D’Ontov metod, korak po korak

U Srbiji razlika između udela liste u glasovima i njenog udela u mandatima dolazi uglavnom od izbornog praga, a ne od metoda.
16.09.2026.
3 MINUTA ČITANJA
Između objavljenog broja glasova i objavljenog broja mandata stoji jedno deljenje, i to je korak koji niko ne pokazuje. Broj glasova svake liste deli se sa jedan, dva, tri i tako redom, a mandate dobijaju najveći količnici koji iz toga izađu. Tabela ispod to izvodi na otvorenom, mandat po mandat, i kaže zašto je koji mandat otišao baš tu. Za ceo izborni rezultat, sa stvarnim listama, koalicijama i svim ciklusima od 2008, kalkulator mandata radi istu računicu u punoj veličini.

Deljenje

Prevucite tabelu u stranu da vidite sve liste.

Podeljeno 0 od 15 mandata
Mandata za podelu

Šta iz toga sledi

ListaGlasoviUdeo glasovaMandatiUdeo mandataRazlika

Ista računica, u punoj veličini

Narodna skupština ima 250 mandata, pa isto deljenje traje dok se ne potroši 250 količnika. U metodu se ne menja ništa, menja se samo broj koraka. Na parlamentarnim izborima 2023. crta je pala ovde.

Poslednji podeljeni mandati i prvi količnici koji su ostali bez njega

247. mandatIvica Dačić - premijer Srbije249.916 ÷ 1813.884,2
248. mandatSrbija protiv nasilja902.450 ÷ 6513.883,8
249. mandatAleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane1.783.701 ÷ 12913.827,1
250. mandatMi - glas iz naroda178.830 ÷ 1313.756,2
Bez mandataAleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane1.783.701 ÷ 13013.720,8
Bez mandataNada za Srbiju191.431 ÷ 1413.673,6
Bez mandataSrbija protiv nasilja902.450 ÷ 6613.673,5

Dvesta pedeseti mandat otišao je listi Branimira Nestorovića, sa količnikom od 13.756,2, a sledeći količnik na redu, 130. deljenje vladajuće liste, izneo je 13.720,8. Da je Nestorovićeva lista osvojila 460 glasova manje, taj mandat bi prešao kod nje. Njen trinaesti mandat počivao je na razlici od četiri stotine šezdeset birača od 3,7 miliona, i ni na čemu što je ta lista tog dana sama uradila.

Druga strana iste računice je ono što u nju nikada nije ni ušlo: 260.905 glasova, 7,0 odsto važećih listića, otišlo je listama koje su ostale ispod praga od tri odsto. Ti glasovi nisu preneti nikome. Prosto su izostavljeni iz deljenja, i zato liste koje su prag prešle na kraju imaju veći udeo mandata nego glasova.

Broj glasova deli se sa jedan, dva, tri i tako redom, do broja mandata koji se dele. Liste ispod praga od tri odsto ne učestvuju u deljenju. Liste nacionalnih manjina izuzete su od praga, a količnici im se uvećavaju za 35 odsto. Podaci za 2023. su zvanični rezultati Republičke izborne komisije. Kada dva količnika ispadnu potpuno jednaka, prikaz iznad daje mandat listi koja je više u tabeli; sa stvarnim brojem glasova takav izjednačen ishod je gotovo neverovatan.

Čim mandati krenu da se dele, uobičajeno objašnjenje srpskog rezultata teže se brani. Na parlamentarnim izborima 2023. vladajuća lista osvojila je 48,1 odsto važećih listića i 51,6 odsto mandata, a ta razlika od tri i po procentna poena redovno se pripisuje d'Ontu. Mereno prema glasovima koji su zaista ušli u raspodelu, međutim, ta lista je imala 51,7 odsto, a dobila 51,6 odsto mandata - neznatno manje od svog računskog udela. Razlika je gotovo u celini došla od praga od tri odsto, a ne od metoda.

Razlika je gotovo u celini došla od izbornog praga od tri odsto, a ne od metoda.


Drugi alat se bavi tim pragom. Glasovi ispod njega ne prelaze nikome, pa je pitanje koje vredi postaviti ko na kraju ostane sa mandatima koje bi te liste osvojile. Pomerite crtu, ili prebacite jednu listu preko nje, i tabela odgovara u mandatima i u broju glasova koliko je taj potez tražio. Jedna ograda važi za sve to: poređenje drži ponašanje birača nepromenjenim. Pita šta bi isti listići dali po drugom pravilu, a ne kako bi građani glasali da je pravilo bilo drugačije.

Mandati, 2023.

Prevucite tabelu u stranu da vidite sve kolone.

ListaGlasoviUdeoMandatiPrema 2023.

Liste nacionalnih manjina su izuzetak, a način na koji se prema njima postupa često se opisuje pogrešno. One jesu izuzete od praga od tri odsto, ali ne ulaze preko prirodnog praga, kako je bilo pre 2020. Od izmena iz te godine njihovi količnici se pri raspodeli mandata uvećavaju za 35 odsto, što je povoljnije od dva pravila. Ni izuzeće nije garancija: na izborima 2023. jedna manjinska lista učestvovala je u raspodeli i ostala bez mandata.

Oba pravila se svode na broj glasova, a taj broj sledi iz izlaznosti. Poslednji alat ga izračunava: koliko je birača u spisku, koliko njih izađe, koliko listića bude nevažeće i koliko lista zato mora da dostigne - tri odsto važećih glasova da bi prešla cenzus, ili otprilike četvrtinu manje od cene mandata ako je lista nacionalne manjine. Cenzus je tačan, jer ga zakon meri prema važećim glasovima. Dve cene su gornja granica: sve što ostane ispod cenzusa ispada iz deljenja i time snižava cenu preostalih mandata, što je 2023. spustilo cenu mandata za oko hiljadu glasova.

Koliko glasova treba

Birača u spiskuJedinstveni birački spisak, septembar 2026.
IzlaznostKoliko njih izađe na glasanje %
Nevažećih listićaObično između 2 i 2,5 odsto %

Za prelazak cenzusa

113.010

Tri odsto važećih glasova. Ispod toga lista ne osvaja ništa, kakav god joj bio rezultat.

Prvi mandat manjinske liste

11.161

Liste nacionalnih manjina ne moraju da pređu cenzus. Umesto toga im se količnici uvećavaju za 35 odsto, pa ih prvi mandat košta oko četvrtinu manje nego bilo koga drugog.

Izašlo birača: 3.863.582 Važećih glasova: 3.766.993 Jedan mandat, najviše: 15.068

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.