Kako se datumi računaju. Rokovi se računaju u kalendarskim danima od izbornog dana, od dana raspisivanja izbora ili od dana zaključenja biračkog spiska - tačno kao u zakonu. Datumi se ne pomeraju kada padnu u neradni dan ili na praznik, jer to ni ZINP ni ZJBS ne predviđaju.
Zašto neki rokovi nemaju datum. Više od polovine zakonskih rokova ne teče od kalendara nego od događaja - 48 časova od podnošenja izborne liste, 72 časa od objavljivanja rešenja. Takvi rokovi ne mogu unapred da se vežu za datum, pa su prikazani kao pravilo koje važi. ZINP je Zakon o izboru narodnih poslanika („Sl. glasnik RS", 14/22 i 47/26), ZJBS je Zakon o jedinstvenom biračkom spisku („Sl. glasnik RS", 104/09, 99/11, 44/24 i 96/25). Svaka odredba koja se ovde citira proverena je prema tim prečišćenim tekstovima 11. septembra 2026, a datumi su usklađeni sa zvaničnim rokovnikom Republičke izborne komisije.
Zašto datum može da bude dan pre onoga što sami izbrojite. Kod rokova koji se računaju unazad prikazan je poslednji ceo dan u kome se radnja još može izvršiti, a ne dan koji zakon imenuje. Tamo gde zakon kaže "najkasnije 20 dana pre dana glasanja", rokovnik prikazuje 21. dan. Rokovi izraženi u časovima prevedeni su po istoj logici: "72 časa pre dana izbora" postaje četvrti dan pre izbornog dana. Rokovi koji teku unapred računaju se bez dodavanja dana.
Izvor: analiza Crte na osnovu ZINP-a, ZJBS-a i pratećih uputstava RIK-a.

