Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov saopštio je 14. oktobra 2026. da je Sud
odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti odluke Republičke izborne komisije (RIK) kojom su na biračka mesta uvedene kabine za glasanje (predmet IUo-154/2026). Osporena je Odluka o izmeni i dopuni Uputstva o jedinstvenim standardima za izborni materijal, koju je RIK doneo 24. avgusta. Odluka je doneta jedanaest dana pred vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra.
Obrazloženje nije objavljeno: prema
saopštenju Suda, učesnicima u postupku biće dostavljeno kada se utvrdi konačni tekst.
Petrov je izjavio da su odluka i uputstvo RIK-a u skladu sa Ustavom i zakonom, da kabine obezbeđuju viši nivo tajnosti glasanja, u skladu sa preporukama ODIHR-a i Kodeksom dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije, i da se paravani u obliku kabine koriste u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji. Dodao je da
se Sud nije bavio, niti može da se bavi, primenom propisa i mogućim zloupotrebama tokom glasanja.
RIK je odluku doneo na 12. sednici, održanoj 19. i 24. avgusta 2026,
pre nego što su izbori raspisani. Kabine visoke dva metra, zatvorene
zavesom, uvedene su kao alternativa postojećim kartonskim paravanima, uz obrazloženje da se time sprovodi preporuka ODIHR-a iz 2024. Prvobitni predlog bio je da kabine potpuno zamene paravane, a po izmenjenom birač bira između kabine i paravana. Za odluku je glasalo 12 od 17 prisutnih članova RIK-a. Kako je
zabeležila Posmatračka misija Crte,
ugovor za oko 30.000 kabina, vredan više od 830 miliona dinara, zaključen je u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, po hitnom postupku, uz odobrenje Kancelarije za javne nabavke koje nije sadržalo posebno obrazloženje hitnosti. RIK je u septembru izmenio i uputstvo o uređenju biračkog mesta, tako da se u jednosmernom toku kretanja birača paravani nalaze pre kabina.
Odluka je osporavana i u samom RIK-u i van njega. Članovi RIK-a Tanasije Marinković i Sofija Mandić
osporili su i osnov za odluku i hitan postupak, a Marinković je ocenio da kabine neće unaprediti tajnost glasanja i da će podstaći fotografisanje listića. Studenti i opozicione stranke
upozorili su na isto: zavesa skriva birača od pogleda, ali i olakšava fotografisanje popunjenog listića, koje potom služi kao dokaz za koga je glasao - tamo gde su birači pod pritiskom ili im je glas plaćen. Misija Crte ukazala je da je odluka otvorila pitanja pravnog osnova iz člana 52. Zakona o izboru narodnih poslanika i obima preporuke ODIHR-a na koju se poziva.
Sud je presudio o zakonitosti akta, ne o tome da li će kabine na dan izbora zaštititi tajnost glasanja.
Ta bojazan počiva na zabeleženoj praksi.
Na lokalnim izborima u Zaječaru 8. juna 2025. posmatrači Crte zabeležili su fotografisanje listića iza paravana na 33 odsto biračkih mesta, navodi se u
Crtinom završnom izveštaju o posmatranju. Na lokalnim izborima 29. marta 2026. u deset opština mobilni timovi Crte obišli su 360 od 415 biračkih mesta i gotovo na svakom od njih zabeležili prakse koje su uključivale paralelne evidencije o tome ko je glasao, masovno fotografisanje listića i njihovo obeležavanje unapred dogovorenim simbolima i organizovan prevoz grupa birača, navodi se u
Crtinom izveštaju o izbornom danu.
Odluka Suda tako rešava jedno pitanje, a drugo ostavlja otvorenim.
Sud je presudio o zakonitosti akta, ne o tome da li će kabine na dan izbora zaštititi tajnost glasanja. Tu granicu povukao je i sam Petrov. Više prioritetnih preporuka
ODIHR-a iz 2024, među njima one o zloupotrebi javnih resursa i zastrašivanju birača, odnose se upravo na prakse zbog kojih fotografisan listić ima vrednost. Da li kabine služe cilju zbog kojeg su uvedene pokazaće to kako će birački odbori 25. oktobra primenjivati nova pravila i šta će tamo zabeležiti posmatrači.