Medijska mapa sveta po meri vlasti: Kina i Rusija pozitivno, EU negativno, Tramp poželjni Zapad

Crtin monitoring za prvu polovinu 2026. pokazuje izrazito pristrasno televizijsko izveštavanje o stranim akterima - EU se prikazuje kao protivnik, dok Kina i Rusija dobijaju gotovo isključivo pozitivan tretman.
10.07.2026.
6 MINUTA ČITANJA
Crtin monitoring pokazuje da se u prvoj polovini 2026. godine dodatno učvršćuje pristrasna medijska slika sveta u kojoj se EU sve češće predstavlja kao protivnik Srbije, dok se Kina i Rusija prikazuju gotovo isključivo pozitivno. Negativno izveštavanje o EU posebno raste u trenucima kada se njeni potezi tumače kao pritisak ili mešanje u unutrašnju politiku Srbije, a anti-EU narativi čine čak 40 odsto svih zabeleženih manipulacija o stranim akterima. Istovremeno, Kina dobija izrazito afirmativan tretman, naročito u maju 2026. godine, kada se Vučićeva poseta Pekingu koristi za veličanje Kine kao globalne sile, ali i predsednika Vučića i aktuelne vlasti kao garanta razvoja, stabilnosti i međunarodnog ugleda Srbije. Odnos prema SAD ostaje podeljen: dok se prethodne administracije, Pentagon i „duboka država" prikazuju negativno, Donald Tramp i njegova administracija sve češće se predstavljaju kao poželjni deo Zapada i politička prilika za Srbiju. Ovakvo izveštavanje ne informiše javnost o spoljnopolitičkim odnosima, već proizvodi politički korisnu sliku sveta usklađenu sa porukama vlasti.
EU se sve češće predstavlja kao protivnik Srbije, dok se Kina i Rusija prikazuju gotovo isključivo pozitivno


Rezultati Crtinog monitoringa medija za period od 1. januara do 14. juna 2026. godine pokazuju da se u najgledanijim informativnim i jutarnjim programima televizija sa nacionalnom pokrivenošću nastavlja dugogodišnji obrazac pristrasnog izveštavanja o stranim akterima. Evropska unija je i dalje dominantno predstavljena u negativnom kontekstu, dok se Rusija i Kina gotovo po pravilu prikazuju afirmativno. U slučaju Sjedinjenih Američkih Država, odnos medija nije jednoznačan: negativni narativi o američkim strukturama, Pentagonu, prethodnim administracijama i takozvanoj „dubokoj državi" i dalje su prisutni, ali se Donald Tramp i njegova administracija sve češće predstavljaju kao politička i ekonomska prilika za Srbiju.

Monitoring je obuhvatio 5.384 pominjanja stranih aktera u centralnim informativnim emisijama i jutarnjim programima na RTS 1, TV Pink, TV Prva i Happy TV. Najzastupljeniji strani akter bile su SAD, sa 35 odsto, zatim Rusija sa 23 odsto, EU sa 22 odsto, Kina sa 13 odsto i NATO sa osam odsto pominjanja. Međutim, sama zastupljenost aktera govori samo o tome koliko se često pominju, a ne o načinu na koji su predstavljeni. EU je imala 84 odsto negativnih u odnosu na 14 odsto pozitivnih pominjanja, dok je Kina imala 99 odsto pozitivnih i svega jedan odsto negativnih. Rusija je takođe predstavljena dominantno pozitivno, sa 88 odsto pozitivnih naspram 12 odsto negativnih pominjanja.
Crtin monitoring medija 2026

SAD dominiraju izveštavanjem o stranim akterima

Broj pominjanja u TV prilozima

1
SAD
2,835
34.6% svih pominjanja
2
Rusija
1,889
23.0% svih pominjanja
3
EU
1,802
22.0% svih pominjanja
4
Kina
1,050
12.8% svih pominjanja
5
NATO
621
7.6% svih pominjanja
0
1,000
2,000
3,000
Izvor: Crtin monitoring medija, 1. januar - 14. jun 2026; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Crtin monitoring medija 2026

Izveštavanje o EU pretežno negativno; o Kini i Rusiji pozitivno

Broj pominjanja u TV prilozima

ANTI
PRO
EU
566
106
ANTI 84% · PRO 16%
SAD
458
338
ANTI 58% · PRO 42%
NATO
221
14
ANTI 94% · PRO 6%
Rusija
62
447
ANTI 12% · PRO 88%
Kina
6
453
ANTI 1% · PRO 99%
Izvor: Crtin monitoring medija, 1. januar - 14. jun 2026; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Ovi nalazi potvrđuju da se antizapadni narativi u srpskim televizijskim programima sve više koncentrišu na Evropsku uniju. EU se prikazuje kao licemerna, ucenjivačka, politički i ekonomski neuspešna struktura koja Srbiji nameće uslove, podržava domaće političke protivnike vlasti i pokušava da ograniči odnose Srbije sa Rusijom i Kinom. Nasuprot tome, Rusija se predstavlja kao istorijski saveznik i zaštitnik srpskih interesa, dok se Kina prikazuje kao ključni faktor ekonomskog razvoja, stabilnosti i novog multipolarnog poretka.
Crtin monitoring medija 2026

Anti-EU narativ dominira; pro-ruske poruke ostaju snažne

Brojevi iznad stubova = udeo negativnog (ANTI) izveštavanja te godine

PRO
ANTI
Prosečno negativno:EU 73%Rusija 13%
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
2025
jan-jun 26
EU
25%
2017 · PRO 203 (75%) · ANTI 67 (25%)
56%
2018 · PRO 342 (44%) · ANTI 442 (56%)
74%
2019 · PRO 170 (26%) · ANTI 492 (74%)
79%
2020 · PRO 173 (21%) · ANTI 648 (79%)
86%
2021 · PRO 157 (14%) · ANTI 960 (86%)
88%
2022 · PRO 194 (12%) · ANTI 1,409 (88%)
84%
2023 · PRO 183 (16%) · ANTI 979 (84%)
72%
2024 · PRO 270 (28%) · ANTI 693 (72%)
82%
2025 · PRO 214 (18%) · ANTI 944 (82%)
84%
jan-jun 26 · PRO 106 (16%) · ANTI 566 (84%)
Rusija
10%
2017 · PRO 272 (90%) · ANTI 30 (10%)
7%
2018 · PRO 509 (93%) · ANTI 37 (7%)
4%
2019 · PRO 528 (96%) · ANTI 20 (4%)
9%
2020 · PRO 551 (91%) · ANTI 53 (9%)
5%
2021 · PRO 848 (95%) · ANTI 43 (5%)
27%
2022 · PRO 1,420 (73%) · ANTI 513 (27%)
20%
2023 · PRO 836 (80%) · ANTI 205 (20%)
20%
2024 · PRO 986 (80%) · ANTI 246 (20%)
22%
2025 · PRO 984 (78%) · ANTI 278 (22%)
12%
jan-jun 26 · PRO 447 (88%) · ANTI 62 (12%)

Isprekidana linija = 50% (negativno postaje većina). Hover na stub daje tačne brojke.

Izvor: Crtin monitoring medija; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Crtin monitoring medija 2026

Kina uživa dosledno pozitivno izveštavanje; EU je meta dominantnog negativnog narativa

Brojevi iznad stubova = udeo negativnog (ANTI) izveštavanja te godine

PRO
ANTI
Prosečno negativno:EU 73%Kina 5%
2017
2018
2019
2020
2021
2022
2023
2024
2025
jan-jun 26
EU
25%
2017 · PRO 203 (75%) · ANTI 67 (25%)
56%
2018 · PRO 342 (44%) · ANTI 442 (56%)
74%
2019 · PRO 170 (26%) · ANTI 492 (74%)
79%
2020 · PRO 173 (21%) · ANTI 648 (79%)
86%
2021 · PRO 157 (14%) · ANTI 960 (86%)
88%
2022 · PRO 194 (12%) · ANTI 1,409 (88%)
84%
2023 · PRO 183 (16%) · ANTI 979 (84%)
72%
2024 · PRO 270 (28%) · ANTI 693 (72%)
82%
2025 · PRO 214 (18%) · ANTI 944 (82%)
84%
jan-jun 26 · PRO 106 (16%) · ANTI 566 (84%)
Kina
1%
2017 · PRO 109 (99%) · ANTI 1 (1%)
1%
2018 · PRO 203 (99%) · ANTI 3 (1%)
4%
2019 · PRO 243 (96%) · ANTI 9 (4%)
14%
2020 · PRO 383 (86%) · ANTI 60 (14%)
4%
2021 · PRO 484 (96%) · ANTI 22 (4%)
7%
2022 · PRO 432 (93%) · ANTI 31 (7%)
4%
2023 · PRO 498 (96%) · ANTI 23 (4%)
4%
2024 · PRO 649 (96%) · ANTI 30 (4%)
6%
2025 · PRO 471 (94%) · ANTI 29 (6%)
1%
jan-jun 26 · PRO 453 (99%) · ANTI 6 (1%)

Isprekidana linija = 50% (negativno postaje većina). Hover na stub daje tačne brojke.

Izvor: Crtin monitoring medija; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
U sadržajima koji su ocenjeni kao manipulativni, anti-EU narativi ubedljivo dominiraju: čine 40 odsto svih zabeleženih manipulacija o stranim akterima. To je gotovo tri puta više od proruskih narativa, koji su sa 15 odsto na drugom mestu, što pokazuje da je EU centralna meta manipulativnog izveštavanja. Slede antiamerički narativi sa 14 odsto, prokineski sa 12 odsto, anti-NATO sa 10 odsto, dok pro-SAD, odnosno pro-Tramp narativi čine devet odsto. Drugim rečima, manipulacije se ne koriste samo za diskreditovanje političkih protivnika, već i za proizvodnju spoljnopolitičke slike sveta u kojoj se EU i NATO predstavljaju kao pretnja, dok se autoritarni saveznici i Trampova Amerika prikazuju kao alternativa.
Crtin monitoring medija 2026

Anti-EU narativi dominiraju u manipulativnom izveštavanju

Broj pominjanja u TV prilozima

EU ANTI
40%
Rusija PRO
15%
SAD ANTI
14%
NATO ANTI
10%
Kina PRO
12%
SAD PRO
9%
Izvor: Crtin monitoring medija, 1. januar - 14. jun 2026; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Važno je i to što se kao primarni izvor manipulativnog sadržaja najčešće pojavljuju upravo domaći mediji. U svim posmatranim narativima, srpski mediji su ubedljivo najčešći izvor manipulativnog sadržaja, sa udelom između 67 i 79 odsto. To ukazuje da se negativan odnos prema EU i afirmativno izveštavanje o Rusiji i Kini ne mogu objasniti samo prenošenjem stranih izvora ili uticajem društvenih mreža, već da domaći mediji aktivno proizvode i normalizuju ovakve narative.
Crtin monitoring medija 2026

Srpski mediji su primarni izvor manipulativnog sadržaja

Srpski mediji
Društvene mreže
Ostalo
Bez izvora
EU ANTI
79%
12%
Kina PRO
75%
22%
NATO ANTI
74%
7%
13%
6%
SAD ANTI
74%
9%
13%
Rusija PRO
72%
16%
8%
SAD PRO
67%
6%
20%
6%
Izvor: Crtin monitoring medija, 1. januar - 14. jun 2026; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Crtin monitoring medija 2026

Manipulativni narativi: Kina i Rusija uokvirene pozitivno po temama; EU negativno - čak i o EU integracijama

Neto ton: pozitivna minus negativna pominjanja (procentni poeni)

Spoljna politika
Rat u Ukrajini
Unutrašnja politika
Ekonomija
Kosovo
EU integracije
+100
Spoljna politika: +100
+100
Rat u Ukrajini: +100
+100
Unutrašnja politika: +100
+100
Ekonomija: +100
+100
Kosovo: +100
+100
EU integracije: +100
Kina
+96
Spoljna politika: +96
+96
Rat u Ukrajini: +96
+100
Unutrašnja politika: +100
+100
Ekonomija: +100
+100
Kosovo: +100
+100
EU integracije: +100
Rusija
+17
Spoljna politika: +17
-50
Rat u Ukrajini: -50
-31
Unutrašnja politika: -31
-36
Ekonomija: -36
-8
Kosovo: -8
+70
EU integracije: +70
SAD
-98
Spoljna politika: -98
-100
Rat u Ukrajini: -100
-97
Unutrašnja politika: -97
-95
Ekonomija: -95
-100
Kosovo: -100
-95
EU integracije: -95
EU
-100
Spoljna politika: -100
-100
Rat u Ukrajini: -100
-100
Unutrašnja politika: -100
-100
Ekonomija: -100
-100
Kosovo: -100
-100
EU integracije: -100
NATO
Izvor: Crtin monitoring medija, 1. januar - 14. jun 2026; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Trendovi po mesecima dodatno pokazuju da se pozitivno izveštavanje o pojedinim akterima poklapa sa spoljnopolitičkim porukama vlasti. Najizraženiji primer je maj 2026. godine, kada Vučićeva poseta Kini dovodi do snažnog rasta pozitivnog izveštavanja o Kini. U tom periodu Peking se predstavlja kao novo gravitaciono središte svetske politike, dok se posete Putina i Trampa Kini koriste kao potvrda narativa da se globalna moć pomera ka trouglu Kina-Rusija-SAD. Istovremeno, EU se prikazuje kao akter koji pokušava da ograniči samostalnu spoljnu politiku Srbije i kao sila koja postaje sve manje relevantna u novom globalnom poretku.
Crtin monitoring medija 2026

Autoritarni saveznici dobijaju pozitivno izveštavanje u skladu sa vladinim narativom; pozitivno o EU ostaje marginalno

Broj pominjanja u TV prilozima

Kina PRO
Rusija PRO
SAD PRO
EU PRO
0
60
120
180
240
jan 25
feb 25
mar 25
apr 25
maj 25
jun 25
jul 25
avg 25
sep 25
okt 25
nov 25
dec 25
jan 26
feb 26
mar 26
apr 26
maj 26
jun 26
Broj pominjanja
Mesec
Pro-američka i anti-USAID kampanja u srpskim medijima
Vučićeva poseta Moskvi na Dan pobede
1) Vučićev sastanak sa Putinom 2) Vučićeva poseta Kini 3) Ubistvo Čarlija Kirka
Poseta Ursule fon der Lajen Beogradu
1) Vučićeva poseta Pekingu 2) Poseta Putina i Trampa Pekingu
1) Samit EU-Zapadni Balkan u Tivtu 2) Poseta predsednika Evropskog saveta Beogradu
jan 25 · Kina 26 · Rusija 57 · SAD 98 · EU 11
feb 25 · Kina 31 · Rusija 81 · SAD 119 · EU 21
mar 25 · Kina 25 · Rusija 85 · SAD 117 · EU 28
apr 25 · Kina 36 · Rusija 76 · SAD 75 · EU 17
maj 25 · Kina 50 · Rusija 150 · SAD 97 · EU 19
jun 25 · Kina 32 · Rusija 69 · SAD 56 · EU 16
jul 25 · Kina 37 · Rusija 54 · SAD 48 · EU 14
avg 25 · Kina 31 · Rusija 52 · SAD 42 · EU 7
sep 25 · Kina 84 · Rusija 113 · SAD 83 · EU 12
okt 25 · Kina 44 · Rusija 105 · SAD 67 · EU 26
nov 25 · Kina 47 · Rusija 58 · SAD 46 · EU 26
dec 25 · Kina 28 · Rusija 84 · SAD 54 · EU 17
jan 26 · Kina 28 · Rusija 56 · SAD 56 · EU 26
feb 26 · Kina 50 · Rusija 65 · SAD 52 · EU 10
mar 26 · Kina 38 · Rusija 61 · SAD 26 · EU 13
apr 26 · Kina 63 · Rusija 84 · SAD 60 · EU 18
maj 26 · Kina 219 · Rusija 123 · SAD 70 · EU 18
jun 26 · Kina 55 · Rusija 58 · SAD 73 · EU 21
Izvor: Crtin monitoring medija; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Sličan obrazac vidi se i u negativnom izveštavanju o EU. Najveći rast anti-EU sentimenta zabeležen je u aprilu 2026. godine, kada su sastanak Marte Kos sa rektorom Vladanom Đokićem i izbori u Mađarskoj korišćeni za tvrdnje o navodnom uplitanju EU u unutrašnju politiku, ne samo Srbije, nego i drugih zemalja. Slični skokovi ranije su se pojavljivali u vezi sa Vučićevim izostankom sa samita EU-Zapadni Balkan, posetom Kaje Kalas Srbiji i Kosovu, usvajanjem izveštaja Tonina Picule, kao i nakon kritika Vučićeve posete Moskvi. U svim ovim slučajevima EU nije predstavljana kao politički partner, već kao neprijateljski centar moći koji vrši pritisak na Srbiju.
Crtin monitoring medija 2026

Anti-EU raspoloženje kulminira kada se potezi EU predstavljaju kao mešanje u unutrašnju politiku Srbije

Broj anti-EU pominjanja u TV prilozima

avg 24
avg 24
sep 24
sep 24
okt 24
okt 24
nov 24
nov 24
dec 24
dec 24
jan 25
jan 25
feb 25
feb 25
mar 25
mar 25
apr 25
apr 25
116
maj 25: 116
maj 25
jun 25
jun 25
103
jul 25: 103
jul 25
110
avg 25: 110
avg 25
sep 25
sep 25
okt 25
okt 25
nov 25
nov 25
119
dec 25: 119
dec 25
130
jan 26: 130
jan 26
feb 26
feb 26
mar 26
mar 26
140
apr 26: 140
apr 26
110
maj 26: 110
maj 26
jun 26
jun 26
April 2026
- Sastanak Marte Kos sa rektorom Vladanom Đokićem - Izbori u Mađarskoj
Dec '25 - jan '26
- Vučić preskače samit EU-Zapadni Balkan - Delegacija Evropskog parlamenta prikazana kao neprijateljska
Maj 2025
- Pritisak EU zbog Vučićeve posete Moskvi - Usvajanje Pikulinog izveštaja - Poseta Kaje Kalas Srbiji i Kosovu
Jul - avg '25
- Ćutanje EU o Tompsonovom koncertu u Hrvatskoj - Napadi na EU kroz napade na Pikulu, uz optužbe za umešanost u zločine nad Srbima
Maj 2026
- Vučićeva poseta Kini - Kritika EU predstavljena kao pokušaj ograničavanja nezavisne spoljne politike Srbije; EU prikazana kao marginalizovana novim globalnim trouglom Kine, Rusije i SAD.
Izvor: Crtin monitoring medija; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Poseban segment negativnog predstavljanja EU odnosi se na Nemačku. Ona se u manipulativnim narativima ne pojavljuje uvek kao samostalni akter, već kao deo šireg „berlinsko-briselskog" mehanizma pritiska. Nemačka se prikazuje kao ratoborna sila koja gura Evropu ka militarizaciji i sukobu sa Rusijom, kao akter koji naoružava Prištinu i deluje protiv teritorijalnog integriteta Srbije, ali i kroz istorijske reference na nacizam i Drugi svetski rat. Takvi narativi ne služe objašnjavanju nemačke politike, već njenoj diskreditaciji i uklapanju u širu sliku EU kao neprijateljske strukture.
Crtin monitoring medija 2026

Nemačka se predstavlja kao militantni krak berlinsko-briselske mašine pritiska

Nemačka
Militantni stub berlinsko-briselske mašine pritiska

Predstavljena kao ključna evropska sila koja vrši pritisak na Srbiju, promoviše militarizaciju i podržava politike neprijateljske prema srpskim interesima. Nemačka politika se prikazuje kroz tvrdnje o dvostrukim standardima, ponovnom naoružavanju, podršci Prištini i istorijskim referencama na nacizam, predstavljajući je kao moralno kompromitovanu i anti-srpsku.

1. Militarizacija i budući rat
Nemačka se prikazuje kao sila koja gura Evropu ka militarizaciji i budućem sukobu sa Rusijom.
Mitar Kovač: „Nemačka, UK i Francuska vode militantnu politiku i pripremaju se za budući rat.“
2. Pritisak Berlina i Brisela na Srbiju
Berlin se predstavlja kao deo establišmenta EU koji nastoji da ograniči nezavisnu spoljnu politiku Srbije i vrši pritisak zbog Rusije, Kine, Kosova i pristupanja EU.
Aleksandar Vučić: „Berlinsko-briselska elita je neprijateljska i zastrašuje manje narode.“
3. Podrška Prištini
Nemačka se prikazuje kao podrška ili naoružavanje Prištine, čime deluje protiv teritorijalnog integriteta i bezbednosnih interesa Srbije.
Vladimir Radomirović: „Nemačka naoružava vlasti u Prištini.“
4. Reference na nacizam i Drugi svetski rat
Istorijske reference na nacizam i Drugi svetski rat koriste se za delegitimizaciju savremene nemačke i EU politike kao moralno kompromitovane i neprijateljske.
Ljubinka Milinčić: „U Nemačkoj žive unuci nacista...“
Izvor: Crtin monitoring medija, maj - jun 2026; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću
Centralnu ulogu u ovom medijskom ambijentu ima predsednik Srbije Aleksandar Vučić. U prvoj polovini 2026. godine zabeleženo je 211 njegovih uključenja uživo u televizijske programe, sa prosečnim trajanjem od približno 33 minuta. U periodu kada je Vučić citiran u prilozima o stranim akterima, Kina se posebno izdvaja pozitivno, dok je negativno uokviravanje najizraženije prema EU. U njegovim direktnim medijskim nastupima najčešće teme su spoljna politika, izbori i ekonomija, a analiza narativa za maj i jun pokazuje da dominiraju veličanje državne politike, veličanje Kine i diskreditovanje političkih protivnika.
Ovakva koncentracija medijskog prostora oko predsednika nije novina u medijskom okruženju u Srbiji, međutim, kada se spoljna politika najčešće interpretira kroz poruke jednog političkog aktera, a mediji te poruke prenose bez kritičkog odmaka, javnost ne dobija informaciju već politički okvir. U tom okviru, Kina i Rusija se pojavljuju kao zaštitnici razvoja i suvereniteta, EU kao izvor pritiska i poniženja, a Trampova Amerika kao poželjni deo Zapada.
Crtin monitoring medija 2026

Kada se Vučić citira, Kina se ističe pozitivno, dok se negativno izveštavanje koncentriše na EU

Broj pominjanja u TV prilozima

Neutralno
PRO
ANTI
210
SAD NEUTRALNO: 210
SAD
NEUTRALNO
173
EU NEUTRALNO: 173
EU
NEUTRALNO
164
Rusija NEUTRALNO: 164
Rusija
NEUTRALNO
128
Kina PRO: 128
Kina
PRO
77
Kina NEUTRALNO: 77
Kina
NEUTRALNO
60
EU ANTI: 60
EU
ANTI
60
NATO NEUTRALNO: 60
NATO
NEUTRALNO
53
SAD PRO: 53
SAD
PRO
44
EU PRO: 44
EU
PRO
40
Rusija PRO: 40
Rusija
PRO
28
NATO ANTI: 28
NATO
ANTI
7
SAD ANTI: 7
SAD
ANTI
1
Kina ANTI: 1
Kina
ANTI
Izvor: Crtin monitoring medija, 1. januar - 14. jun 2026; Uzorak: odabrani TV kanali sa nacionalnom pokrivenošću

Metodologija

Monitoring je sproveden u periodu od 1. januara do 14. juna 2026. godine. Uzorak je obuhvatio centralne informativne emisije i jutarnje programe na televizijama sa nacionalnom pokrivenošću: RTS 1, TV Pink, TV Prva i Happy TV. Jedinica analize bila su pominjanja stranih aktera u televizijskim prilozima. Analizirano je ukupno 5.384 pominjanja. Teme analize obuhvatile su politiku, vojna pitanja, ekonomiju, Kosovo, sukobe iz perioda 1990-1999, kulturu, ljudska prava i zdravlje.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.
})