Izborni sistem u Srbiji – osnovne informacije

Dvesta pedeset mandata, jedna izborna jedinica, prag od tri odsto i d'Ontov metod - pravila po kojima građani Srbije biraju svoje predstavnike.
14.05.2026.
6 MINUTA ČITANJA

250 mandata, jedna izborna jedinica

Narodna skupština ima 250 poslanika, koji se biraju na četiri godine. Svi se biraju u jednoj izbornoj jedinici - celoj Srbiji - sa zatvorenih lista, što znači da birač bira listu, a ne pojedinačnog kandidata. Izbore raspisuje predsednik Republike, 90 dana pre isteka mandata Skupštine, a od raspisivanja do dana glasanja ne može proteći manje od 45 ni više od 60 dana. Skupština može i da bude raspuštena pre isteka mandata, odlukom predsednika Republike na obrazloženi predlog Vlade, i tada za izbore važi isti rok od 45 do 60 dana. Parlamentarni izbori u Srbiji održavaju se od 1990, a ko je kroz te cikluse zaista bio na vlasti pokazuje više kontinuiteta nego smene.

Ko može da glasa i ko da se kandiduje

Pravo da se bira i pravo da se bude biran dva su različita prava, ali ih zakon vezuje za iste uslove: oba pripadaju svakom punoletnom državljaninu Srbije nad kojim nije produženo roditeljsko pravo i koji nije potpuno lišen poslovne sposobnosti. Oba se ostvaruju preko Jedinstvenog biračkog spiska, koji vodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave: glasa se na biračkom mestu za koje je vezan upis u spisak, a birači u inostranstvu glasaju u diplomatsko-konzularnom predstavništvu samo ako podnesu zahtev najkasnije pet dana pre zaključenja spiska. Zaključenje spiska nije jedan trenutak. Ministarstvo ga rešenjem zaključuje petnaest dana pre dana izbora i utvrđuje ukupan broj birača, a od tada do 72 časa pre glasanja promene se i dalje unose, ali ih vrši samo ministarstvo i samo rešenjem; ta rešenja stižu Republičkoj izbornoj komisiji najmanje 48 časova pre dana izbora, da bi ušla u izvode po kojima se glasa na biračkim mestima. Birački spisak nikada nije revidiran.

Kako lista dolazi na glasački listić

Lista dolazi na glasački listić samo ako je podržana sa najmanje 10.000 overenih izjava birača, odnosno 5.000 ako je reč o listi nacionalne manjine. Republička izborna komisija proverava dokumentaciju, a Ministarstvo upoređuje priložene birače sa spiskom, i u cenzus ulaze samo potpisi koji prođu oba koraka. Izmene Zakona o izboru narodnih poslanika iz maja 2026. ukinule su ograničenje po kojem je birač mogao da podrži samo jednu listu, pa isti birač sada može da potpiše za više njih. Svaka lista mora da ispuni i rodnu kvotu: najmanje 40 odsto kandidata mora biti sa manje zastupljenog pola, a među svakih pet mesta na listi moraju biti tri kandidata jednog i dva kandidata drugog pola. Proglašene izborne liste Komisija objavljuje kako pristižu.

Ko je nosilac liste

Nosilac izborne liste nije isto što i prvi kandidat na listi, a nije ni kandidat za predsednika Vlade. Naziv izborne liste može da sadrži ime i prezime jednog ili više lica - nosilaca liste - ako na to pristanu u pisanom obliku, a zakon izričito kaže da nosilac može, ali ne mora da bude kandidat za narodnog poslanika. Prvi kandidat na listi je onaj ko prvi dobija mandat, jer se mandati popunjavaju redom sa zatvorene liste; nosilac je ime u nazivu liste, i to ime može pripadati nekome ko uopšte ne izlazi na izbore ili ko obavlja sasvim drugu funkciju. Nosilac liste nije ni Spitzenkandidat, vodeći kandidat koji u nekim evropskim sistemima istupa kao pretendent na čelo izvršne vlasti. Nošenje liste ne daje nikakvo pravo na sastavljanje Vlade: po Ustavu, kandidata za predsednika Vlade predlaže Narodnoj skupštini predsednik Republike, pošto sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista, a Skupština potom istovremeno glasa o programu Vlade i o izboru predsednika i članova Vlade. Glasački listić odlučuje o sastavu parlamenta, a ne o tome ko će voditi Vladu.

Ko broji glasove

Glasanje i brojanje sprovode birački odbori, a ne centralni organ. Biračka mesta otvorena su od 7 do 20 časova, a svakim upravlja odbor sastavljen od članova imenovanih u stalnom sastavu i članova koje predlažu podnosioci lista. Odbor prebrojava listiće na samom biračkom mestu čim se glasanje završi i rezultat unosi u zapisnik, koji je osnovni dokument celog brojanja. Obaveza da članovi odbora imaju sertifikat o završenoj obuci, uvedena 2026, primenjuje se tek od januara 2028. Republička izborna komisija utvrđuje i objavljuje ukupan izveštaj o rezultatima u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja.

Kako se dele mandati

Mandati se zatim dele listama koje su osvojile najmanje tri odsto glasova birača koji su glasali. Liste nacionalnih manjina uopšte ne moraju da pređu prag: njihovi količnici se pri raspodeli mandata uvećavaju za 35 odsto. Sama raspodela ide po d'Ontovom metodu, odnosno sistemu najvećeg količnika - broj glasova svake liste deli se redom sa jedan, dva, tri i tako dalje, a 250 najvećih tako dobijenih količnika postaje 250 mandata. Zato vrednost jednog glasa ne zavisi samo od toga koliko je glasova osvojila jedna lista, nego i od toga ko je još prešao prag, i zato razlika između udela glasova i udela mandata jedne liste potiče pretežno od praga, a ne od samog metoda. Kako glasovi postaju mandati pretvara svaki rezultat u mandate.

Prigovori i početak mandata

Sporovi o izbornom pravu rešavaju se u dva koraka, i oba su kratka. Prigovor se podnosi Republičkoj izbornoj komisiji, a o žalbi na njenu odluku odlučuje Upravni sud; rokovi se broje u časovima i danima, ne u nedeljama, i teku od objavljivanja odluke koja se osporava. Kada rezultati postanu konačni, prva sednica novog saziva zakazuje se najkasnije 30 dana od dana proglašenja konačnih rezultata, a mandat poslanika počinje potvrđivanjem mandata na toj sednici, a ne na dan izbora.

Predsednički, pokrajinski i lokalni izbori

Ostali izbori ne idu svi po ovom modelu. Predsednik Republike bira se po dvokružnom većinskom sistemu, a ne po proporcionalnom: pobeđuje kandidat koji dobije većinu glasova birača koji su glasali, a ako to niko ne postigne, u roku od 15 dana održava se drugi krug između dva najbolje plasirana kandidata. Predsednički mandat traje pet godina, za kandidaturu je potrebno 10.000 potpisa, i niko ne može biti biran za predsednika više od dva puta. Pokrajinski i lokalni izbori, nasuprot tome, prate parlamentarni model. Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine ima 120 poslanika koji se biraju na četiri godine, i to u potpunosti po proporcionalnom sistemu od pokrajinskih izbora 2016, pošto je ukinut mešoviti sistem u kojem se polovina poslanika birala u jednomandatnim izbornim jedinicama. Odbornici u opštinama i gradovima takođe se biraju na četiri godine po proporcionalnom sistemu, sa istim pragom od tri odsto i istim izuzetkom za manjinske liste, dok broj potpisa za listu zavisi od veličine jedinice lokalne samouprave. Gradonačelnici se ne biraju neposredno: predsednika opštine, odnosno gradonačelnika, bira skupština iz reda odbornika, tajnim glasanjem, većinom od ukupnog broja odbornika.

Pravila i njihova primena

To su pravila. Da li se primenjuju, posebno je pitanje, i upravo tome je godinama posvećen Crtin posmatrački rad - od tačnosti biračkog spiska i uslova u kojima se prikupljaju potpisi, do sastava biračkih odbora i rešavanja prigovora. Crta dokumentuje kako svaka od ovih faza izdržava u praksi i nalaze objavljuje u izveštajima svoje posmatračke misije.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.