Mediji i informisanje

U Dnevniku 2 RTS-a vladajućoj većini pripalo je 96 odsto vremena za političke aktere, a opoziciji četiri, dok regulator i dalje nema konstituisan savet.
11.09.2026.
22 MINUTA ČITANJA
Period koji prethodi kampanji obeležavaju duboke strukturne nejednakosti u medijskom prostoru koje vlastima obezbeđuju značajnu prednost. U avgustu 2026. godine došlo je do dodatnog intenziviranja medijske dominacije predsednika Vučića. Istovremeno, u medijima koji su važili za nezavisne i kritične prema vlasti odvija se najavljena promena vlasništva, praćena promenom menadžmenta. Ukoliko se te promene odraze na uređivačku politiku, već sužen prostor za kritičko izveštavanje mogao bi biti gotovo u potpunosti izbrisan.

Nedostatak pluralizma vidljiv je i u programu javnog medijskog servisa Radio-televizije Srbije (RTS): u najgledanijoj centralnoj informativnoj emisiji Dnevnik 2, vladajućoj većini pripalo je čak 96 odsto vremena posvećenog domaćim političkim akterima, dok je opoziciji preostalo svega četiri odsto. Ovu izrazitu disproporciju dodatno produbljuje način predstavljanja političkih aktera: vlast je pretežno prikazana pozitivno (skoro 40 odsto vremena), a opozicioni akteri su upadljivo manje zastupljeni, i to dominantno negativno (40 odsto vremena); najizraženije negativno su prikazani studenti (58 odsto vremena).

Predsednik Aleksandar Vučić, osim što je u Dnevniku 2 bio daleko više prisutan od svih aktera vlasti i opozicije, on je sada bio zastupljen i gotovo četiri puta više nego u predizbornom periodu i kampanji za predsedničke izbore 2022. godine. Vreme pozitivnog izveštavanja o njemu bilo je više od 11 puta duže u poređenju sa poslednjim predsedničkim izborima, dok je udeo pozitivnog tona porastao sa 18 na 51 odsto.

U medijima s najširom publikom i najvećim uticajem Uzorak monitoringa obuhvata: televizijske kanale koji su dostupni preko svih licenciranih kablovskih operatera i koji se, prema podacima nezavisne agencije za merenje gledanosti, nalaze među pet kanala sa najvećim udelom u gledanosti (Javni servis RTS 1 - Dnevnik 2, TV Pink - Nacionalni dnevnik, TV Prva - Vesti u 18h, TV Informer - Srpski dnevnik i TV B92 - Vesti u 16h) i naslovne strane svih devet dnevnih novina (Informer, Kurir, Večernje novosti, Politika, Alo!, Srpski telegraf, Danas, Nova, Blic). , beleži se pojačavanje manipulativnih narativa usmerenih protiv političkih protivnika vlasti, uključujući one o mogućem nasilju nakon izbora i nepriznavanju izbornih rezultata.

Medijska koncentracija, gušenje kritičkih glasova i manipulacija javnim mnjenjem rastu uoči početka zvanične izborne kampanje, ostavljajući građanima sve manje mogućnosti da čuju išta osim jednog glasa.

Medijsko tržište i uređivačka politika

Koncentracija medijskog vlasništva u Srbiji ubrzala se tokom izborne godine kroz nekoliko paralelnih procesa: prodaju medijskog dela biznisa Junajted grupe (eng. United Group), dalje širenje Telekoma na tržištu Krajem 2025. godine Telekom je preuzeo Mondo INC u vlasništvu Wireless media group, u čijem je vlasništvu nekoliko medija, između ostalog i Kurir https://link.crta.rs/xj. , promenu rukovodstva RTS-a i ukrupnjavanje vlasništva nad lokalnim medijima. Vlasništvo nad medijima koncentriše se u rukama male grupe aktera bliskih vlasti. Željko Mitrović (Pink Media Group) i Dragan Vučićević (Informer, uz preuzimanje lokalnih medija putem udela u kompaniji Best Media Team) predstavljaju dugogodišnje nosioce provladinih medijskih kampanja; Predrag Ranković Peconi, povezan sa surčinskim klanom, uticaj je izgradio kroz Happy TV, dok je Srđan Milovanović, biznismen povezan sa SNS-om, nakon prodaje Kopernikus Technology Telekomu proširio poslovanje na vlasništvo nad nacionalnim medijima.

Asimetrične promene zabeležene su i u uslovima dostupnosti televizijskih kanala publici: dok su pojedini kanali uklanjani iz ponude ili izmenjenih lista kanala distributera, drugim kanalima je istovremeno omogućen širi pristup publici. Nakon što je Telekom Srbija preuzeo Total TV od United Grupe, kritički orijentisani kanali N1 i Nova najpre su pomereni na znatno niže pozicije na listi kanala, a potom su uklonjeni iz ponude ove platforme. Cenzolovka (2025), Total TV izbacio N1 i Nova S iz programa: Koja su prava korisnika ove platforme?, https://link.crta.rs/xi. Promene u ponudi beleže se i kod Yettel korisnika: krajem avgusta 2026. godine je nepoznatom broju korisnika, bez prethodne saglasnosti, ukinut pristup pojedinim kanalima, među kojima su N1 i Nova S. Korisnici su istovremeno sa gašenjem kanala obavešteni da su nasumično odabrani za učešće u pilot projektu, u okviru kojeg im je ponuđeno umanjenje mesečne pretplate za 300 dinara uz izmenjenu listu kanala - kao i da pozivom call centra mogu da traže da im kanali budu vraćeni, a račun u skladu sa tim i uvećan. Pre toga, u aprilu 2026. SBB je pravno pripojen Yettelu, čime je prestao da postoji kao zasebno pravno lice, dok je Yettel postao njegov pravni sledbenik. SBB je nastavio da postoji kao brend. Kompanija je tada saopštila da neće biti promena u korišćenju usluga.

Istovremeno, Telekom Srbija je proširio dostupnost drugih televizijskih kanala tako što je, u okviru šestomesečne promocije, otključao paket Arena Plus, čime je oko 30 kanala postalo besplatno dostupno i građanima koji televizijski signal primaju putem antene. Među njima su kanali pretežno naklonjeni vlasti Informer TV, Kurir TV, K1 i Euronews Srbija. Time je ovim televizijama omogućen dodatni terestrijalni domet, iako pojedine od njih nemaju dozvole REM-a za zemaljsko emitovanje na područjima na kojima su na ovaj način postale dostupne. Telekom Srbija ovaj potez obrazlaže poslovnim promocijom i testom zainteresovanosti korisnika za ovu uslugu.

Posebno je značajna dalja ekspanzija Telekoma Srbije, koji je samo u aprilu 2026. formalno preuzeo sedam lokalnih kablovskih operatera Ovo je deo šireg obrasca konsolidacije u kom je od 2024. do aprila 2026. preuzeo ukupno 17 preduzeća. Telekom Srbija a.d. Beograd, History (pregled akvizicija i vlasničke strukture) https://link.crta.rs/xg. . Ta kompanija, čiji je većinski akcionar država Srbija, kontroliše infrastrukturu kojom sadržaj dopire do gledalaca, a u sve većoj meri i sadržaj budući da je vlasnik i medija poput Kurira i Juronjuz Srbije (eng. Euronews Serbia).

Prisustvo najvećih medijskih vlasnika po platformama

Nacionalne TV Kablovske TV Online portali Radio Štampa Infrastruktura Željko Mitrović Telekom Srbija Srđan Milovanović Dragan Vučićević Alpac Capital Predrag Ranković Peconi Nacionalne TV Kablovske TV Online portali Radio Štampa Infrastruktura Željko Mitrović Telekom Srbija Srđan Milovanović Dragan Vučićević Alpac Capital Predrag Ranković Peconi
prisutannije prisutan
Koncentracija vlasništva evidentna je i na lokalnom nivou. Dragan Vučićević i Saša Blagojević, vlasnici Infomera i Alo!, proširili su u prvim mesecima 2026. godine svoj portfolio kupovinom 13 Miomedia, TV Lav plus, TV 5 Užice, TV V5 Valjevo, TV Priboj, Radio Koran Priboj, RTV Golija - Ivanjica, TV Kikinda, RTV Bačka Palanka, Lotel plus - Loznica, TV Santos, Infomačva Šabac i RTV Majdanpek lokalnih medija. Po navodima predsednika UO Asocijacije nezavisnih medija (ANEM) N1 (2026) "Cilj je zastrašivanje na lokalu i - 'spaljena zemlja'": Kakvu ulogu imaju "ispostave-klonovi" Informera i Aloa? https://link.crta.rs/xe. , time je stvorena mreža koja funkcioniše kao sistem lokalnih ispostava, s ciljem zastrašivanja političkih protivnika vlasti u lokalnim zajednicama. Na više televizija iz te mreže primećeni su zabrinjavajući obrasci - objavljivanje ličnih podataka, identifikovanje osoba primećenih na skupovima, targetiranje novinara, tužilaca, sudija, advokata, aktivista nevladinih organizacija…

Na primer, kompanija Zaple Media Group Crta (2026) Izveštaj o dugoročnom posmatranju lokalnih izbora 2026 https://link.crta.rs/xd. , osnovana krajem 2025. godine, preuzela je i registrovala 14 lokalnih medija kojima je glavni i odgovorni urednik Gradimir Banković, a koji je u javnosti povezivan i s Centrom za društvenu stabilnost Centar za društvenu stabilnost je udruženje registrovano u Novom Sadu, koje nezavisni mediji opisuju kao organizaciju blisku vlasti. Među licima povezanim sa Centrom je i aktuelni ministar za evropske integracije Nemanja Starović. Istinomer (2025) Centar za društvenu stabilnost - ili stabilnost propagande https://link.crta.rs/xc U poslednjih godinu dana, Centar je producirao više od 20 kratkih filmova usmerenih protiv glasova kritičkih prema SNS-u. i sa Srpskom naprednom strankom ANEM (2026) Slučaj Zaple Media Group: Milioni na medijskim konkursima za tek osnovane portale koji već krše kodeks, https://link.crta.rs/xb. .

Portugalska investiciona grupa Alpac Capital dogovorila je sa Junajted grupom preuzimanje Adria njuz netvorka (Adria News Network) koji čine mediji percipirani kao kritičnih prema vlastima: dnevna izdanja Danas i Nova, televizije N1 Srbija i Nova S, nedeljnik Radar, portali n1info.rs i Nova.rs. Iako prodaja formalno još nije okončana, novo rukovodstvo je već preuzelo direktorske funkcije u četiri firme Četiri firme su: United Media Digital (novine i portal Nova i nedeljnik Radar), Dan Graf (Danas), Adria News i Adria News Nova S. , menjajući upravu pre okončanja kupoprodaje. Komisija za zaštitu konkurencije Srbije u međuvremenu je odobrila koncentraciju, dok se i dalje čeka odobrenje nadležnog organa u Luksemburgu. Preuzimanje Cenzolovka (2026) ‘Politička pozadina preuzimanja nezavisnih medija u Srbiji i regionu: Duboke veze novog vlasnika sa Orbanom i Vučićem’ https://link.crta.rs/xa. je izazvalo dodatnu pažnju zbog političkih veza novog vlasnika, uključujući veze porodice Vargas David sa Viktorom Orbanom i prijateljski odnos njegovog oca Marija Davida sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Do zaključenja ovog izveštaja nije bilo naznaka šire promene uređivačke politike, ali je početkom septembra novo rukovodstvo odlučilo je da ne produži ugovor za emisiju „24 minuta sa Zoranom Kesićem“, koja se od 2020. godine emitovala na TV Nova S.

Dodatni pokušaj pritiska u pogledu buduće uređivačke politike ogleda se i u otvorenom pismu koje je Ministarstvo informisanja i telekomunikacija uputilo vlasniku Alpac Capital-a, “preporučujući” da medije registruje kod domaćeg regulatora (REM-a). Po navodima iz ovog pisma, mediji, koji su do sada bili zaštićeni statusom prekogranične televizije, bi time bili direktno podložni domaćem regulatornom nadzoru Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, Отворено писмо власнику фонда Alpac Capital, г. Варгасу, https://link.crta.rs/x9. .

Evropska komisija je, međutim, u Izveštaju o Srbiji za 2024. godinu konstatovala da domaće regulatorno telo, odnosno REM nije u potpunosti vršio svoj mandat i da i dalje postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu njegove nezavisnosti u praksi, dok je Evropski parlament 2025. ukazao na kritičnu važnost obezbeđivanja nezavisnosti ključnih institucija, uključujući REM. Proces dodele pete nacionalne frekvencije, pokrenut još 2022. godine, ni godinama kasnije nije okončan. Evropska komisija je u Izveštaju o Srbiji za 2024. godinu konstatovala da postupak i dalje nije završen, kao i da za to nije dato opravdanje.

Na čelo javnog servisa (RTS) u februaru 2026. godine postavljena je Manja Grčić, što je u javnosti otvorilo niz kontroverzi Njeno postavljanje osporavano je, između ostalog, zbog spora oko validnosti diplome, koja je, prema navodima Udruženja novinara Srbije, nosila manje ESPB bodova nego što zakon zahteva za tu funkciju, kao i zbog njene dugogodišnje bliskosti sa vlašću, uključujući podatak da je zajedno sa medijskom savetnicom predsednika Vučića, Suzanom Vasiljević, ranije obavljala funkciju u Upravnom odboru Beogradske filharmonije. Udruženje novinara Srbije, “Šta je diploma Manje Grčić”, https://link.crta.rs/x6. . Njene poslovne veze do 2. februara uključuju vlasničku i direktorsku ulogu u kompanijama medijima K1 i Tanjug, agenciji Majo Public, NUNS, Manja Grčić više nije ni vlasnica firmi koje poseduju Tanjug i K1, https://link.crta.rs/x7. koje redovno dobijaju poslove od državnih preduzeća. Njeno postavljenje na prethodnu poziciju u medijskoj kući B92 praćeno je gašenjem kritičkih segmenata programa NUNS (2014) "Utisak nedelje" skidaju sa B92? https://link.crta.rs/x8. . Nakon njenog dolaska na RTS usledile su i značajne kadrovske promene, uključujući smene najmanje sedam urednika i novinara u kratkom periodu. Zamenjeni su Miša Stoiljković, Aleksandra Madenović, Igor Obračević i Biljana Šujdović; Dejan Cukić ostao je bez emisije na Radiju 202; Vladimir Kecmanović smenjen je sa mesta urednika Kulturno-umetničkog programa RTS-a, dok je Jelena Popadić Sumić, autorka emisije „Važne stvari", razrešena dužnosti urednice Dečjeg programa RTS-a. I

Pluralizam na Radio-televiziji Srbije (RTS): Zastupljenost političkih aktera na RTS-u u periodu pre kampanje

Period pre raspisivanja izbora obično prolazi bez nadzora koji se primenjuje tokom zvanične izborne kampanje. Ipak, za razliku od komercijalnih medija, RTS, kao javni medijski servis, ima i zakonsku obavezu da građanima obezbedi nepristrasno informisanje i ravnopravan pristup relevantnim javnim akterima.

Rad javnog medijskog servisa zasniva se na sledećim načelima:

1) istinito, nepristrasno, potpuno i blagovremeno informisanje;

2) nezavisnost uređivačke politike;

3) nezavisnost od izvora finansiranja;

3a) pluralizam sadržaja i pluralizam mišljenja;

4) zabrana svakog oblika cenzure i nezakonitog uticaja na rad javnog medijskog servisa, redakcije i novinara;

5) primena međunarodno priznatih normi i principa, a naročito poštovanje ljudskih prava i sloboda i demokratskih vrednosti;

6) poštovanje profesionalnih standarda i kodeksa;

7) saradnja sa slušaocima, gledaocima i čitaocima.

Član 4 Zakona o javnim medijskim servisima

Nalazi pokazuju da RTS tu obavezu ne ispunjava, i to ne zbog povremenih propusta, već doslednim ponavljanjem u uređivanju vesti.

Praćenjem centralne večernje informativne emisije, Dnevnika 2, uviđa se izrazita neravnoteža u zastupljenosti političkih opcija. Vladajuća većina je u posmatranom periodu (april-avgust 2026) dobila 96 odsto programskog vremena posvećenog domaćim političkim akterima, uz pretežno pozitivan (40 odsto) ili neutralan (60 odsto) ton izveštavanja. Opozicionim akterima preostalo je svega četiri odsto vremena U proseku 18 sekundi po dnevniku. .

Zastupljenost predstavnika vladajuće većine i opozicije u Dnevniku 2 RTS (april - avgust, 2026)

Vladajuća većina 96% Opozicioni akteri 4% Vladajuća većina 96% Opozicioni akteri 4%
Predsednik Aleksandar Vučić samostalno je zauzeo više od polovine vremena dodeljenog vladajućoj većini (58 odsto). Njegova zastupljenost nije bila ograničena na teme neposredno povezane sa predsedničkom funkcijom: predsednik Vučić se pojavljivao kao sagovornik o širokom spektru unutrašnjih i spoljnopolitičkih pitanja, često bez paralelno zastupljenih alternativnih političkih perspektiva. Osim toga, od početka godine predsednik Vučić je u Dnevniku 2 RTS-a gostovao osam puta, ubedljivo češće nego bilo koji drugi politički akter iz vlasti ili opozicije. Indikativno je da je predsednik tokom praćenog perioda u nešto više od pola vremena - tačnije 51 odsto - predstavljen izrazito pozitivno, što znači da je čak svaka druga sekunda posvećena predsedniku nosla afirmativan ton. Preostalih 49 odsto vremena bio je predstavljen neutralno, dok negativnog izveštavanja o njemu praktično nije ni bilo. Vučić je negativno predstavljen svega 0.11% vremena (43 sekunde od ukupno 39.879 sekunde emitovanog vremena).

Iako Crtin višegodišnji monitoring medija kontinuirano ukazuje na odsustvo stvarnog pluralizma u informativnom programu RTS-a, Crta, Medijski monitoring političkog pluralizma: Vlast u fokusu, opozicija gotovo nevidljiva, https://link.crta.rs/x5. dodatnu naznaku uređivačke pristrasnosti predstavlja podatak da je Aleksandar Vučić u periodu od aprila do avgusta 2026. u Dnevniku 2 bio zastupljen gotovo četiri puta više vremena nego u periodu januar-april 2022, koji je obuhvatao i predsedničku kampanju. Istovremeno, vreme u kojem je predstavljen u pozitivnom tonu bilo je više od jedanaest puta duže nego 2022, dok je udeo pozitivnog tona porastao sa 18 odsto na 51 odsto.

Zastupljenost i ton predstavljanja Aleksandra Vučića u Dnevniku 2 RTS (2022. - avgust, 2026.)

Legenda tonaNegativnoNeutralnoPozitivno
Jan-apr 2022. 2h 48min 29s 10.109 sekundi <1% negativno · 82% neutralno · 18% pozitivno Apr-avg 2026. 11h 4min 39s 39.879 sekundi <1% negativno · 49% neutralno · 51% pozitivno Jan-apr 2022. <1% negativno · 82% neutralno · 18% pozitivno 2h 48min 29s 10.109 sekundi Apr-avg 2026. <1% negativno · 49% neutralno · 51% pozitivno 11h 4min 39s 39.879 sekundi

Negativno izveštavanje bilo je ispod 1% u oba perioda; crveni segmenti prikazani su kao vidljive oznake.

Neravnopravnost u tretmanu vlasti i opozicije izražena je i u činjenici da su predstavnici vlasti znatno češće stavove iznosili neposredno - u 59 odsto vremena imali su ulogu subjekta. Predstavnici opozicije imali su priliku da se kao subjekt, likom i glasom, pojave u svega 28 odsto vremena.

U četiri odsto vremena dodeljenog opoziciji, ton je u 40 odsto bio negativan, u 57 odsto neutralan, a pozitivnog prizvuka gotovo da i nije bilo. Opozicioni akteri su pozitivno predstavljeni 3% vremena (93 sekunde od ukupno 2.728 sekundi emitovanog vremena). Negativan ton javljao se nesrazmerno često u odnosu na ograničeno vreme koje im je uopšte posvećeno. Videti Grafikon 13. Zastupljenost i ton predstavljanja političkih aktera.

Zastupljenost i ton predstavljanja političkih aktera

NegativnoNeutralnoPozitivno
19h 07m 05s · 96% ukupnog vremena posvećenog političkim akterima 60% 40% Vladajuća većina 00h 45m 28s · 4% ukupnog vremena posvećenog političkim akterima Opozicioni akteri 40% negativno · 57% neutralno · 3% pozitivno Vladajuća većina 19h 07m 05s · 96% ukupnog vremena posvećenog političkim akterima 60% 40% Opozicioni akteri 00h 45m 28s · 4% ukupnog vremena posvećenog političkim akterima 40% negativno · 57% neutralno · 3% pozitivno

<1% negativnog tona kod vladajuće većine prikazano je kao vidljiva crvena oznaka.

Pristrasnost je bila uočljiva i u različitom tretmanu opozicionih aktera. Opozicija okupljena pretežno oko nekadašnje koalicije “Srbija protiv nasilja” (51 odsto) Obuhvata opozicione stranke: Demokratsku stranku, Ekološki ustanak, pokret Kreni-promeni, Narodni pokret Srbije, Pokret slobodnih građana, Srbija centar Srce, Zeleno-levi front. i studenti u blokadi (37 odsto) dobili su najveći deo vremena namenjenog opoziciji, ali obično u negativnom svetlu. Studenti u blokadi su bili najnegativnije predstavljen akter, s 58 odsto negativnog i svega tri odsto pozitivnog tona. Desno orijentisani akteri, Opozicioni politički akteri konzervativne i nacionalno orijentisane politike: Novi DSS, POKS, Mi, glas naroda, Narodna stranka. iako dobijaju najmanje vremena, ne trpe toliko negativnog tona i tretirano su, gotovo isključivo, neutralno ili pozitivno.

Zastupljenost i ton predstavljanja različitih grupacija opozicionih aktera

Legenda tonaNegativnoNeutralnoPozitivno
58% 38% Studenti u blokadi 16m 41s 1.001 sekunda 58% negativno · 38% neutralno · 3% pozitivno 36% 62% Opozicija okupljena pretežno oko nekadašnje koalicije „Srbija protiv nasilja“ 22m 59s 1.379 sekundi 36% negativno · 62% neutralno · 2% pozitivno 91% Desno orijentisana opozicija 5m 31s 331 sekunda 0% negativno · 91% neutralno · 9% pozitivno Studenti u blokadi 58% 38% 58% negativno · 38% neutralno · 3% pozitivno 16m 41s 1.001 sekunda Opozicija okupljena pretežno oko nekadašnje koalicije „Srbija protiv nasilja“ 36% 62% 36% negativno · 62% neutralno · 2% pozitivno 22m 59s 1.379 sekundi Desno orijentisana opozicija 91% 0% negativno · 91% neutralno · 9% pozitivno 5m 31s 331 sekunda

Napomena: dužina trake proporcionalna je ukupnom vremenu u sekundama.

Dva skupa, dva lica RTS-a: izveštavanje o SNS-u i studentima

Posmatranje pokazuje da RTS ne samo da političkim akterima pruža nejednak pristup programu, već da uredništvo ne primenjuje jednake profesionalne standarde u izveštavanju o različitim akterima.

Posmatračka misija Crte pratila je izveštavanje RTS-a o dva ključna politička skupa u periodu posmatranja: skupu Studenata u blokadi na Slaviji 23. maja i skupu Srpske napredne stranke ispred Skupštine Srbije 27. juna 2026. godine. Poređenje načina i obima izveštavanja o ova dva događaja pokazuje izrazito različit urednički tretman.

Skup Studenata u blokadi „Ti i ja, Slavija, studenti pobeđuju”, 23. maj 2026.

Iako su studenti skup održan 23. maja 2026. godine predstavljali kao građanski, na njemu su iznete jasne poruke o daljem političkom pravcu studentskog pokreta. U Dnevniku 2, prilog sa ovog skupa se našao na trećem mestu u najavama vesti, dok je izveštavanje bilo postavljeno u “balansirajući okvir“: skup na Slaviji stavljen je naspram skupova podrške predsedniku Aleksandru Vučiću u Pionirskom parku u Beogradu i u Kumanovu u Severnoj Makedoniji.

O brojnosti skupa na Slaviji gledaoci su informisani isključivo pozivanjem na procenu policije (oko 34.300 učesnika). Iz priloga su izostale nezavisne procene Arhiv javnih skupova je izneo procenu da je na skupu broj okupljenih iznosio između 180.000 i 190.000 građana (https://link.crta.rs/x4). po kojima je to bio jedan od najvećih skupova u Srbiji od smene režima Slobodana Miloševića. Uključenje sa skupa trajalo je 2 minuta i 43 sekunde.

Skup Srpske napredne stranke „Srbija jedna porodica“, 27. jun 2026.

Skup Srpske napredne stranke održan 27. juna ispred Narodne skupštine doneo je dve politički značajne najave: predstavljen je naziv liste „Ujedinjena Srbija" za naredne izbore, iako nije precizirano na koje izbore se najava odnosi. Takođe, najavljena je i ostavka Aleksandra Vučića na poziciju predsednika Republike. Obim izveštavanja u Dnevniku 2 - prva najava, prva vest i prilog u trajanju od 11 minuta i pet sekundi - skoro 4 puta više nego o studentskom skupu na Slaviji. Ovaj prilog je zauzeo i gotovo trećine ukupnog Dnevnika - pokazuje istaknuto mesto koje je tom događaju dato u informativnom programu.

Broj učesnika je, na primer, predstavljen isključivo kroz procenu policije (207.000 okupljenih), takođe bez navođenja nezavisnih izvora koji su izneli znatno nižu procenu. Arhiv javnih skupova je izneo procenu da je na skupu broj okupljenih iznosio približno 32.500 građana (https://link.crta.rs/x3). Sličan obrazac vidljiv je i u tretmanu poruka sa skupa: poseban akcenat na porukama predsednika Aleksandra Vučića, pozitivan okvir dodatno učvršćen prilogom i uključenjem uživo ispred Skupštine i sagovornicima koji govore dominantno pozitivno. Takav pristup rezultirao je izrazito velikim prostorom i pozitivnim okvirom za skup vladajuće stranke, bez izraženije analitičke distance.

Obraćanja predsednika Vučića u uživo programu televizija: postavljanje rekorda

Značajna narušenost pluralizma u medijskom prostoru može dodatno da se sagleda i kroz frekvenciju direktnih obraćanja predsednika Republike kroz program uživo. Za prvih osam meseci 2026. godine predsednik je imao 371 uživo obraćanje. Poređenja radi, premijer Srbije, Đuro Macut, je do dana podnošenja predloga za raspuštanje Narodne skupštine 7. septembra imao svega devet intervjua i gostovanja na televizijama.

Osim u slučajevima kada je eksplicitno naznačeno da je reč o zvaničnom obraćanju iz Predsedništva ili iz Palate Srbija, u praksi je bilo nemoguće razlučiti u kom svojstvu, državničkom ili stranačkom, predsednik Vučić istupa, te sva njegova obraćanja u medijskom prostoru praktično dobijaju istu težinu.

U periodu od marta do jula predsednik je beležio prosečno 35 obraćanja mesečno, da bi u avgustu tri i po puta nadmašio prosek prethodnih meseci sa 129 uživo obraćanja koja su emitovana na najmanje 45 nacionalnih, kablovskih i lokalnih televzija.

Broj uživo uključenja predsednika Vučića u programe televizija

2026. JANUAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 26 FEBRUAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 42 MART S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 46 APRIL S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 27 MAJ S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 34 JUN S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 36 JUL S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 31 AVGUST S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 129 SEPTEMBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 OKTOBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 NOVEMBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 DECEMBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Ukupan broj uključenja predsednika Aleksandra Vučića u programe televizija uživo 2026. JANUAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 26 FEBRUAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 42 MART S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 46 APRIL S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 27 MAJ S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 34 JUN S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 36 JUL S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 31 AVGUST S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 129 SEPTEMBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 OKTOBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 NOVEMBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 DECEMBAR S M T W T F S 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Ukupan broj uključenja predsednika Aleksandra Vučića u programe televizija uživo
Kada se pogledaju teme kojima je predsednik Republike najčešće otvarao svoja obraćanja, izdvajaju se spoljna politika i infrastrukturni projekti i investicije, što govori da se politički život zemlje pretežno predstavlja kroz pitanja državnog i razvojnog karaktera. Povezanost nije slučajna: teme poput spoljne politike i infrastrukturnih projekata nadovezuju se i na narativ veličanja odluka države.

Narativi i manipulacije u medijima

Manipulativni narativi: diskreditacija, targetiranje i kult ličnosti

U prvih osam meseci 2026. godine, samo na naslovnim stranama i u hedovima centralno-informativnih emisija objavljeno je preko 1.300 manipulativnih naslova, u proseku skoro 40 nedeljno. Najzastupljeniji su bili narativi usmereni na diskreditaciju političkih neistomišljenika (47 odsto) i negativno predstavljanje zemalja iz regiona (31 odsto). U periodu od marta do avgusta Uzorak monitoringa obuhvata: televizijske kanale koji su dostupni preko svih licenciranih kablovskih operatera i koji se, prema podacima nezavisne agencije za merenje gledanosti, nalaze među pet kanala sa najvećim udelom u gledanosti (Javni servis RTS 1 - Dnevnik 2, TV Pink - Nacionalni dnevnik, TV Prva - Vesti u 18h, TV Informer - Srpski dnevnik i TV B92 - Vesti u 16h) i naslovne strane svih devet dnevnih novina (Informer, Kurir, Večernje novosti, Politika, Alo!, Srpski telegraf, Danas, Nova, Blic) , Posmatračka misija Crte CRTA.Plus (2026) Manipulacije na naslovnim stranama https://link.crta.rs/x2 beležila je stalno intenziviranje manipulativnih narativa. Broj slučajeva je u tom periodu rastao, sa povremenim oscilacijama, i kulminirao u avgustu kada je zabeleženo 262 slučaja manipulativnog izveštavanja, najviše od početka godine.

U julu i avgustu, kao treći najzastupljeniji narativ, javlja se i kult ličnosti predsednika Vučića. Time se proširuje funkcija manipulativnih sadržaja: uz diskreditaciju političkih neistomišljenika i njihovo predstavljanje kao pretnje, sve izraženiju ulogu dobija afirmativno predstavljanje predsednika. Tako se istovremeno grade dve suprotstavljene slike - protivnika kao izvora pretnje i destabilizacije, s jedne, i predsednika kao garanta stabilnosti i zaštite, s druge strane.

Mediji su diskreditaciju političkih neistomišljenika često preplitali s negativnim predstavljanjem zemalja iz regiona - dovođene su u vezu s tzv. “blokaderima”, tvrdeći da njihove vlade pružaju logističku podršku studentskom pokretu i time rade na destabilizaciji Srbije.

Politički neistomišljenici, opozicioni akteri, a posebno studenti predstavljani su kao „blokaderi“ koji lažu, šire izmišljotine i teorije zavere, dok su pojedinci povezani sa studentskom listom optuživani za mržnju, ksenofobiju i najavu „obračuna“ sa predsednikom i njegovom porodicom. Istovremeno, kult ličnosti Aleksandra Vučića građen je predstavljanjem predsednika kao izuzetnog državnika koji „drži političke lekcije“, ostvaruje istorijske diplomatske uspehe, prašta protivnicima i poziva na jedinstvo uprkos napadima kojima je izložen.
Primeri. Politika, 19. avgust: naslov o "kampovima za obuku srpskih blokadera u pet država". Informer, 25. maj: naslov o "nasilju kao suštini blokadera"
U istom narativnom okviru mediji su opozicione aktere kontinuirano predstavljali kao izvor destabilizacije i nasilja, a vlast kao garanta mira, stabilnosti i napretka, gradeći sliku „dve Srbije”, jedne koja ruši i druge koja štiti državu.

Takav obrazac nije ostao usmeren samo na studentski pokret kao celinu, već se prenosi i na pojedince povezane s njim. U tom smislu, izdvaja se primer Vladana Đokića, rektora Univerziteta u Beogradu, koji je u javnosti prepoznat kao jedan od istaknutijih pojedinaca povezanih sa studentskim pokretom. Pritisak na rektora dodatno je intenziviran krajem marta, kada je televizija Informer uživo pratila dolazak pripadnika Uprave kriminalističke policije (UKP) u Rektorat Univerziteta u Beogradu i emitovala snimke njihovog ulaska u zgradu i susreta sa Đokićem. Danas (2026) ‘Ulazak pripadnika UKP u Rektorat uživo prenošen u programu Informera (VIDEO)’ https://link.crta.rs/x1

Analizom sadržaja na medijskim portalima i društvenim mrežama, detektovano je šest dominantnih narativa usmerenih na diskreditaciju Đokića: 1) da ga je “instalirala” Srpska napredna stranka; 2) da je pod uticajem stranih službi i ambasada; 3) da snosi odgovornost u slučaju stradanja studentkinje Telo studentkinje Filozofskog fakulteta u Beogradu pronađeno je 17. marta 2025. godine u blizini studentskog doma „4. april“, nakon što je prethodno prijavljen njen nestanak. ; 4) da je da studentsku pobunu koristi za ostvarivanje sopstvenih političkih ambicija; 5) da pripada bogatoj eliti, te da 6) predstavlja oličenje neodgovornosti, korupcije i nesposobnosti.

Posmatračka misija Crte od aprila je na medijskim portalima zabeležila najmanje 70 objava u kojima se ponavljaju tvrdnje da druga strana neće priznati rezultate izbora, da priprema nasilje ili pokušaj destabilizacije države, pri čemu je najveći broj takvih tekstova objavljen u avgustu. Odgovornost za moguće postizborno nasilje i destabilizaciju unapred se pripisuje političkim protivnicima vlasti i drugim kritičkim akterima. Tako je predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić tvrdila da će, ukoliko izborni rezultat bude tesan, „blokaderi napraviti nasilje na ulicama“, a kasnije i da „pripremaju alibi da ne priznaju izborni poraz“, dok su predsednik Aleksandar Vučić i predsednik SNS-a Miloš Vučević poručivali da će vlast priznati rezultate kakvi god budu, uz tvrdnju da takvu spremnost nisu čuli „sa druge strane“. Narativ o mogućem postizbornom nasilju i destabilizaciji dodatno je pojačan u avgustu izjavom ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Bocan-Harčenka, koji je upozorio na rizik da, bez obzira na rezultate izbora, nakon glasanja bude pokrenut scenario „obojene revolucije“. 021 (2026) ‘Bocan-Harčenko: EU hoće novog lidera na čelu Srbije - moguća obojena revolucija posle izbora’ https://link.crta.rs/x0
Primeri. Narativ o nepriznavanju izbornog poraza, Politika 4. avgust 2026. Narativ o najavi nasilja posle izbora, B92 12. avgust 2026.

Veštačka inteligencija: novi alat medijske manipulacije

Upotreba veštačke inteligencije Deepfake tehnologija prvi put je zloupotrebljena već 2023. godine, u mesecima pred parlamentarne izbore, kada je TV Pink emitovala lažni audio i video sadržaj o opoziciji. Viši sud u Beogradu 2024. godine je zabranio njegovo dalje emitovanje. u medijskim sadržajima počela je da se širi na različite načine, što dodatno zabrinjava u trenutku kada je REM neoperativan i ne vrši regulatornu funkciju. Televizija Happy je od juna 2026. u informativni program uvela AI prezentere, koje su, tek nakon kritika medijskih i novinarskih udruženja, naknadno označene kao proizvod veštačke inteligencije 021.rs (2026) 'TV Hepi označila AI voditelje u vestima posle kritika UNS-a' https://www.021.rs/info/srbija/448901/tv-hepi-oznacila-ai-voditelje-u-vestima-posle-kritika-uns-a . Na različitim platformama Informera od maja je zabeleženo najmanje šest video-sadržaja kreiranih pomoću veštačke inteligencije, od kojih su neki korišćeni za diskreditaciju političkih neistomišljenika, ali i pripadnika vladajuće koalicije koji su u datom trenutku iznosili diosonantne stavove u javnosti. Izostanak jasne oznake u samom video-sadržaju povećava rizik da publika AI-generisani materijal protumači kao autentičan, naročito kada se on dalje deli izvan konteksta originalne objave.
Primer: AI video na Informeru koji insinuira tajni dogovor opozicionih aktera.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.