Protivzakonito sam praćena i prisluškivana više od godinu dana. To nije samo kršenje mog prava na privatnost, već otvorena zloupotreba bezbednosnog aparata države u političke svrhe“, rekla je potpredsednica Pokreta slobodnih građana (PSG) i
narodna poslanica Anna Oreg 5. novembra 2025. godine, nakon što je objavljena informacija da je bila „na merama“ Bezbednosno-informativne agencije (BIA).
Iz
optužnog predloga protiv 12 aktivista u Novom Sadu, koji se terete za krivična dela pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije i napad na ustavno uređenje i pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja, vidi se da BIA nije ciljano prisluškivala aktiviste, već samo jednu osobu. Ta osoba je upravo Anna Oreg.
Prema navodima iz optužnog predloga, koji su objavljeni u medijima, mere tajnog praćenja i prisluškivanja trajale su duže od godinu dana, jer su
započete 22. maja 2024. godine, a obuhvatale su nadzor u njenom stanu, automobilu, na ulici i stranačkim prostorijama.
Naredbu kojom je BIA dobila odobrenje da poslanicu stavi pod posebne mere praćenja izdao je Viši sud u Beogradu
Insajder je detalje iz optužnog predloga, koji je protiv aktivista podiglo Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, a koji je dobio na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, objavio 28. oktobra 2025, a
dnevnik Danas je na svom sajtu 4. novembra objavio da je BIA na posebnim merama praćenja i prisluškivanja držala Annu Oreg.
Naredbu kojom je BIA dobila odobrenje da poslanicu stavi pod posebne mere praćenja izdao je Viši sud u Beogradu, a
zavedena je kao „strogo poverljiva“.
Izvor Danasa iz tužilaštva je rekao da je BIA u inicijativi kojom je od Višeg suda u Beogradu tražila odobrenje da se Anna Oreg stavi pod posebne mere, kao razlog navela navodne kontakte poslanice sa određenim mađarskim pokretima koji deluju u Mađarskoj i regionu.
„Nisam u kontaktu ni sa jednim mađarskim pokretom. Jedini kontakti koje imam jesu pripadnici mađarske nacionalne manjine koji su opoziciono nastrojeni i prema ovoj vlasti i prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu“, rekla je narodna poslanica
u prvoj reakciji za Danas.
Anna Oreg i PSG su istakli da su mere sprovođene protivzakonito, jer nema osnova da je ugrožavala nacionalnu bezbednost ili pripremala krivična dela.
Kako je narodna poslanica prisluškivana
Insajder je, objavljujući optužni predlog protiv 12 aktivista, istakao da mu je
iz više izvora potvrđeno da se osoba koja je prisluškivana uopšte ne nalazi na optužnici, već je nadzirana iz potpuno drugih razloga.
Identitet ove osobe zatamnjen je u optužnom predlogu koji je dostavljen Insajderu, ali je ona na opsežnim posebnim merama BIA, koje su uključivale nadzor i snimanje komunikacija bez obzira na elektronsko sredstvo, zatim uvid u dolazne i odlazne pozive i poruke, kao i geografsko lociranje učesnika razgovora putem baznih stanica, bila još od 22. maja 2024. godine.
Proširenjem mere omogućeno je i fizičko praćenje, koje je uključivalo tajni nadzor i snimanje kako na javnim mestima, tako i na mestima gde je ograničen pristup.
Naredbe o svim ovim merama, sa izuzetkom jedne,
potpisao je predsednik Višeg suda u Beogradu Dragan Milošević. On je potpisao i prvu naredbu o primeni mera iz maja 2024, a i naredbu kojom se mere proširuju od 5. avgusta iste godine. Zamenik predsednika suda je potpisao naredbu o proširenju, da bi Milošević potpisao poslednju naredbu iz 22. novembra 2024. godine. Upravo tom poslednjom naredbom je omogućeno prisluškivanje prostorija novosadskog odbora PSG, gde su snimljeni aktivisti ove stranke i organizacije STAV 12. marta 2025. Delovi tog snimka dostavljeni su medijima i
emitovani su u programu uživo 13. marta, dva dana pre velikog studentskog protesta u Beogradu.
Šta je razlog da BIA narodnu poslanicu stavi „na mere“
U intervjuu za N1 od 5. novembra 2025. Anna Oreg je istakla da je, kao narodna poslanica, od prvog dana mandata kritikovala Srpsku naprednu stranku (SNS) i Savez vojvođanskih Mađara (SVM), iako i sama pripada mađarskoj nacionalnoj zajednici, „i neko je verovatno procenio da to utiče na biznis dil koji imaju Aleksandar Vučić i Viktor Orban“.
Ukazala je i da je govorila da je
mađarska kompanija radila nadzor rekonstrukcije železničke stanice u Novom Sadu. „Tako da tu ima mnogo biznis modela i možda su procenili da ja to ugrožavam. Kao opozicionom poslaniku moj posao je da ukažem na sve nepravilnosti i to nikako ne sme da bude predmet naloga koji je izdat protiv mene“.
U autorskom tekstu objavljenom nekoliko dana kasnije, preciznije 9. novembra, Anna Oreg je istakla da to što je BIA prati i tajno snima godinu dana nije i ne može biti normalno, posebno jer nije bezbednosno interesantna osoba. „Ne ugrožavam nacionalnu bezbednost i ne spremam nikakvo krivično delo. A to su jedine dve stvari kojima zakon dozvoljava prepisivanje tako opsežnih mera na kojima sam ja bila. Druga interesantna činjenica je da smo javnost i ja o tome bili obavešteni preko medija“, ukazala je narodna poslanica.
Anna Oreg je navela i da se postavlja legitimno pitanje i da li je njeno praćenje bilo u skladu sa zakonom i da je, na osnovu onoga što je objavljeno u medijima, BIA pratila i tajno snimala „zbog nekakvih navodnih kontakata koje ja imam sa nekim mađarskim pokretima koji deluju u Mađarskoj i u Vojvodini“.
„Živa nisam da saznam koji su kontakti koje ja mogu imati a da preko njih ugrožavam nacionalnu bezbednost Srbije. Samovoljno se nameće i pitanje da li ti kontakti (za koje ja ne znam ni da ih imam) možda ugrožavaju bezbednost (čitaj ugrožavaju vlast) velikog prijatelja Srbije Viktora Orbana? Jer ako je tako onda me dodatno brine činjenica da BIA unutar Srbije radi i na nalog predsednika vlade susedne zemlje“, navela je Anna Oreg.
Gostujući na televiziji Nova S, Anna Oreg je 14. novembra ocenila da je ovakva vrsta pritisaka „radikalska metoda iz devedesetih“. „Pitanje je na čiji račun su moje mere bile izdate - Viktora Orbana ili Aleksandra Vučića. Očigledno je da se vlasti u Srbiji i Mađarskoj međusobno podržavaju kroz političke aranžmane, očekujući izbore i promene, dok im smetaju oni koji se zalažu za demokratiju i evropske vrednosti“, istakla je Anna Oreg.
Posebno je ukazala na deo u kojem se piše o navodnim kontaktima sa organizacijama iz Mađarske. „To je stavljeno pod veo tajnosti, kako ni javnost, ni ja ne bismo znali o čemu se radi. Preko mene su želeli da kontrolišu kontakte unutar mađarske zajednice u Vojvodini, i to zbog mog angažmana za prava te zajednice.
Ovo je skandal međunarodnih razmera“.
Vlast ćuti o ovom slučaju
Reakcija vlasti na ovaj slučaj je u potpunosti izostala. Jedini ko je o ovome govorio bio je šef poslaničke grupe SNS u Skupštini Srbije
Milenko Jovanov 29. jula 2026. godine tokom polemike sa Annom Oreg.
Anna Oreg je na toj sednici,
na kojoj se raspravljalo o poverenju Vladi Srbije, rekla da se ministar pravde Nenad Vujić „pravi blesav kada njegov resor učestvuje u tome da SNS privatizuje BIA, zato što vladajuća većina tu agenciju koristi kako bi prisluškivala svoje političke oponente“.
Reagujući na ovo, Jovanov je rekao da SNS ne kontroliše, niti je zloupotrebljavala BIA, „nego je BIA radila svoj posao i zaštitila državu i državni poredak od terorističke grupe koja je u Novom Sadu planirala izvođenje početka građanskog rata 15. marta 2025. godine u Beogradu“.
Jovanov je rekao da SNS ne kontroliše, niti je zloupotrebljavala BIA, „nego je BIA radila svoj posao i zaštitila državu i državni poredak od terorističke grupe
„Dokaz da je BIA radila svoj posao jeste taj da su svi pripadnici ove terorističke grupe pobegli iz Srbije i našli utočište u Republici Hrvatskoj. Dokaz da je BIA radila svoj posao jeste da i posle zahteva države Srbije da se ova lica isporuče Srbiji i da se protiv njih povede postupak, Republika Hrvatska ne isporučuje ta lica. Dokaz da je BIA radila svoj posao i zaštitila poredak od spoljnog i unutrašnjeg mešanja je taj što niko od tih ljudi za sve ovo vreme nije došao u Republiku Srbiju da sam, svojom voljom, kako ste govorili svi vi iz liberalnih krugova kada su jurili srpske oficire predstavnici haškog kazamata da dokažu svoju nevinost, a što nisu došli niko iz ove terorističke grupe koja se sastajala u Novom Sadu i pokušavala 15. marta da izvede početak građanskog rata da dokaže svoju nevinost, nego znaju šta su radili i sede u Hrvatskoj“, rekao je Jovanov.
Anna Oreg je potom rekla da je jako važno da javnost zna da je BIA tada nju kao narodnu poslanicu opozicije držala na najopsežnijim merama. „Ja, koliko znam, niti sam hapšena, niti sam osuđivana, niti sam spremala krivično delo, niti sam ugrožavala bezbednost Republike Srbije, jer to su jedine stvari zbog čega BIA može nekog da drži na tako opsežnim merama. Tako da, jako je važno da ne mešamo činjenice i istine. Činjenica jeste da je tada predsednik Višeg suda u Beogradu svojim potpisom legalizovao moje mere, iako po zakonu apsolutno nikakve mogućnosti za to nije imao da uradi“, zaključila je Anna Oreg.
U replici Jovanov je rekao da je BIA „radila u skladu sa zakonom i u skladu sa nalogom suda“. „Tako da, sve je u skladu sa zakonom, a vama se to ne sviđa i imate pravo da vam se ne sviđa, ali važno da je sve u skladu sa zakonskim odredbama. To je ono što je bitno, da BIA funkcioniše u skladu sa zakonom, a ne po nalozima, kako ste rekli, SNS. A to s kim ste komunicirali i o čemu ste komunicirali, to vi najbolje znate“, zaključio je Jovanov.
Ko je Anna Oreg
Anna Oreg je
rođena 1985. godine u Novom Sadu gde je završila osnovnu školu i gimnaziju, a nastavu je pohađala na mađarskom jeziku. U Novom Sadu je 2009. godine završila Poljoprivredni fakultet, smer veterinarske medicine. Od 2012. do danas je vlasnica privatne veterinarske ambulante „Dog House“ gde se bavi i stručnom praksom i stručnim osposobljavanjem diplomiranih veterinara.
Članica je PSG od aprila 2019. godine. U okviru Pokreta učestvovala je u radu medijskog tima, obavljala je funkciju zamenika poverenika za Novi Sad i pomagala u izgradnji infrastrukture na teritoriji Vojvodine. Učestvovala je u izradi dokumenata vezanih za regionalizam i decentralizaciju Srbije. Za potpredsednicu stranke izabrana je na Skupštini održanoj 25. februara 2024. godine. Prvi put je za narodnu poslanicu izabrana 2022. godine.