Dva instrumenta iz zakona ne funkcionišu isto, a razlika je važna za to ko mora nešto da učini da bi novac dobio. Jednokratna finansijska podrška isplaćuje se automatski, iz postojećih službenih evidencija, penzionerima od 14. septembra. Jednokratna novčana naknada od 6.000 dinara mora da se zatraži: prijave idu od 7. do 21. septembra, elektronski preko portala Uprave za trezor, a isplata je planirana za 22-25. septembar. Pravo se utvrđuje na jedan dan - 25. avgust 2026. za kategorije iz evidencija, a za ostale dan stupanja zakona na snagu. Ako neko ispunjava uslove po više osnova, isplaćuje se samo najviši iznos.
Jedan zakon, šest iznosa
Zakon propisuje šest različitih jednokratnih iznosa. Traka pokazuje iznos, a vrednost u evrima preračunata je po kursu od oko 117 dinara za evro.
Izvor: Zakon o ublažavanju posledica energetske krize i rasta troškova života pojedinim kategorijama stanovništva, članovi 2, 3, 4, 6. i 8.
Koliko ljudi, i kako se novac deli
Univerzalna isplata stiže do najvećeg broja ljudi, ali odnosi manje od polovine novca - i to najvećim delom nije budžetski novac, nego likvidna sredstva fonda čiji su vlasnici sami građani.
Izvori: Ministarstvo finansija za ukupan iznos i kategorije; Danas i N1 o Akcionarskom fondu; Istinomer, avgust 2026, za broj korisnika. Podela isplata od 6.000 dinara na fond i budžet izvedena je iz dva izdvajanja - 28 milijardi dinara iz fonda i oko 17,6 milijardi iz budžeta - po 6.000 dinara na isplatu, pa se sabira na oko 7,6 miliona, a ne tačno na 7.668.000 koliko je naveo predsednik Vučić. Broj živih akcionara nije objavljen, a zbog nasleđenih prava isplate nisu isto što i ljudi. Broj korisnika boračkog dodatka kojima se isplaćuje 25.000 dinara nije objavljen posebno.
Nije sav taj novac državni, a to je deo paketa koji je najmanje objašnjen. Onih 6.000 dinara nije jedna, nego dve isplate. Za oko 4,8 miliona građana koji su akcionari Akcionarskog fonda novac se isplaćuje iz samog fonda; za sve ostale budžet dodaje oko 17,6 milijardi dinara, odnosno 150 miliona evra. Fond je nastao po Zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije: 2011. je svaki građanin koji je do 31. decembra 2007. napunio 18 godina, a nije prethodno dobio besplatne akcije, dobio sedam akcija u fondu. Građani su direktni vlasnici 98,65 odsto fonda, a država 1,35 odsto. U portfoliju su udeli u 373 kompanije - 250 akcionarskih društava sa berze, 42 vanberzanska i 81 društvo s ograničenom odgovornošću - od kojih 141 ne radi, u bankrotu je ili u likvidaciji. Likvidna sredstva fonda, 27,5 milijardi dinara na oročenju i oko 492 miliona na tekućim računima, gotovo su tačno onih 28 milijardi koje Fiskalni savet navodi kao doprinos fonda ovom paketu.
Ta razlika je važna za to kako se mera opisuje. Za većinu korisnika 6.000 dinara nije davanje države, nego isplata imovine koju već poseduju - koju vlast najavljuje i deli nedelje pre izbora. Time se objašnjava i zašto je isplata više nego punoletnih građana: predsednik Aleksandar Vučić je ukupan broj naveo kao 7.668.000 isplata, uz to da neki građani dobijaju i do 18.000 dinara jer su nasledili dodatna prava, dok u Srbiji živi oko 5,4 miliona punoletnih, a pravo na sredstva fonda ima samo onih prvobitnih 4,8 miliona akcionara. Ko je 18 godina napunio posle 2007. nikada nije bio upisan - zato se prijavljuje pretežno mlađi deo populacije.
U biračkom spisku je 31. avgusta 2026, na dan usvajanja zakona, bilo 6.439.141 birača - oko milion više od procenjenog broja punoletnih koji žive u Srbiji, što je razlika koju Crta dokumentuje kroz više izbornih ciklusa. Tri državne evidencije, dakle, istu punoletnu populaciju broje na tri načina, a ovaj paket se isplaćuje kroz sve tri odjednom.
Uz to, i upravljanje samim fondom je sporno: ekonomista Milan Kovačević, podsećajući na odnos 1,35 prema 98,65 odsto, ocenio je da "Vlada Srbije voli da drži tuđi novac i raspolaže tuđom imovinom", i ukazuje da je 27,5 milijardi dinara oročeno Zaključkom Vlade od 16. februara 2025. pod uslovima koji nisu objavljeni, kao i da akcionarima nikada nije isplaćena dividenda.
Imajući to u vidu, ovakvog obima nije bilo u prethodnim izbornim ciklusima. Istinomer je izračunao da je pred izbore 2022. država isplatila oko 540 miliona evra za približno tri miliona ljudi, a 2023. najmanje 425 miliona evra za oko 3,5 miliona građana. Predizborna pomoć u 2026. skoro je dvostruko veća od one iz 2022. i više od dvostruko veća od one iz 2023. godine. Od 2020. jednokratna davanja ovog tipa prešla su 1,9 milijardi evra.
Najvažniji je kalendar. Predsednik Aleksandar Vučić je 20. avgusta na RTS-u rekao da će parlamentarni izbori biti "18. ili 25. oktobra". Početkom septembra izbori još nisu bili raspisani. Prijave za 6.000 dinara zato se otvaraju, zatvaraju i isplaćuju pre početka zakonske izborne kampanje - a time i pre nego što počnu da važe pravila koja je prate. Skupština u odlasku je i zakon o pomoći i rebalans kojim se on finansira usvojila na svojoj poslednjoj sednici, pa nema više sednice na kojoj bi to trošenje moglo da se preispita.
Kalendar isplate i kalendar izbora
Svi koraci isplate padaju pre zakonske izborne kampanje, koja počinje samo kada izbori budu raspisani. Puni markeri su koraci koji su već prošli.
Izvori: usvojeni zakon, članovi 8. i 11; kalendar isplate Ministarstva finansija; N1, 20. avgust 2026, o najavljenim datumima izbora.

