Kako se datumi računaju. Rokovi se računaju u kalendarskim danima od izbornog dana, od dana raspisivanja izbora ili od dana zaključenja biračkog spiska - tačno kao u zakonu. Datumi se ne pomeraju kada padnu u neradni dan ili na praznik, jer to ni ZINP ni ZJBS ne predviđaju.
Zašto neki rokovi nemaju datum. Više od polovine zakonskih rokova ne teče od kalendara nego od događaja - 48 časova od podnošenja izborne liste, 72 časa od objavljivanja rešenja. Takvi rokovi ne mogu unapred da se vežu za datum, pa su prikazani kao pravilo koje važi. ZINP je Zakon o izboru narodnih poslanika, ZJBS je Zakon o jedinstvenom biračkom spisku.
Zašto datum može da bude dan pre onoga što sami izbrojite. Kod rokova koji se računaju unazad prikazan je poslednji ceo dan u kome se radnja još može izvršiti, a ne dan koji zakon imenuje. Tamo gde zakon kaže "najkasnije 20 dana pre dana glasanja", rokovnik prikazuje 21. dan. Rokovi izraženi u časovima prevedeni su po istoj logici: "72 časa pre dana izbora" postaje četvrti dan pre izbornog dana. Rokovi koji teku unapred računaju se bez dodavanja dana.
Izvor: analiza Crte na osnovu ZINP-a, ZJBS-a i pratećih uputstava RIK-a.

