoj komisiji. Taj rok je istekao jutros u osam časova.

Preliminarne rezultate RIK mora da utvrdi na sednici u roku od 24 časa od zatvaranja biračkih mesta, dakle do večeras u 20 časova. Ali preliminarni rezultati nisu konačni. Do konačnih nas deli još nekoliko koraka.

Od biračkog mesta do ukupnog rezultata

Od daljih formalnih koraka, izdvajamo obavezu koje imaju lokalne izborne komisije. Svaka od njih u roku od 96 sati od zatvaranja biračkih mesta donosi zbirni izveštaj za sva biračka mesta na svojoj teritoriji i šalje ga RIK-u.

Za ove izbore to je četvrtak, 29. oktobar, u 20 časova, ali samo pod uslovom da nema podnetih zahteva za poništavanje glasanja na biračkim mestima, kao i da nema ponavljanja glasanja na pojedinim biračkim mestima iz zakonskih razloga (ako se rezultati ne mogu utvrditi na biračkim mestima ili ako su se stekli uslovi za poništavanje glasanja po službenoj dužnosti).

Ako su podneti zahtevi za poništavanje glasanja, rok teče tek od dana kada komisija dobije konačne odluke ili presude po svim pravnim sredstvima. Ako se glasanje negde ponavlja, rok teče od zatvaranja poslednjeg biračkog mesta na kojem je ponovljeno.

Tek kada primi sve zbirne izveštaje, RIK ima 96 sati da donese i objavi ukupan izveštaj o rezultatima izbora.

Zaštita izbornog prava: ko, gde i do kada

DO 28. oktobra, u 20 časova. Do tada podnosioci lista i birači mogu da traže poništavanje glasanja na biračkom mestu zbog nepravilnosti. Birač to može tražiti za svoje biračko mesto ako je sprečen da glasa ili mu je povređeno pravo na slobodno i tajno glasanje. O zahtevu odlučuje lokalna izborna komisija, u roku od 72 sata.

Dalje važi jednostavno pravilo: 72 sata, svuda. Na odluke lokalnih komisija, na zbirne izveštaje i na ukupan izveštaj podnosi se prigovor RIK-u u roku od 72 sata od objavljivanja. RIK odlučuje u roku od 72 sata. Protiv odluke RIK-a žalba se podnosi Upravnom sudu u roku od 72 sata, a sud odlučuje u roku od 72 sata od prijema žalbe sa spisima.

Ako se glasanje negde poništi, RIK u roku od tri dana donosi rešenje o ponovnom glasanju, a ono se sprovodi u narednih deset dana, sa novim biračkim odborom. Zato svaki uložen prigovor i svako ponavljanje glasanja pomeraju sve kasnije rokove.

Konačni rezultati i dodela mandata

Ukupan izveštaj postaje konačan kada istekne rok za prigovor na njega, ili kada se pravnosnažno odluči o svim prigovorima i žalbama. Do tog trenutka RIK radi u proširenom sastavu, sa predstavnicima svih lista.

Nakon toga RIK ima deset dana da rešenjem dodeli mandate. Mandati se dodeljuju kandidatima redom kojim su na listi, počev od prvog. Svaki izabrani poslanik dobija uverenje o izboru, koje je osnov za potvrđivanje mandata u Skupštini.

Koliko to traje u praksi?

U najbržem slučaju, bez ijednog zahteva za poništavanje glasanje i bez ponavljanja glasanja, ukupan izveštaj mogao bi da postane konačan oko 5. ili 6. novembra.

tačan datum zavisiće od broja prigovora i od toga da li će se i gde glasanje ponavljati.

Konstituisanje Narodne skupštine

Od dana proglašenja konačnih rezultata počinje da teče ustavni rok od 30 dana. Prvu sednicu novog saziva zakazuje predsednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva, tako da se ona održi najkasnije poslednjeg dana tog roka.

Skupština je konstituisana onog trenutka kada se potvrde mandati dve trećine poslanika, dakle najmanje 167 od 250. U tom istom trenutku prestaju mandati poslanika iz prethodnog saziva. Novoizabrani poslanici zatim polažu zakletvu.

Na istoj sednici Skupština bira predsednika Narodne skupštine. Potom se biraju potpredsednici, imenuje generalni sekretar, formiraju poslaničke grupe od najmanje pet poslanika i biraju članovi odbora. Ti koraci ne moraju da se završe istog dana, ali je Skupština konstituisana potvrđivanjem mandata.

Izbor Vlade

Konstituisanjem Skupštine počinje da teče sledeći ustavni rok, od 90 dana, za izbor Vlade.

Predsednik Republike, posle konsultacija sa predstavnicima izabranih izbornih lista, predlaže Skupštini kandidata za predsednika Vlade. Kandidat izlaže program i predlaže sastav Vlade. Vlada je izabrana ako za nju glasa većina od ukupnog broja poslanika, dakle najmanje 126.

Ako Skupština u roku od 90 dana od konstituisanja ne izabere Vladu, predsednik Republike je dužan da raspusti Skupštinu i raspiše nove izbore. Ako se Skupština, primera radi, konstituiše početkom decembra, rok za izbor Vlade isticao bi početkom marta sledeće godine.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.