Upravni odbori RTS-a i RTV-a ostaju bez kvoruma zbog blokade REM-a

Od 14. jula nijedan javni servis nema upravni odbor sa dovoljno članova za odlučivanje - što je direktna posledica i dalje nekonstituisanog Saveta REM-a.
14.07.2026.
2 MINUTA ČITANJA
Od utorka, 14. jula 2026, upravni odbori oba nacionalna javna servisa ostaju bez broja članova potrebnog za rad. Prema pisanju Udruženja novinara Srbije (UNS), petorici članova Upravnog odbora RTS-a petogodišnji mandat istekao je u ponedeljak, 13. jula. Kako je jedno mesto prazno još od decembra 2025, UO RTS sada ima tri od devet članova - trećinu punog sastava.

Slična je situacija i u RTV-u. UNS navodi da je mandat istekao i petorici od devet članova njegovog upravnog odbora, pa vojvođanski javni servis od 14. jula ima manje od polovine članova.

Predsednik UO RTS Branislav Klanšček rekao je UNS-u da tri člana ne mogu da odlučuju: nema ni proste većine, a kamoli dvotrećinske koja je za pojedine odluke neophodna. Dodao je da pitanje kako će telo funkcionisati nije za njega, već za REM - a pošto Savet REM-a ne postoji, pretpostavlja da je za Narodnu skupštinu ili njen Odbor za informisanje. Predsednik UO RTV Marko Ćalić bio je opušteniji i rekao da ne očekuje probleme tokom letnjeg perioda smanjenog intenziteta aktivnosti.

Uzrok leži u blokadi medijskog regulatora. Po Zakonu o javnim medijskim servisima, upravo Savet REM-a imenuje i razrešava članove upravnih odbora - dvotrećinskom većinom - i mora da raspiše javni konkurs za popunu njihovih mesta šest meseci pre isteka mandata. Kako Savet REM-a više od godinu i po dana nije konstituisan, takav konkurs nije mogao da bude raspisan, pa su se odbori praznili bez mehanizma za zamenu članova.

Pomaka ipak može biti. Četvoro članova koji su u decembru 2025. podneli ostavke na mesta u Savetu REM-a saopštili su da će ipak učestvovati u njegovom radu, nakon što je Narodna skupština usvojila autentično tumačenje kojim je utvrđeno da njihove ostavke nemaju pravno dejstvo. Da li će to pokrenuti imenovanja u upravne odbore javnih servisa, ostaje da se vidi. Crta dokumentuje kako se paraliza medijskog regulatora sada preliva na institucije koje bi trebalo da nadzire.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.
})