Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva: u Višem tužilaštvu u Beogradu „paratužilački sistem“

Posle uvida u sedam predmeta koji su privukli pažnju javnosti, Komisija predlaže disciplinske i krivične postupke protiv beogradskih tužilaca i nalaze dostavlja Tužilaštvu za organizovani kriminal.
10.11.2026.
5 MINUTA ČITANJA
Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva objavila je 10. novembra 2026. prvi izveštaj o radu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Posle uvida u spise sedam predmeta koji su privukli pažnju javnosti, Komisija zaključuje da glavni javni tužilac tog tužilaštva Nenad Stefanović, "formalno delujući u okviru javnotužilačkog sistema, faktički deluje paralelno, rukovodeći se vanpravnim interesima", i da "suštinski uspostavlja paratužilački sistem". Komisija je izveštaj dostavila Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) radi krivičnog gonjenja.

Komisija je izveštaj dostavila Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) radi krivičnog gonjenja.
Izveštaj predlaže konkretne mere protiv imenovanih tužilaca. Predlaže da disciplinski tužilac pokrene disciplinski postupak protiv zamenika glavnog javnog tužioca Miodraga Markovića i javne tužiteljke Aleksandre Stefanović, da se protiv Miodraga Markovića i Nenada Stefanovića pred Visokim savetom tužilaštva pokrene postupak za razrešenje ako se pravnosnažnom odlukom utvrdi da su učinili težak disciplinski prekršaj, kao i da obojica budu udaljeni sa funkcije kada taj postupak počne. Predlaže i da nadležno tužilaštvo u više predmeta razmotri krivično gonjenje zbog zloupotrebe službenog položaja, a prepoznaje i moguće disciplinske prekršaje drugih tužilaca. Komisija navodi da nastavlja uvid u predmete Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i drugih tužilaštava.

Komisiju je 27. oktobra 2026. rešenjem obrazovao vrhovni javni tužilac, u skladu sa opštim obaveznim uputstvom izdatim istog dana. Predsednik Komisije je javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Goran Ilić, a Komisija ukupno ima deset članova. Prvi izveštaj obuhvata prvi deo predmeta: slučaj zvučnog topa, pretres Filozofskog fakulteta i Rektorata Univerziteta u Beogradu, krivičnu prijavu povodom pomilovanja, krivičnu prijavu punomoćnika fonda Vista Rica, dva slučaja u kojima su automobili udarili studente tokom protestnih šetnji na Novom Beogradu, napad kod Fakulteta dramskih umetnosti u novembru 2024. i zamolnicu Sjedinjenih Američkih Država za međunarodnu pravnu pomoć i izručenje.

Najteži nalazi odnose se na pojedinačne predmete. U slučaju zvučnog topa, umesto da utvrde da li je sonično sredstvo upotrebljeno, tužioci su od Bezbednosno-informativne agencije (BIA) zatražili da proveri 154 građanina koji su o tome svedočili - da li su članovi stranaka i da li su povezani sa nevladinim organizacijama. Posle smrti studentkinje na Filozofskom fakultetu policija je, na usmeni zahtev tužioca i suprotno nalogu suda, oduzela ceo server Rektorata i 26 registratora sa zapisnicima studentskih plenuma. Krivična prijava povodom pomilovanja odbačena je za pet dana, bez ikakve provere i bez uvida u 49 odluka o pomilovanju. U predmetu Vista Rica tužilac je naložio hapšenje pomoćnice direktora Uprave za sprečavanje pranja novca iako tužilaštvo za to nije bilo nadležno, a predmet nikada nije prosleđen TOK-u. U jednom od slučajeva u kojima je automobil udario studente tokom protestne šetnje, posle izuzeća tužiteljke na zahtev odbrane odustalo se od optužnice za teško ubistvo u pokušaju i delo je prekvalifikovano u znatno blaže; tužilac koji je preuzeo predmet kasnije je javno pozvao predsednika da pomiluje okrivljenu. U predmetu zamolnice Sjedinjenih Američkih Država za izručenje, oba tražena lica pobegla su pošto je tužilac pristao da im se pritvor zameni zabranom napuštanja stana, a tužilaštvo nije odgovorilo ni na ponovljene zahteve Vrhovnog javnog tužilaštva.

Prema oceni Komisije, uočene nepravilnosti nisu pojedinačne. Komisija opisuje pet oblika postupanja koji se ponavljaju:
  • Selektivna primena prava i pristrasno postupanje: pristrasno tumačenje činjenica i selektivno vrednovanje dokaza, odluke zasnovane na unapred formiranom stavu i vanpravnim razlozima, različit tretman lica u uporedivim pravnim i činjeničnim situacijama, privilegovanje pojedinih okrivljenih, preuranjeno odbacivanje krivičnih prijava, izbegavanje provere navoda i prikupljanja relevantnih dokaza, neopravdano odugovlačenje postupka, promena pravne kvalifikacije bez činjeničnog osnova i stvaranje uslova za nekažnjivost pojedinih učinilaca;
  • Kršenje zakona: nezakoniti pretresi i oduzimanje predmeta, prikupljanje podataka koji nisu povezani sa predmetom postupka, postupanje suprotno pravilima o stvarnoj nadležnosti i korišćenje procesnih ovlašćenja suprotno svrsi zbog koje su poverena javnom tužilaštvu;
  • Zloupotreba organizacionih i hijerarhijskih ovlašćenja radi usmeravanja predmeta: proizvoljno oduzimanje i preraspodela predmeta, izigravanje instituta izuzeća radi promene postupajućeg tužioca, dodeljivanje predmeta suprotno Pravilniku o upravi u javnom tužilaštvu i nepostupanje po obaveznim uputstvima neposredno višeg javnog tužioca;
  • Instrumentalizacija javnotužilačke funkcije radi ostvarivanja vanpravnih ciljeva: javni nastupi kojima se diskredituju građani, svedoci i druga lica, javno kriminalizovanje ostvarivanja ustavom zajemčenih prava i sloboda, pretnje krivičnim progonom zbog javno iznetih stavova i korišćenje podataka iz krivičnih postupaka u svrhe koje nisu povezane sa zakonitim vršenjem javnotužilačke funkcije;
  • Ograničavanje prava oštećenih: uskraćivanje prava na razmatranje spisa, onemogućavanje delotvornog preispitivanja javnotužilačkih odluka i postupanje koje doprinosi nekažnjivosti učinilaca. Komisija posebno ističe kršenje prava oštećenih u predmetima povezanim sa slobodom izražavanja i mirnog okupljanja, čime se stvara i obeshrabrujući efekat na ostvarivanje ustavom zajemčenih prava.
Kontinuitet, intenzitet i srodnost nepravilnosti, prema Komisiji, posledica su načina na koji se rukovodi Višim javnim tužilaštvom u Beogradu.
Kontinuitet, intenzitet i srodnost nepravilnosti, prema Komisiji, posledica su načina na koji se rukovodi Višim javnim tužilaštvom u Beogradu.
Za rukovođenje tužilaštvom, prema članu 38. Zakona o javnom tužilaštvu, odgovoran je glavni javni tužilac.

Ovi nalazi su predlozi i ocene Komisije, a ne konačne odluke. Da li će uslediti disciplinski postupci, razrešenja ili krivično gonjenje zavisi od disciplinskih organa Visokog saveta tužilaštva i od Tužilaštva za organizovani kriminal. Reč je o slučajevima koje je Crta.Plus pažljivo pratila, a Evropska komisija je u izveštaju o Srbiji za 2026. ocenila da je najava gonjenja zbog javne rasprave o zvučnom topu "imala zastrašujući efekat na slobodu izražavanja". Ostala dešavanja dostupna su na stranici Tužilaštvo.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.