Predsedništvo Evropske narodne partije (EPP), na čijem je čelu Manfred Veber, dogovorilo je 18. novembra 2026. na sednici u Briselu da predloži suspenziju pridruženog članstva Srpske napredne stranke (SNS),
javio je Rapporteur, pozivajući se na funkcionere EPP.
Suspenzijom bi SNS izgubila sva članska prava u EPP, uključujući pravo glasa. Stranka bi dobila godinu dana da ispuni sedam uslova, a u suprotnom bi bila isključena. Predlog ide pred Političku skupštinu EPP, koja zaseda 7. i 8. decembra i od koje se očekuje da ga usvoji. Prema
Večernjem listu, ovom odlukom završava se interni postupak koji je 14 meseci proveravao da li je SNS u skladu sa vrednostima i politikom EPP.
Ceo tekst uslova nije objavljen. Prema nacrtu dokumenta u koji je Rapporteur imao uvid, EPP traži od rukovodstva SNS da
„prekine političku saradnju i javno političko svrstavanje uz Vladimira Putina i druge visoke predstavnike ruske vlade“, da podrži nezavisnu krivičnu istragu o padu nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, da omogući mirnu primopredaju vlasti i da potpuno raskine sa nasleđem Slobodana Miloševića. Prema Rapporteuru, zahtevi se kreću od jačanja slobode medija do borbe protiv korupcije. Večernji list, pozivajući se na nezvanične informacije, navodi da su među uslovima i
prestanak veličanja osuđenih ratnih zločinaca i negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, kao i usklađivanje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Prema istom nacrtu, EPP smatra da SNS može da se redefiniše i reformiše dok je u opoziciji.
SNS je pridružena članica EPP od 2016. godine. Predsedništvo EPP je u septembru 2025.
pokrenulo postupak preispitivanja da bi utvrdilo da li SNS i dalje poštuje demokratske standarde. Pritisak unutar stranačke porodice pojačan je posle smrti Ratka Mladića, osuđenog za genocid, u pritvoru u Hagu i njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026, održane uz vojne počasti i u prisustvu ministara, koju je Veber javno osudio ([LINK: SR Update o reakcijama EU na sahranu Ratka Mladića]). Večernji list navodi da je Mladićeva sahrana posebno istaknuta u oceni EPP. Prema statutu EPP, o suspenziji ili isključenju odlučuje isključivo Politička skupština. Postupak je istovetan onom koji je primenjen na Fides Viktora Orbana: EPP ga je suspendovao u martu 2019, a Fides je napustio EPP u martu 2021.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), punopravna članica EPP koja je 2016. bila uzdržana kada je SNS primljena, pozdravila je predlog. Karlo Resler, šef delegacije HDZ u Evropskom parlamentu, izjavio je za Večernji list da su
„evropski narodnjaci i evropska civilizacija nespojivi sa pojedincima i režimima koji pokazuju bilo kakve naznake anticivilizacijskog ponašanja, od hibridnih napada na susede, slavljenja ili relativizovanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, do medijskog slavljenja ruskog neoimperijalnog mrcvarenja Ukrajine“. Dodao je da se „evropska priča ne može licemerno graditi na podržavanju ili kalkulisanju sa jasnom civilizacijskom osudom delovanja i nasleđa Miloševića, Karadžića, Mladića i Šljivančanina“.
Predlog stiže pošto je SNS izgubila vlast. Na parlamentarnim izborima 25. oktobra 2026. „Studentska lista - Studenti pobeđuju“ osvojila je 140 od 250 mandata, a lista „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“, koju predvodi SNS, 103, prema
konačnim rezultatima parlamentarnih izbora 2026. Nova Narodna skupština
konstituisana je 17. novembra.
Više uslova poklapa se sa obavezama koje je Srbija preuzela kao država kandidat za članstvo u EU. Više uslova poklapa se sa obavezama koje je Srbija preuzela kao država kandidat za članstvo u EU.
Evropska komisija u
izveštaju o Srbiji za 2026. godinu ne beleži napredak u spoljnoj politici: Srbija se samo delimično usklađuje sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom i ne pridružuje se restriktivnim merama EU prema Rusiji. Više o tome kako međunarodni akteri ocenjuju Srbiju nalazi se na stranici
Srbija u izveštajima.