Privremeni izveštaj ODIHR-a: neispunjene preporuke, birački spisak i pritisci na posmatrače

Privremeni izveštaj ODIHR-a o vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra beleži izrazito polarizovanu kampanju, neobjašnjena odstupanja u biračkom spisku i sve neprijateljskije okruženje za domaće posmatrače.
11.10.2026.
4 MINUTA ČITANJA
Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) objavila je 9. oktobra 2026. privremeni izveštaj o vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar, koji obuhvata period od 16. septembra do 7. oktobra. Misiju predvodi Eogan Marfi (Eoghan Murphy), a čine je glavni tim od 14 članova sa sedištem u Beogradu i 30 dugoročnih posmatrača raspoređenih širom zemlje. ODIHR je od država članica zatražio i 300 kratkoročnih posmatrača za dan izbora. Prema izveštaju, izbori se održavaju u kontekstu dugotrajne političke krize i sve dublje polarizacije, koja sve više utiče na rad državnih institucija.

Pravni okvir

Izborni zakonodavni okvir je od poslednjih parlamentarnih izbora četiri puta značajno menjan, a deo izmena u celini ili delimično obuhvata ranije preporuke ODIHR-a. Ipak, nekoliko ranijih preporuka, uključujući i prioritetne, i dalje nije ispunjeno - pre svega one koje se odnose na zastrašivanje i pritiske na birače, sankcije i nadzor nad kršenjem pravila kampanje i njenog finansiranja, pojedine aspekte zloupotrebe javnih resursa, nezavisnost i delotvoran nadzor medijskog regulatora, bezbednost novinara i ograničenja biračkog prava. Više sagovornika izrazilo je zabrinutost zbog inkluzivnosti konsultacija, usvajanja pojedinih izmena neposredno pred izbore i njihove dosledne primene u dobroj veri.

Sprovođenje izbora i birački spisak

Republička izborna komisija (RIK) do sada je ispoštovala sve zakonske rokove, a njene sednice se prenose uživo i otvorene su za medije i posmatrače. Ipak, pojedini sagovornici na nacionalnom i lokalnom nivou izrazili su zabrinutost zbog nepristrasnosti i političke neutralnosti izborne administracije, kao i zbog integriteta glasanja u inostranstvu i van biračkog mesta.

U vezi sa biračkim spiskom, u koji je upisano oko 6,5 miliona birača, brojni učesnici u izbornom procesu ukazali su na neuobičajeno veliki broj birača upisanih u pojedinim opštinama i na određenim adresama. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave ova odstupanja nije javno objasnilo niti je saopštilo da li se ispituju, a Misiji je reklo da je reč o politički pristrasnim tvrdnjama. Komisija za reviziju biračkog spiska treba da podnese prvi izveštaj do 28. oktobra; nekoliko njenih članova navelo je da su sredinom avgusta dobili tek delimičan pristup relevantnim podacima.

Kampanja i finansiranje kampanje

Kampanja je, prema izveštaju, umerenog intenziteta, ali izrazito polarizovana, a predstavnici izbornih lista prijavili su brojne slučajeve zastrašivanja svojih aktivista, uz izolovane slučajeve nasilja. Učesnici na izborima i organizacije civilnog društva izrazili su zabrinutost zbog onoga što smatraju zloupotrebom javnih resursa, uključujući jednokratne isplate punoletnim građanima u ukupnom iznosu od skoro milijardu evra, o kojima je odlučeno krajem avgusta, kao i zbog znatnih nejednakosti u resursima za kampanju koje pogoduju vladajućoj stranci. Mnogi sagovornici upozorili su na dezinformacije i manipulativni sadržaj na internetu, koji naročito šire vodeći mediji i javni funkcioneri, dok nijedna institucija nije zadužena za nadzor nad kampanjom na internetu.

Izmenama iz 2026. godine prvi put su uvedena ograničenja troškova kampanje i uređena je kampanja trećih lica. Iako su mnogi sagovornici pozdravili ove izmene, ocenili su da je njihova primena do sada bila ograničena i da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) tokom kampanje još nije blagovremeno reagovala. ASK je do 7. oktobra izrekla upozorenja za 17 javnih funkcionera.

Mediji

Javni servis i četiri privatna emitera sa nacionalnom frekvencijom doživljavaju se, prema izveštaju, kao provladini i naklonjeni SNS-u. Novinarska udruženja prijavila su napade, zastrašivanje, kampanje blaćenja i ometanje izveštavanja. Regulatorno telo za elektronske medije (REM) započelo je nadzor nad 11 televizija prema uzorku iz 2023. godine, a predlog da se uzorak proširi i na Informer TV nije usvojen jer je glasanje završeno rezultatom četiri prema četiri.

Domaći posmatrači

Organizacije domaćih posmatrača prijavile su javne pritiske, kao i fizičke i verbalne napade predstavnika vladajućih stranaka, i izrazile zabrinutost za bezbednost svojih posmatrača.

RIK je do 7. oktobra akreditovala tri grupe domaćih posmatrača i dve međunarodne organizacije. Prema izveštaju, Crta i CeSID započeli su dugoročno posmatranje na teritoriji cele zemlje i nameravaju da rasporede posmatrače na dan izbora. Pojedini predstavnici civilnog društva opisali su okruženje za civilno društvo kao „sve više neprijateljsko i zastrašujuće", koje odvraća građane od angažovanja i otežava nezavisno posmatranje izbora. Organizacije domaćih posmatrača prijavile su javne pritiske, kao i fizičke i verbalne napade predstavnika vladajućih stranaka, i izrazile zabrinutost za bezbednost svojih posmatrača. Izveštaj pominje fizičke napade na domaće posmatrače u Mionici u novembru 2025. i u Boru u martu 2026. godine.

Izveštaj beleži i da je Aleksandar Vučić 29. septembra na televiziji Informer kritikovao jednu od domaćih posmatračkih organizacija, izjavivši da ona predstavlja „zapadne službe" i navodeći njeno aktivno učešće u „obojenoj revoluciji". Reč je o Crti.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.