Metodologija posmatranja

Posmatranje nije vezano za dan izbora: to je trajna građanska infrastruktura, nastala zato što oni koji bi nepravilno oblikovali ishod deluju pre raspisivanja izbora.
11.09.2026.
12 MINUTA ČITANJA

Metodologija posmatranja u izbornoj godini

Posmatračka misija Crte nije aktivnost ograničena na dan izbora, već predstavlja stalnu, nezavisnu građansku infrastrukturu koja objedinjuje dugoročno posmatranje predizbornog perioda, statistički zasnovano posmatranje izbornog dana, posmatranje svih radnji do zaključenja konačnih izbornih rezultata, pravnu analizu i podršku, robusne i bezbedne sisteme za prikupljanje i obradu podataka, kao i redovno izveštavanje javnosti.

Ovako sveobuhvatan pristup posmatranju nije opcija, već nužnost: kako nadzor nad samim izbornim danom postaje sve razvijeniji, akteri zainteresovani za neregularno oblikovanje izbornog ishoda svoje delovanje sve više usmeravaju na period koji prethodi zvaničnom raspisivanju izbora - kroz manipulisanje biračkim spiskom, uticaj nad medijima, zloupotrebu javnih resursa i funkcija, urušavanje granice između države i političke stranke suprotno Kopenhaškom dokumentu OEBS-a iz 1990, ograničavanje političke konkurencije ili različitih ljudskih i građanskih prava mogu unapred da narušave ravnopravnost političkog nadmetanja i pravo građana da slobodno biraju. Zbog toga verodostojno posmatranje ne može početi tek od trenutka raspisivanja izbora, već mora obuhvatiti i praksu i institucionalne promene koje oblikuju izborne uslove mesecima, pa i godinama unapred.

Metodologija rada Posmatračke misije Crte zasniva se na međunarodno priznatim standardima za nestranačko i nepristrasno posmatranje izbora: Deklaraciji o principima za nepartijsko posmatranje izbora od strane građanskih organizacija i pratećem Kodeksu ponašanja za nepartijske posmatrače, usvojenim 2012. godine u Ujedinjenim nacijama, kao i komplementarnoj Deklaraciji o principima za međunarodno posmatranje izbora i Kodeksu ponašanja za međunarodne posmatrače. Ove standarde prepoznaju i podržavaju Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR), Parlamentarna skupština Saveta Evrope i druga međunarodna tela.

U skladu s ovim pristupom, Crta dugoročno posmatranje u redovnim okolnostima počinje sa početkom izborne godine Izborna godina je period od 12 meseci u okviru kojih se očekuje sprovođenje redovnih izbora. Zbog izvesnosti i blizine izbora predstavlja posebno osetljiv period u kom svaka institucionalna ili zakonodavna promena može da ima efekte po prava birača i kandidata ili drugih aktera, a osetljiva je i na pokušaje da se neprimereno utiče na birače i kandidate različitim mehanizmima. , a obuhvat posmatranja dodatno proširuje nakon zvaničnog raspisivanja izbora. Ovaj izveštaj obuhvata upravo period dugoročnog posmatranja pre raspisivanja izbora, u ovom slučaju vanrednih - od marta do kraja avgusta, a u nekim slučajevima i od početka 2026. godine. Posmatračka misija Crte je pratila: kvalitet političkog i medijskog pluralizma i izveštavanja, kvalitet zakonodavnog i institucionalnog okvira za izbore, ponašanje nosilaca javnih funkcija, političkih stranaka i drugih aktera na terenu, uslove za ravnopravno političko nadmetanje, poštovanje ljudskih i građanskih prava, kao i integritet biračkog spiska.

Posmatranje pravnog i institucionalnog okvira

Pravni tim Posmatračke misije Crte pratio je i analizirao izmene pet izbornih zakona i Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih aktivnosti usvojenih tokom leta 2026. godine, ocenjujući njihovu usklađenost sa preporukama ODIHR-a i međunarodnim standardima. Crta je takođe analizirala spremnost nadležnih institucija (Republička izborna komisija, Agencija za sprečavanje korupcije, Regulatorno telo za elektronske medije, pravosuđe, Ministarstvo unutrašnjih poslova) da delotvorno primene zakone. Posmatračka misija je pratila i rad Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, uključujući informacije i prijave u vezi sa biračkim spiskom koje je, u periodu od marta do početka septembra 2026. godine, Crti dostavilo 97 građana.

Na osnovu utvrđenih nepravilnosti, pravni tim Posmatračke misije Crte je nadležnim institucijama u posmatranom periodu podneo sedam prijava Agenciji za sprečavanje korupcije, kao i inicijativu i zahteve za pristup informacijama drugim telima, o čemu se detaljnije izveštava u odgovarajućim poglavljima ovog izveštaja.

Metodologija posmatranja aktivnosti aktera na terenu

Posmatračka misija Crte je započela dugoročno posmatranje na terenu 7. maja 2026. godine. Ovaj izveštaj zasnovan je na oko 8.000 zapažanja posmatrača i više od 100 razgovora sa relevantnim političkim akterima i građanima.

Posmatranje obuhvata svakodnevno praćenje 318 onlajn izvora - sajtova i naloga javnih institucija, funkcionera, političkih stranaka i drugih političkih aktera, kao i regionalnih i lokalnih portala. Terenski rad obuhvata neposredno praćenje događaja širom Srbije i razgovore sa građanima i relevantnim akterima, radi prikupljanja svedočenja, dokumentovanja i provere navoda.

Prikupljeni podaci analiziraju se kvantitativno i kvalitativno, sa fokusom na aktivnosti javne vlasti i političkih aktera, kao i na pojave koje mogu narušiti načela slobodnih izbora. Slučajevi od posebnog značaja dodatno se ispituju analizom dokumenata, terenskim radom i konsultacijama sa stručnjacima, uz ukrštanje izvora.

Metodologija posmatranja pluralizma u medijima

Poseban deo dugoročnog posmatranja odnosio se na praćenje političkog pluralizma u programu Radio-televizije Srbije. Posmatranje je obuhvatilo centralnu informativnu emisiju „Dnevnik 2” na RTS 1, koja se emituje u 19.30 časova, u periodu od 1. aprila do 31. avgusta 2026. godine. Jedinica analize bilo je vreme predstavljanja političkih aktera u emisiji, izraženo u sekundama, a ukupna veličina analiziranog uzorka iznosila je 80.377 sekundi programa.

Za svako pojavljivanje političkog aktera u emisiji beležena je i uloga u kojoj se pojavljuje, razvrstana u dve kategorije: aktivnu ulogu, kada se politički akter direktno obraća publici u prvom licu (izjavom, obraćanjem ili gostovanjem), i pasivnu ulogu, kada je politički akter samo pomenut od strane drugog političkog aktera i/ili novinara u medijskom prilogu, bez sopstvenog neposrednog obraćanja publici. Ovakvo razlikovanje omogućilo je Posmatračkoj misiji Crte da, pored ukupnog vremena zastupljenosti pojedinačnih aktera i političkih opcija, oceni i kvalitet te zastupljenosti - odnosno da li politički akteri sami oblikuju sopstveni medijski narativ ili se o njima izveštava posredno, kroz izjave drugih aktera ili novinara.

Metodologija praćenja medijskih narativa

Uz kvantitativno praćenje pluralizma, Posmatračka misija Crte je u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2026. godine sprovodila i sistematsko praćenje dominantnih narativa i manipulativnih sadržaja u medijima. Monitoring je obuhvatio naslovne strane devet dnevnih novina (Informer, Kurir, Večernje novosti, Politika, Alo!, Srpski telegraf, Danas, Nova i Blic), kao i najave (hedove) centralnih informativnih emisija pet televizija (RTS 1, Pink, Prva, Informer TV i B92). Jedinica analize bio je pojedinačni naslov, odnosno najava u centralnoj informativnoj emisiji, identifikovana kao manipulativna, pri čemu je svako pojavljivanje beleženo zasebno, uključujući i ponavljanja istog ili sličnog sadržaja.

Svaki manipulativni naslov je obrađen iz perspektive tri nezavisne dimenzije. Prva je tema, kodirana na dva nivoa - krupnija kategorija (na primer unutrašnja politika, vladavina prava i pravosuđe, mediji i informisanje, Kosovo, spoljna politika i međunarodni odnosi) i konkretnija tema unutar nje (na primer izborna kampanja, zloupotreba javnih ovlašćenja i resursa, zakon o stranim agentima, dezinformacije i informacioni integritet). Crta je razvila ukupno 24 kategorije i 99 konkretnih tema.

Druga dimenzija je narativ, takođe kodiran dvostepeno - kroz 18 glavnih narativnih okvira (poput diskreditacije političkih neistomišljenika, veličanja aktuelne vlasti i predsednika Aleksandra Vučića, kritike i diskreditacije vlasti i predsednika Aleksandra Vučića, samoviktimizacije, kao i diskreditacije ili veličanja Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Kine i suseda) i pripadajućih specifičnih tema koji grade svaki okvir.

Treća dimenzija je izvor sadržaja, kodiran kroz poreklo informacije (državna institucije, grana vlasti, nezavisna institucija, politička stranka i pokret, organizacija civilnog društva, ekspert ili analitičar, građanin, medij, anonimni izvor i drugo) i kanal kojim je informacija prenesena, odnosno konkretan medij ili agencija koji prenose sadržaj (domaći, regionalni i međunarodni mediji i agencije).

Ovakav višedimenzionalni pristup omogućio je Posmatračkoj misiji Crte da prati ne samo učestalost i intenzitet manipulativnih sadržaja, već i njihovu tematsku distribuciju, dominantne narativne obrasce i njihove izvore, čime se obezbeđuje precizna i proverljiva osnova za ocenu integriteta informacionog prostora u izbornoj godini.

Naredne faze posmatranja izbora

Po raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, metodologija posmatranja Crte proširiće obuhvat u skladu sa uspostavljenim standardima. Dugoročno posmatranje nastaviće se do proglašenja konačnih rezultata, uz dodatno praćenje rada Republičke izborne komisije i lokalnih izbornih komisija, kandidature izbornih lista i zaštite izbornog prava.

Posmatranje izbornog dana sprovodiće se na naučno utvrđenom, slučajnom i reprezentativnom uzorku od oko 500 biračkih mesta, gde će statistički zasnovano posmatranje toka glasanja biti praćeno paralelnim prebrojavanjem glasova (quick count) radi nezavisne provere zvanično objavljenih rezultata. Na svakom biračkom mestu iz uzorka predviđeno je angažovanje do četvoro posmatrača u dve smene - jutarnjoj i popodnevnoj - čime se obezbeđuje kontinuirano praćenje celokupnog toka glasanja, kontrola kvaliteta podataka i veća bezbednost posmatrača. Nakon izbornog dana, posmatranje se nastavlja kroz izbornu forenziku i pravno praćenje postupaka zaštite izbornog prava, sve do proglašenja konačnih rezultata izbora.

Nezavisnost i nepristrasnost posmatranja Crta obezbeđuje kroz nestranačko regrutovanje i proveru sukoba interesa posmatrača, obaveznu obuku i kodeks ponašanja, nezavisno statističko oblikovanje uzorka, višestepenu verifikaciju prikupljenih podataka, jasno razdvajanje nalaza posmatranja od političkog tumačenja, transparentnu metodologiju i javno izveštavanje, kao i diversifikovano i transparentno finansiranje.

Položaj posmatrača u odnosu na zakon

Posmatranje izbora od strane domaćih posmatračkih misija u Srbiji sprovodi se od parlamentarnih i predsedničkih izbora 1997. godine i od tada je prepoznato kao jedan od elemenata izbornog procesa i indikator njegove demokratičnosti. Uprkos tome, položaj posmatrača tek je 2022. godine, nakon 16 izbornih ciklusa, utemeljen u izbornim zakonima. Do tada je obim posmatračkih ovlašćenja, kao i blagovremenost izdavanja akreditacija, zavisio isključivo od podzakonskih akata i spremnosti izborne administracije da u svom radu primenjuje demokratske standarde, što je posmatračima otežavalo pristup pojedinim fazama izbornog procesa i izbornoj dokumentaciji.

Akreditovani posmatrači moraju biti punoletni državljani Srbije i ne mogu biti članovi organa za sprovođenje izbora, niti kandidati. Posmatrači imaju pravo da prate rad biračkih odbora, lokalnih izbornih komisija i Republičke izborne komisije, kao i da prisustvuju štampanju, brojanju i pakovanju glasačkih listića. Status domaćeg posmatrača može se odobriti predstavnicima udruženja registrovanih u Srbiji čiji se ciljevi ostvaruju u oblasti izbora, dok se status stranog posmatrača odobrava predstavnicima stranih država, međunarodnih i stranih organizacija i udruženja. Poslednji lokalni izbori održani 2025. i 2026. godine su bili obeleženi umnožavanjem domaćih i stranih posmatračkih misija povezanih sa vlašću, ali i sa opozicijom, zbog čega je Posmatračka misija Crte upozorila na sve češću zloupotrebu instituta nezavisnog posmatranja.

Tretman posmatrača i nezavisnog posmatranja od strane vlasti i političkih aktera

I pored zakonskog utemeljenja položaja posmatrača izbora, on jeozbiljno narušen kroz nekoliko izbornih ciklusa. Najskoriji takav slučaj zabeležen je u martu 2026. godine na lokalnim izborima u Boru, gde su fizički napadnuti posmatrači Crtine misije, a tog dana zabeleženi su i brojni ozbiljni fizički incidenti nad građanima i novinarima u Boru i drugim gradovima. Slično tome, na lokalnim izborima u novembru 2025. godine u Mionici, Crtine posmatračice suočile su se sa ozbiljnim narušavanjem bezbednosti nakon što su ostale opkoljene u vozilu. Ni u jednom od ova dva slučaja nadležni organi do danas nisu izrekli nijednu formalnu meru prema počiniocima.

Napad na Crtine posmatrače u Odžacima, počinjen na dan parlamentarnih izbora u decembru 2023. godine, nije adekvatno procesuiran. Posmatrači su tada fizički napadnuti u dvorištu policijske stanice, neposredno nakon što su pokušali da prijave uočen slučaj cirkularnog glasanja. Nadležno tužilaštvo je napad naknadno kvalifikovalo kao krivično delo nasilničkog ponašanja. Skoro tri godine kasnije, u maju 2026. godine, Crta je obaveštena da je Osnovno javno tužilaštvo u Somboru odbacilo krivičnu prijavu podnetu povodom ovog napada „iz razloga što nema osnova sumnje da je učinjeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti“. Ovakav ishod - nakon gotovo tri godine čekanja i bez ijedne osuđujuće ili makar optužujuće odluke - dodatno potvrđuje obrazac nedelotvorne institucionalne zaštite posmatrača.

Pored fizičkog nasilja, poziciju domaćih posmatrača dodatno narušava i umnožavanje misija za koje postoji osnovana sumnja u autentičnost posmatranja, na šta je Crta ukazivala i u prethodnim izveštajima. U prethodnim ciklusima, dolazilo je do angažovanja novoformiranih, vlastima bliskih posmatračkih organizacija bez ikakvog prethodnog iskustva u posmatranju izbora - poput Centra za evropske vrednosti i Instituta za evropske slobode. Članovi ovih organizacija aktivno su se mešali u rad biračkih odbora, što je u suprotnosti sa pravilima posmatranja izbora, i pri tom su vrlo blisko sarađivali sa članovima biračkih odbora iz redova stranaka na vlasti - i to na čak 70 odsto biračkih mesta u Kosjeriću i 40 odsto u Zaječaru CRTA (2025), Finalni izveštaj o posmatranju lokalnih izbora u Kosjeriću i Zaječaru, jul 2025, dostupno na: https://crta.rs/wp-content/uploads/2025/07/CRTA_Finalni-izvestaj_Lokalni-izbori-Kosjeric-i-Zajecar.pdf . Na poslednjim izborima ovaj fenomen je dodatno umnožen: broj ovakvih posmatračkih misija narastao je na čak šest. Ovakav trend govori da je institut nezavisnog posmatranja izbora sve više izložen instrumentalizaciji, u kojoj se sama forma posmatranja koristi kao paravan za legitimizaciju izbornog procesa, umesto da služi svojoj izvornoj svrsi - nepristrasnoj kontroli poštovanja izbornih pravila.

Ovome se pridružuju i diskreditacija nezavisnog posmatranja od strane visokih državnih predstavnika, ali i aktera iz opozicije. Posmatračka misija Crte je izložena spekulacijama o tome da neće proglasiti tačnu projekciju rezultata izbora kako bi podržala jednu, odnosno drugu stranu. Najviši predstavnici vlasti idu i korak dalje, optužujući Crtu da se nalazi iza navodnih planova za izazivanje haosa i nasilja na izborni dan, odnosno za sprovođenje “obojene revolucije”. Podsećamo da je nakon izbora 2023. godine, Posmatračka misija Crte prvi put javno je optužena od strane tadašnje predsednice Vlade Ane Brnabić za „direktnu destabilizaciju Srbije i pokušaj rušenja ustavnog poretka”.

Osim toga, aktuelna kampanja protiv civilnog društva u Srbiji - „NVO Hidra” - zalaže se za usvajanje zakona o stranim agentima, u sklopu koje često lažno ističe da nezavisno posmatranje izbora i Posmatračka misija Crte rade protiv interesa Srbije i da će “izazvati krvoproliće” na izborni dan. Ova kampanja i njen autor dobili su javnu institucionalnu podršku i pristup najuticajnijim medijima. U dva navrata je došlo do sastanka osobe koja stoji iza ove kampanje, sa predsednicom Narodne skupštine u prostorijama Skupštine u avgustu 2026. godine.

Ovakav ambijent u suprotnosti je sa međunarodnim standardima koje je Srbija preuzela kao učesnica OEBS-a: Kopenhagenski dokument obavezuje države da pozivaju i omogućavaju posmatranje izbora, dok Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije zahteva da domaći i strani posmatrači imaju najširu moguću mogućnost učešća u izbornom procesu, bez izlaganja bezbednosnom riziku. Nesmetano i bezbedno posmatranje izbora nije privilegija koju vlasti dodeljuju po sopstvenom nahođenju, već zakonsko pravo i međunarodna obaveza države.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.