Lista Izbor naroda povučena sa listića za izbore 25. oktobra

Koalicija Narodna Srbija povukla je listu da bi podržala šire okupljanje uoči izbora, a RIK sada odlučuje šta biva sa mestom i brojem koji su ostali prazni.
25.09.2026.
3 MINUTA ČITANJA
Republička izborna komisija donela je 24. septembra uveče rešenje kojim je konstatovala da je povučena izborna lista „Izbor naroda - Miroslav Miki Aleksić - Miloš Parandilović - Aleksandar Jovanović Ćuta“. Listu je podnela koalicija Narodna Srbija - Narodni pokret Srbije, Novo lice Srbije i Ekološki ustanak - a RIK ju je proglasio 18. septembra, kao devetu po redu. Zahtev za povlačenje podnet je 22. septembra u 11.17. Predsednik RIK Vladimir Dimitrijević naveo je da je zahtev blagovremen i da ga je podnelo ovlašćeno lice.

Koalicija je povlačenje objasnila namerom da doprinese referendumskoj atmosferi uoči izbora 25. oktobra i da svoje kapacitete usmeri ka širem okupljanju građana i kontroli izbornog procesa, a ne ka sopstvenoj kampanji.

Proceduralno pitanje koje je povlačenje otvorilo zakon ne rešava. Član RIK Tanasije Marinković, profesor ustavnog prava, upozorio je na sednici da postoji pravna praznina u pogledu toga šta biva sa mestom i brojem pod kojim je povučena lista proglašena. Ocenio je da promena redosleda može naneti štetu kampanjama drugih lista i ukazao na rizik od manipulacije fantomskim listama, koje bi zauzele mesto i broj autentične liste.

Zakon o izboru narodnih poslanika uređuje dva kraja ovog pitanja, ali ne i ono što je između. Podnosilac može da povuče proglašenu listu najkasnije do dana kada se utvrđuje zbirna izborna lista, a RIK rešenjem konstatuje povlačenje. Zbirna izborna lista utvrđuje se najkasnije 15 dana pre dana glasanja, a redosled lista na njoj prati redosled kojim su proglašene. Ono što zakon ne uređuje jeste sudbina mesta koje je povlačenjem ostalo prazno - da li preostale liste zatvaraju prazninu ili se redosled zadržava, uz broj koji ostaje neiskorišćen.

Dok se ne utvrdi zbirna izborna lista, nijedna lista nema broj na glasačkom listiću - ima samo mesto u redosledu proglašenja.


Razlika je važna zato što broj koji će birači videti nastaje tek u tom poslednjem koraku. Dok se ne utvrdi zbirna izborna lista, nijedna lista nema broj na glasačkom listiću - ima samo mesto u redosledu proglašenja. Brojevi koji već kruže u javnosti su, dakle, očekivanje, a ne stečeno pravo, i upravo zato je pomeranje za jedno mesto praktičan problem za liste koje su kampanju započele sa brojem za koji su verovale da će ga nositi. Isto pravilo objašnjeno je i u Crtinom tekstu o tome kako se sastavlja zbirna izborna lista.

Bojazan od fantomskih lista u Srbiji nije teorijska. Liste sa nazivima i numeracijom koji pozivaju na zabunu sa autentičnima ponavljaju se iz ciklusa u ciklus, a neuređena praznina u redosledu je upravo onakav prostor kakav takva taktika koristi. Taj prostor uklanja jasno i javno obrazloženo pravilo, a ne odlučivanje od slučaja do slučaja.

Vremena ima, ali malo. Liste se mogu predavati do 4. oktobra, pa će redosled nastaviti da raste; do 22. septembra RIK je proglasio jedanaest lista. Dimitrijević je rekao da do 9. oktobra, kada se zbirna izborna lista utvrđuje i objavljuje u „Službenom glasniku“, ima dovoljno vremena da se o tome održi posebna sednica i pitanje načelno reši. Odgovor RIK primeniće se na svaku listu proglašenu posle devete i postaviće presedan za svako naredno povlačenje do isteka roka.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.