Deljenje
Prevucite tabelu u stranu da vidite sve liste.
Šta iz toga sledi
| Lista | Glasovi | Udeo glasova | Mandati | Udeo mandata | Razlika |
|---|
Ista računica, u punoj veličini
Narodna skupština ima 250 mandata, pa isto deljenje traje dok se ne potroši 250 količnika. U metodu se ne menja ništa, menja se samo broj koraka. Na parlamentarnim izborima 2023. crta je pala ovde.
Poslednji podeljeni mandati i prvi količnici koji su ostali bez njega
| 247. mandat | Ivica Dačić - premijer Srbije | 249.916 ÷ 18 | 13.884,2 |
| 248. mandat | Srbija protiv nasilja | 902.450 ÷ 65 | 13.883,8 |
| 249. mandat | Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane | 1.783.701 ÷ 129 | 13.827,1 |
| 250. mandat | Mi - glas iz naroda | 178.830 ÷ 13 | 13.756,2 |
| Bez mandata | Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane | 1.783.701 ÷ 130 | 13.720,8 |
| Bez mandata | Nada za Srbiju | 191.431 ÷ 14 | 13.673,6 |
| Bez mandata | Srbija protiv nasilja | 902.450 ÷ 66 | 13.673,5 |
Dvesta pedeseti mandat otišao je listi Branimira Nestorovića, sa količnikom od 13.756,2, a sledeći količnik na redu, 130. deljenje vladajuće liste, izneo je 13.720,8. Da je Nestorovićeva lista osvojila 460 glasova manje, taj mandat bi prešao kod nje. Njen trinaesti mandat počivao je na razlici od četiri stotine šezdeset birača od 3,7 miliona, i ni na čemu što je ta lista tog dana sama uradila.
Druga strana iste računice je ono što u nju nikada nije ni ušlo: 260.905 glasova, 7,0 odsto važećih listića, otišlo je listama koje su ostale ispod praga od tri odsto. Ti glasovi nisu preneti nikome. Prosto su izostavljeni iz deljenja, i zato liste koje su prag prešle na kraju imaju veći udeo mandata nego glasova.
Broj glasova deli se sa jedan, dva, tri i tako redom, do broja mandata koji se dele. Liste ispod praga od tri odsto ne učestvuju u deljenju. Liste nacionalnih manjina izuzete su od praga, a količnici im se uvećavaju za 35 odsto. Podaci za 2023. su zvanični rezultati Republičke izborne komisije. Kada dva količnika ispadnu potpuno jednaka, prikaz iznad daje mandat listi koja je više u tabeli; sa stvarnim brojem glasova takav izjednačen ishod je gotovo neverovatan.
Drugi alat se bavi tim pragom. Glasovi ispod njega ne prelaze nikome, pa je pitanje koje vredi postaviti ko na kraju ostane sa mandatima koje bi te liste osvojile. Pomerite crtu, ili prebacite jednu listu preko nje, i tabela odgovara u mandatima i u broju glasova koliko je taj potez tražio. Jedna ograda važi za sve to: poređenje drži ponašanje birača nepromenjenim. Pita šta bi isti listići dali po drugom pravilu, a ne kako bi građani glasali da je pravilo bilo drugačije.
Mandati, 2023.
Prevucite tabelu u stranu da vidite sve kolone.
| Lista | Glasovi | Udeo | Mandati | Prema 2023. |
|---|
Oba pravila se svode na broj glasova, a taj broj sledi iz izlaznosti. Poslednji alat ga izračunava: koliko je birača u spisku, koliko njih izađe, koliko listića bude nevažeće i koliko lista zato mora da dostigne - tri odsto važećih glasova da bi prešla cenzus, ili otprilike četvrtinu manje od cene mandata ako je lista nacionalne manjine. Cenzus je tačan, jer ga zakon meri prema važećim glasovima. Dve cene su gornja granica: sve što ostane ispod cenzusa ispada iz deljenja i time snižava cenu preostalih mandata, što je 2023. spustilo cenu mandata za oko hiljadu glasova.
Koliko glasova treba
Za prelazak cenzusa
113.010
Tri odsto važećih glasova. Ispod toga lista ne osvaja ništa, kakav god joj bio rezultat.
Prvi mandat manjinske liste
11.161
Liste nacionalnih manjina ne moraju da pređu cenzus. Umesto toga im se količnici uvećavaju za 35 odsto, pa ih prvi mandat košta oko četvrtinu manje nego bilo koga drugog.

