Jednokratne pomoći pred izbore: skoro milijarda evra u septembru

Na poslednjoj sednici aktuelnog saziva Skupština je usvojila rebalans budžeta i zakon o jednokratnoj podršci - od 6.000 do 35.000 dinara, nedelje pre izbora koji još nisu raspisani.
03.09.2026.
7 MINUTA ČITANJA
Narodna skupština je 31. avgusta, na poslednjoj sednici aktuelnog saziva, usvojila Zakon o ublažavanju posledica energetske krize i rasta troškova života pojedinim kategorijama stanovništva kroz jednokratnu finansijsku podršku i jednokratnu novčanu naknadu, zajedno sa rebalansom budžeta za 2026. godinu. Zakon propisuje šest različitih iznosa. Penzioneri dobijaju 35.000 dinara ako im je penzija za avgust 2026. bila do 31.092,11 dinara, 27.500 dinara za penzije od 31.092,12 do 56.822 dinara, a 20.000 dinara za penzije iznad tog nivoa. Korisnici dečijeg dodatka dobijaju 25.000 dinara po detetu, isto i nosioci prava na novčanu socijalnu pomoć i korisnici boračkog dodatka; borci koji taj dodatak ne primaju dobijaju 10.000 dinara; svi ostali punoletni građani dobijaju 6.000 dinara.

Dva instrumenta iz zakona ne funkcionišu isto, a razlika je važna za to ko mora nešto da učini da bi novac dobio. Jednokratna finansijska podrška isplaćuje se automatski, iz postojećih službenih evidencija, penzionerima od 14. septembra. Jednokratna novčana naknada od 6.000 dinara mora da se zatraži: prijave idu od 7. do 21. septembra, elektronski preko portala Uprave za trezor, a isplata je planirana za 22-25. septembar. Pravo se utvrđuje na jedan dan - 25. avgust 2026. za kategorije iz evidencija, a za ostale dan stupanja zakona na snagu. Ako neko ispunjava uslove po više osnova, isplaćuje se samo najviši iznos.
Interaktivna grafika kliknite na red za uslove

Jedan zakon, šest iznosa

Zakon propisuje šest različitih jednokratnih iznosa. Traka pokazuje iznos, a vrednost u evrima preračunata je po kursu od oko 117 dinara za evro.

Izvor: Zakon o ublažavanju posledica energetske krize i rasta troškova života pojedinim kategorijama stanovništva, članovi 2, 3, 4, 6. i 8.

↑ interaktivna grafika · analiza se nastavlja ispod
Ministar finansija Siniša Mali paket je izneo na 980,6 miliona evra i predstavio ga kao najveće davanje te vrste do sada. Tom cifrom baratamo u celom tekstu. Obuhvat: oko 1,6 miliona penzionera, 150.000 nosilaca prava na novčanu socijalnu pomoć, oko 82.000 porodica koje primaju dečiji dodatak za približno 160.000 dece, 91.000 boraca i 30.000 vaučera za odmor od po 10.000 dinara za penzionere sa penzijom do 80.000 dinara. Samo univerzalna isplata od 6.000 dinara zahteva oko 45,6 milijardi dinara za 7.668.000 isplata - više isplata nego što u Srbiji ima punoletnih građana, iz razloga koji su objašnjeni ispod.
Interaktivna grafika pređite preko reda za izvor novca i iznos

Koliko ljudi, i kako se novac deli

Univerzalna isplata stiže do najvećeg broja ljudi, ali odnosi manje od polovine novca - i to najvećim delom nije budžetski novac, nego likvidna sredstva fonda čiji su vlasnici sami građani.

Izvori: Ministarstvo finansija za ukupan iznos i kategorije; Danas i N1 o Akcionarskom fondu; Istinomer, avgust 2026, za broj korisnika. Podela isplata od 6.000 dinara na fond i budžet izvedena je iz dva izdvajanja - 28 milijardi dinara iz fonda i oko 17,6 milijardi iz budžeta - po 6.000 dinara na isplatu, pa se sabira na oko 7,6 miliona, a ne tačno na 7.668.000 koliko je naveo predsednik Vučić. Broj živih akcionara nije objavljen, a zbog nasleđenih prava isplate nisu isto što i ljudi. Broj korisnika boračkog dodatka kojima se isplaćuje 25.000 dinara nije objavljen posebno.

↑ interaktivna grafika · analiza se nastavlja ispod
Fiskalni savet, nezavisno telo koje ocenjuje javne finansije, kritikovao je način na koji se sve to plaća. U oceni rebalansa savet je utvrdio da deficit raste sa 3 na 3,5 odsto BDP-a, odnosno na 396 milijardi dinara, i ocenio da rebalans "suštinski pogoršava fiskalni rezultat za više od jednog procentnog poena BDP-a". Oko 100 milijardi dinara jednokratnih davanja pokriva se sa 71 milijardu iz budžeta i 28 milijardi iz Akcionarskog fonda, uz korišćenje neplaniranih neporeskih prihoda. Savet je uz to konstatovao da "za pojedine krupne stavke nije razjašnjeno ko su korisnici, po kojim kriterijumima se sredstva dodeljuju", i upozorio da dodatno podsticanje tražnje fiskalnom ekspanzijom "ne može doprineti održivom privrednom rastu, ali može pojačati inflatorne pritiske".

Nije sav taj novac državni, a to je deo paketa koji je najmanje objašnjen. Onih 6.000 dinara nije jedna, nego dve isplate. Za oko 4,8 miliona građana koji su akcionari Akcionarskog fonda novac se isplaćuje iz samog fonda; za sve ostale budžet dodaje oko 17,6 milijardi dinara, odnosno 150 miliona evra. Fond je nastao po Zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije: 2011. je svaki građanin koji je do 31. decembra 2007. napunio 18 godina, a nije prethodno dobio besplatne akcije, dobio sedam akcija u fondu. Građani su direktni vlasnici 98,65 odsto fonda, a država 1,35 odsto. U portfoliju su udeli u 373 kompanije - 250 akcionarskih društava sa berze, 42 vanberzanska i 81 društvo s ograničenom odgovornošću - od kojih 141 ne radi, u bankrotu je ili u likvidaciji. Likvidna sredstva fonda, 27,5 milijardi dinara na oročenju i oko 492 miliona na tekućim računima, gotovo su tačno onih 28 milijardi koje Fiskalni savet navodi kao doprinos fonda ovom paketu.

Ta razlika je važna za to kako se mera opisuje. Za većinu korisnika 6.000 dinara nije davanje države, nego isplata imovine koju već poseduju - koju vlast najavljuje i deli nedelje pre izbora. Time se objašnjava i zašto je isplata više nego punoletnih građana: predsednik Aleksandar Vučić je ukupan broj naveo kao 7.668.000 isplata, uz to da neki građani dobijaju i do 18.000 dinara jer su nasledili dodatna prava, dok u Srbiji živi oko 5,4 miliona punoletnih, a pravo na sredstva fonda ima samo onih prvobitnih 4,8 miliona akcionara. Ko je 18 godina napunio posle 2007. nikada nije bio upisan - zato se prijavljuje pretežno mlađi deo populacije.

U biračkom spisku je 31. avgusta 2026, na dan usvajanja zakona, bilo 6.439.141 birača - oko milion više od procenjenog broja punoletnih koji žive u Srbiji, što je razlika koju Crta dokumentuje kroz više izbornih ciklusa. Tri državne evidencije, dakle, istu punoletnu populaciju broje na tri načina, a ovaj paket se isplaćuje kroz sve tri odjednom.

Uz to, i upravljanje samim fondom je sporno: ekonomista Milan Kovačević, podsećajući na odnos 1,35 prema 98,65 odsto, ocenio je da "Vlada Srbije voli da drži tuđi novac i raspolaže tuđom imovinom", i ukazuje da je 27,5 milijardi dinara oročeno Zaključkom Vlade od 16. februara 2025. pod uslovima koji nisu objavljeni, kao i da akcionarima nikada nije isplaćena dividenda.

Imajući to u vidu, ovakvog obima nije bilo u prethodnim izbornim ciklusima. Istinomer je izračunao da je pred izbore 2022. država isplatila oko 540 miliona evra za približno tri miliona ljudi, a 2023. najmanje 425 miliona evra za oko 3,5 miliona građana. Predizborna pomoć u 2026. skoro je dvostruko veća od one iz 2022. i više od dvostruko veća od one iz 2023. godine. Od 2020. jednokratna davanja ovog tipa prešla su 1,9 milijardi evra.

Predizborna pomoć u 2026. skoro je dvostruko veća od one iz 2022. i više od dvostruko veća od one iz 2023. godine.


Najvažniji je kalendar. Predsednik Aleksandar Vučić je 20. avgusta na RTS-u rekao da će parlamentarni izbori biti "18. ili 25. oktobra". Početkom septembra izbori još nisu bili raspisani. Prijave za 6.000 dinara zato se otvaraju, zatvaraju i isplaćuju pre početka zakonske izborne kampanje - a time i pre nego što počnu da važe pravila koja je prate. Skupština u odlasku je i zakon o pomoći i rebalans kojim se on finansira usvojila na svojoj poslednjoj sednici, pa nema više sednice na kojoj bi to trošenje moglo da se preispita.
Interaktivna grafika kliknite na korak za detalje

Kalendar isplate i kalendar izbora

Svi koraci isplate padaju pre zakonske izborne kampanje, koja počinje samo kada izbori budu raspisani. Puni markeri su koraci koji su već prošli.

Izvori: usvojeni zakon, članovi 8. i 11; kalendar isplate Ministarstva finansija; N1, 20. avgust 2026, o najavljenim datumima izbora.

↑ interaktivna grafika · analiza se nastavlja ispod
Crta je u svom monitoringu zabeležila 11 slučajeva u kojima su profili vladajuće stranke na društvenim mrežama budžetski finansirane investicije, donacije i novčanu pomoć građanima predstavljali kao svoje. Preporuka ODIHR-a da se državne funkcije jasno razdvoje od stranačkih ostala je nesprovedena kroz više izbornih ciklusa. Kako je rekla Marija Stefanović, istraživačka menadžerka u Crti, nije sporno da država pomaže građanima, ali jeste sporno kada se takva davanja najavljuju i isplaćuju neposredno pred izbore, jer se tada teško mogu odvojiti od pokušaja vlasti da javnim novcem pridobije naklonost birača. Otuda paket prate dva pitanja koja se ne tiču samih iznosa: da li jednokratna davanja trajno menjaju nešto u troškovima života i da li se javni novac koristi u službi izborne kampanje.

Povezani tekstovi

CRTA.Plus is part of CRTA’s work to document developments related to democracy, the rule of law, and accountability in Serbia.
Crta @ 2026. All rights reserved.